Ustaške časne sestre davale deci hleb sa staklom! Ispovest čoveka koji je preživeo pakao u logoru za srpsku decu u Hrvatskoj
Podeli vest
Istoriju čine ne samo veliki društveni procesi u jednom vremenskom intervalu, već i svedočanstva običnih ljudi o pojedinim događajima. U najpotresnija svedočanstva naše nacionalne istorije svakako se ubrajaju sećanja srpske dece kao retkih koji su preživeli hrvatske logore za srpsku decu.
Jedno ovakvo svedočanstvo podelio je 2018. godine sa svetskom javnošću i Božo Vidačković iz Gradiške u Republici Srpskoj o danima koje je kao dete preživeo u logoru za srpsku decu u Sisku.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Na današnji dan 1237. godine u manastiru Mileševa sahranjene su mošti Rastka Nemanjića – Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa.
06.05.2024
07:05
Božo Vidačković je jedan od malobrojnih svedoka koji jasno pamte pet ustaških logora, a među njima se posebno izdvaja onaj najgnusniji—dečji logor u Sisku. Njegovu ispovest vam prenosimo u celosti:
- U nemaštini, ali u slozi i ljubavi, osam i po godina živeo sam u potkozarskom selu Cimirotima, sa ocem Stojanom, pomajkom Draginjom, sestrama Petrom i Brankom i braćom Savom i Jovom. U septembru 1941. godine, kao najbolji đak u generaciji, pošao sam u drugi razred osnovne škole u Drageljima. Dva meseca smo pohađali nastavu, a onda je škola zapaljena. Taj dan je, zapravo, označio prekid mog školovanja i početak najtežih i najbolnijih godina mog života
Ubrzo je stigla oštra zima, a s njom i žestoka hrvatsko-ustaška ofanziva na srpska sela. Pred njenim naletom smo izbegli u selo Kijevce, potom u Grbavce i barake u Podgradcima na Kozari gde smo prezimili. Tu smo preživeli bombardovanje, pogibiju mnogo civila.
Miroslav Lončar stradao je mučeničkom smrću 1992. godine, a mnogi i dan danas ne znaju njegovu priču. O tome koliki je bio heroj, koliko je voleo svoj narod i svoju veru svedoči i činjenica da je i kanonizovan i postao Prepodobni novomučenik Miroslav Imotski.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
01.05.2024
07:05
U junu 1942. na Kozari je započet stravičan pokolj srpskog, slobodarskog naroda. Zarobljeni smo i oterani u logor Stara Gradiška. Nismo znali da je to logor, jer su nam rekli da idemo na prijavljivanje, da ćemo dobiti potvrde i vratiti se kućama. Nije bilo tako. Među zidinama je već bilo mnogo naroda. Odmah su odvojili odrasle muškarce. Odveden je i moj otac. Čuli smo mitraljeze i pucnje drugog oružja. Mislili smo da su sve streljali. A nas su prve noći zatvorili u štale.
Po vrućini, gotovo bez hrane i vode, u neprekidnom strahu, preživeli smo petnaest dana. Tih dana doživeli smo neopisivo ustaško batinanje i gledali ubijanja. Najveće poniželje bilo je kada su se mladi žitelji Stare Gradiške penjali na zidine logora i gađali nas kamenicama i nekim nedozrelim jabukama, a mi smo ih sakupljali i jeli jer smo bili gladni.
Posle dve sedmice čuli su glasine da se kreće uz Savu prema Jasenovcu. Nismo znali šta je Jasenovac! Dok smo išli kroz selo Gornja Varoš hrvatski seljaci su nas gađali kamenjem, a neki su, čak, prilazili sa kosama da nam seku glave. Ustaše su ih odbile govoreći da je to njihov posao!
Terali su nas preko reka Mali i Veliki Strug i tako smo stigli u selo Jablanac. Onaj ko je usput pokušao da zagrabi vodu iz reke Save više se nije vratio. Pokraj Save videli smo masakrirane civile. Čak smo i mi, starija deca, shvatili da je na delu veliko zlo. Video sam usput i paljenje pravoslavne crkve pune civila u selu Mlaka. Nakon toga je usledio drugi, najteži dan porodične tragedije—nasilno odvajanje dece od majki.
Bio je to najstravičniji prizor. Deca su vrištala, dozivala majke. Sa maćehom Draginjom ostala je sestra Petra, jer je imala oko 12 godina. Šestogodišnja Branka, dve i godinu mlađa braća Savo i Jovo i ja ostali smo zajedno.
