• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Nebojša Bakarec

29.08.2018

13:20

NEBOJŠA BAKAREC: KOSOVO I METOHIJA - ŠTA I KAKO? (ČETVRTI DEO)

Politika

NEBOJŠA BAKAREC: KOSOVO I METOHIJA - ŠTA I KAKO? (ČETVRTI DEO)

Podeli vest

Nebojša Bakarec, odbornik SNS u Skupštini Beograda i politički analitičar u autorskom tekstu za "Vidovdan.org", koji prenosimo u celosti, objašnjava zašto je neophodno što pre rešiti problem Kosova i Metohije...

printscreen vidovdan.org

Finansijske i ekonomske posledice nerešavanja problema KiM

Vrednost srpske imovine (države i fizičkih lica) i ulaganja na KiM su ogromni i procenjuju se na 37 milijardi evra. Vrednost imovine SPC je najvećim delom od neprocenjive vrednosti, zbog toga što se radi o srpskoj i svetskoj kulturnoj baštini. Odlaganjem rešavanja problema KiM, srpska imovina će, što se već uveliko dešava, različitim mahinacijama prelaziti u vlasništvo lažne države Kosovo. Što se tiče srpske kulturne baštine i imovine SPC, sa protokom vremena, drastično će rasti šanse da Albanci otmu imovinu SPC, i da veći deo srpske kulturne baštine prikažu kao svoju, ili je unište u pogromima poput onog 2004. godine.

printscreen vidovdan.org

Ekonomske posledice nerešavanja problema KiM će biti sve veće kako vreme teče. Ukoliko Srbija odluči da prekine pregovore i prihvati „zamrznuti konflikt“, „zamrznuti status“ ili status kvo, čekaju nas nove sankcije i izopštenje iz međunarodne zajednice. Odgovor na pitanje koliko bi to koštalo daju ekonomski podaci o šteti nastaloj zbog sankcija uvedenih 1992. godine. Ta šteta je procenjena na 125 milijardi dolara!

Politička cena nerešavanja kosovskog pitanja bili bi stalni nesporazumi ili sukobi sa EU kao ključnim ekonomskim partnerom Srbije, u pogledu opšte saradnje i članstva u EU. I sada je nerešavanje pitanja Kosova jedan od bitnih razloga zaostajanja Srbije. Najveća šteta će početi da nastaje za 7 do 10 godina, i nadalje će rasti. U ekonomskom smislu može se očekivati značajno kašnjenje u razvoju u odnosu na sve zemlje Evrope, a naročito u odnosu na susede. Dok se članstvo u EU u tom periodu može očekivati za Crnu Goru i Makedoniju, to je malo teže očekivati za BiH i Kosovo, a za Srbiju će biti nemoguće. U najboljem slučaju, u periodu od 2018. do 2028. godine, može nas očekivati ukupan nulti ili negativan rast u odnosu na 2017. godinu.To bi zapravo značilo drastično zaostajanje Srbije po svim ekonomskim parametrima i Srbija bi se vratila na početak ciklusa, dakle negde na 2001.-2003. godinu u odnosu na zemlje okruženja. Prosečna zarada u 2028. godini bi teško mogla da pređe 400 EUR, dok bi prosečna penzija bila na nivou od 220 EUR i time bi Srbija najverovatnije postala najsiromašnija zemlja Evrope. Društveni proizvod po glavi stanovnika ne bi prelazio 7.500 evra i Srbija bi u odnosu na razvijene zemlje EU, ali čak i u odnosu na blisko okruženje značajno zaostajala po svim socijalno ekonomskim parametrima.

NEBOJŠA BAKAREC: KOSOVO I METOHIJA - ŠTA I KAKO? (PRVI DEO)

U slučaju još snažnijeg pada investicija i, sa tim u vezi, padom potrošnje, gde učešće investicija u BDP pada na oko 15% BDP-a na kraju perioda, svi ovi pokazatelji će biti još izraženije negativni. Na kraju tog perioda, posle 2028. godine, Srbija će biti nestabilna država, nezaokružena, siromašna, napuštena, besperspektivna, devastirana, zaostala. Nova hiperinflacija, propast privrede, devastiranje infrastrukture, opšta kriminalizacija, ogromna nezaposlenost, strmoglavi pad standarda, masovno osiromašenje, urušavanje, propadanje zdravstva, školstva, socijale, biće sasvim stvaran ishod ukoliko ne rešimo problem KiM.