U Jasenovcu smo bili jedan dan i to u dečjem logoru, posebno ograđenim žicom od ostatka logora. Sutradan smo odvezeni vozom, u stočnim vagonima, prepunim drugih mališana.
Stigli smo na poljanu ograđenu žicom. U dečji logor. Saznali smo da se mesto zove Sisak. Časne sestre koje su upravljale logorom bile su užasne, tukle su nas i non-stop šutirale. Davale nam po krišku hleba iz kojih je SIJALO ISTUCANO SITNO STAKLO. Nisam to jeo, ali moji braća i sestra jesu. Davali su i po kutlaču ČORBE ZATROVANE KISELINOM.
Deca su masovno umirala u najgorim mukama. Ili su odvođena na usvajanje ili da budu sluge na imanjima.
Tu, u toj fabrici dečje smrti u Sisku, gde je ubijeno više od 2.000 srpske dece sa Kozare, poslednji put sam video moje Branku, Savu i Jovu. Bili su teško bolesni i znam da su tu zauvek ostali.
Mene je iz dečjeg logora u Sisku uzeo Đuro Altić i poveo bratu Ivanu i snaji Maci. Odveo me je u Novo Selo u kuću na broju 73. Tu sam, radeći, dočekao kraj rata.
Porodica Altić je brinula o meni. Ali, od strahota koje pamtim prošlo je više od 75 godina, a kao da nije. Tu su. Još žive, jasne, stravične. Zbog njih nikog ne mrzim, ali pamtim. I ne dam da se zaboravi. Ne sme! Greh je.
Iako mi je kršteno ime Bogdan Vidačković, u svim dokumentima piše Božo. Dok me iz logora vodio Altićima, Đuro mi je rekao da ne mogu biti Bogdan već Božo, jer kod katolika ne postoji to ime. A Božo može biti i kod katolika i kod pravoslavaca. Do kraja rata bio sam Božo Altić.
Po oslobođenju smešten sam najpre u Dom za ratnu siročad u Sisku, a potom u Lovran u Istri. Tu sam 1947. saznao da su mi živi otac, sestra Petra i maćeha. Kad sam se vraćao kući najpre sam ugledao brdo Glavicu i njegove cerove. Prišao sam, ugledao me otac. Nije znao ko sam. Kad je shvatio, od siline osećanja nismo mogli prići jedan drugom. Samo smo jaukali. Tek kasnije smo se zagrlili. Saznao sam da je bio interniran u Nemačku, a maćeha i sestra su mi preživele Jasenovac. Sreći nije bilo kraja, ali je porodica gotovo nestala. Pre rata u Cimirotima je bilo 10 kuća Vidačkovića, a sad je samo jedna”.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Na današnji dan, 1999. godine, NATO agresori su bombardovali bolnicu “Dr Dragiša Mišović” u Beogradu. Direktnim pogotkom uništena je zgrada neurologije, a oštećene su zgrade Dečje i Ginekološko-akušerske klinike i prostorije pravne službe bolnice i računovodstvo.
Radmila Petrušić (1948-1999) bila je nastavnik Srpskog jezika i živela je u Pećkoj Banji zajedno sa suprugom Mihailom te sinovima Danilom i Goranom.Radmila je svoj radni vek počela daleke 1968. godine u varoši Vrela u etnički čistom albanskom mestu. Bila je pravi primer hrabre i ponosne Srpkinje koja se uvek vodila krilaticom "Sve za Srbiju, Srbiju nizašta".
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
06.05.2024
16:26
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Ukrajina će eskalirati sukob i neće imati nikakva ograničenja, uprkos strahovima SAD od direktnog učešća u neprijateljstvima, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Bruter, ekspert Međunarodnog instituta za humanitarne i političke studije, komentarišući potpisivanje ukrajinsko sporazuma o dozvoli francuskim instruktorima da posete njene centre za obuku.
Tragedija u Iranu izazvala je mnogo kontroverzi i glasina. Neki stručnjaci tvrde da su izraelske obaveštajne službe umešane u smrt predsednika Ibrahima Raisija, dok drugi tvrde da su vidljivost i vremenske prilike bili loši. Međutim, malo ljudi uzima u obzir činjenicu, da u Iranu postoji i unutrašnja borba između frakcija.
Najpoznatija srpska preletačica i desna ruka Dragana Đilasa Marinika Tepić žestoko je napala dojučerašnjeg saborca, koopredsednika Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomira Lazovića, u narodu poznatijeg kao Raša Zanzibarićanin.
Dragan Đilas još jednom pokazuje svoje pravo lice, kako je u javnosti zagovornik bojkota, ovaj put ipak učestvuje na izborima iako opoziciju nagovara da bojkotuje.
Novinar "Politike" Bojan Bilbija komentarisao je, tokom svog gostovanja u "Info jutru" Informer TV, napade na predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji stižu iz regiona .
Profesor dr Vesna Turkulov, kandidat za gradonačelnika Novog Sada i Dragoslav Pavlović, kandidat za gradonačelnika Niša bili su gosti "Info jutra" Informer TV. Povod za to bili su predstojeći lokalni izbori u Srbiji.
Miša Vacić, lider Srpske desnice i Miloš Stojković, teolog, bili su gosti "Info jutra" Informer TV. Komentarisali su predstojeće izbore u Srbiji, koji će biti održani 2. juna, ali i usvajanje sramne Rezolucije o Srebrenici, odnosno reakciju dela opozicije na taj događaj.
Morbidni slučaj otkriven je danas u ulici Tošin bunar 68 u Novom Beogradu, nakon što je D. D. (53) pozvao policiju i priznao da je pre osam godina zakopao telo svog mrtvog oca B. D. (79) kako bi nastavio da prima njegovu penziju! Po dolasku na naznačenu adresu, leš čoveka je pronađen u rupi, iskopanoj na sred spavaće sobe.
Bez prethodnog poziva u prostorije Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu pristupio je D.D. (53), zajedno sa dva branioca kako bi prijavio da je tokom 2016. godine sam sahranio oca u kući
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su N. P. (70) iz Pirota zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo pranje novca.
Carinski službenici su na graničnom prelazu Preševo 27. maja 2024. godine, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj krijumčarenja devet lobanja i šest koža zaštićenih vrsta divokoze i vuka.
U Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušana su još dva svedoka u istrazi koja se vodi protiv Dejana Dragijevića (50) i Srđana Jankovića (50), radnika borskog JKP "Vodovod", koji se sumnjiče za ubistvo Danke Ilić (2).
Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković Piksi saopštio je spisak od 26 igrača na koje računa za Evropsko prvenstvo, koje se održava u Nemačkoj od 14. juna do 14. jula.
Golman Partizana je imao fenomenalnu sezonu, ali ni to nije bilo dovoljno da se nađe među putnicima za Evropsko prvenstvo u Nemačkoj (od 14. juna do 14. jula).
Nikola Jokić je trostruki MVP NBA lige, zato nije teško dati odgovor na pitanje ko je za mene najbolji evropski igrač ikada, poručio je Miško Ražnatović.
Trener Masimilijano Alegri, koji je nedavno otpušten iz Juventusa, trebalo bi da dobije još 20 miliona evra, ali kako stvari sada stoje, "bjankoneri" mu neće dati ni pola od toga.
Izjave Zapada o odobravanju udara Oružanih snaga Ukrajine na rusku teritoriju stranim oružjem „menjaju pravila” proksi ratova, takve izjave će se završiti „veoma loše”. Ovo je naveo norveški politikolog Glen Dizen na svojoj stranici na društvenoj mreži Iks.
Poljska će uvesti restrikcije kada je reč o kretanju ruskih diplomata na njenoj teritoriji zbog umešanosti Moskve u hibridni rat protiv Evropske unije, rekao je danas ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
Mogući odgovor Rusije na udare po njenoj teritoriji znaju predsednik i vojska, koji preduzimaju odgovarajuće kontramere, izjavio je za „Izvestija“ portparol predsednika Ruske Federacije, Dmitrij Peskov.
Stotine zapadnih kompanija, koje su ranije objavile da odlaze iz Rusije zbog sukoba u Ukrajini, odustale su od svojih planova i nastavljaju da posluju u Rusiji, piše britanski list „Fajnenšal tajms“.
Kralj Aleksandar I Karađorđević sagradio je kuću i slobodno vreme provodio u Niškoj banji. Prema nekim podacima, sprski kralj je i uoči atentata u Marselju, 09. oktobra 1934. godine, boravio ovde.
Smeštena na desetak minuta od centra grada, u pravoj oazi mira, tik pored Nišave, u niškom naselju Brzi Brod otvorena je prva kancelarija na otvorenom. I svi su dobrodošli!
Svima je dobro poznato kako izgleda pešački prelaz, ali ako se nađete u Novom Pazaru, možda ćete biti u nedoumici da li pređete ulicu baš na tom mestu!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.