printscreen vidovdan.org

Postoji jedna nemačka poslovica koja glasi: “Bolje užasan kraj, nego užas bez kraja” (Besser ein Ende mit Schrecken als ein Schrecken ohne Ende). Srbija, u poslednje 4 godine po prvi put u poslednjih nekoliko decenija beleži napredak, u gotovo svim poljima, od ekonomije preko infrastrukture, turizma, saobraćaja, kulture, do bezbednosti. Zato će zaustavljanje ovih ekonomskih procesa, uzrokovanih zaustavljanjem ili još jednim odlaganjem, rešavanja pitanja KiM, ne samo zadržati Srbiju u mestu, nego je i vratiti daleko u nazad.

O mogućim rešenjima

Kompromis ne podrazumeva samo kompromis Srba i Albanaca, već i kompromis sa trećom stranom – EU (SAD). I EU mora da da svoj aktivan i merljiv doprinos kompromisu – bez pristrasnosti u bilo čiju korist. Za EU mora da bude nesporno pravo Srbije da zaštiti svoje interese i prava srpskog naroda koji živi na Kosovu i Metohiji. Unazad 19 godina nisu Albanci obespravljeni i ugroženi na Kosovu i Metohiji – već Srbi. Bez rešavanja tih problema je nemoguć život Srba na Kosovu i Metohiji. Rešenje mora da bude pravedno, celovito i održivo. U skladu sa humanim i civilizacijskim standardima za koje EU tvrdi da primenjuje. Rešenje mora da obezbedi trajni istorijski kompromis između Srba i Albanaca i političku stabilnost na dugi rok. To je cilj.

Jednostrano proglašena nezavisnost Kosova je suprotna Rezoluciji 1244 UN. Ni pod kojim uslovima ne treba priznati nezavisnost Kosova.

Preduslov za razmatranje pitanja saglasnosti Srbije u vezi sa članstvom Kosova u UN (to ne podrazumeva priznanje nezavisnosti), je da organi Kosova moraju da sprovedu sve što je dogovoreno i potpisano u vezi sa Zajednicom srpskih opština (ZSO). Ako Kosovo želi da Srbija da saglasnost da Kosovo postane član UN, mora prihvatiti zahteve Srbije koji su navedeni u narednom poglavlju „Konkretni predlozi za pregovore“.

Referendum o Kosovu i Metohiji je neophodan i demokratski potez. Potpuno je neshvatljivo protivljenje tom referendumu, odnosno izjašnjavanju naroda. Zbog čega su se svi sadašnji licemerni protivnici referenduma o KiM, zdušno zalagali za referendum o jednom manje važnom pitanju – o potrebi donošenja novog Ustava? Da su dosledni, založili bi se i sada da se građani na referendumu izjasne o jednom važnijem pitanju, nego što je pitanje Ustava.

printscreen vidovdan.org

Smatram da Srbiji može pomoći sledeći predlog, koji Srbija može relativno brzo da realizuje (pregovori o KiM će potrajati). Srbija treba da izvuče na svetlost dana jedno zaboravljeno remek delo nauke i publicistike. Radi se o kapitalnom delu pokojnog akademika Dimitrija Bogdanovića „Knjiga o Kosovu“(1985.), koju je 1986. godine izdala SANU. Dimitrije Bogdanović (11. oktobar 1930, Beograd – 14. juni 1986, Beograd) je bio srpski istoričar, istoričar književnosti i bogoslov. Nažalost njegove maestralne knjige nema u prodaji, već decenijama. Država treba da štampa to delo u velikom broju primeraka i da ga besplatno distribuira po Srbiji. Takođe to delo treba prevesti na najvažnije svetske jezike i distribuirati u tim zemljama. Takođe, potrebno je otvoriti elektronsku stranicu sa tom knjigom, takođe uz verzije na stranim jezicima.

NEBOJŠA BAKAREC: KOSOVO I METOHIJA - ŠTA I KAKO? (DRUGI DEO)

Trenutno se ovo kapitalno delo može pronaći u elektronskom obliku samo na fantastičnom portalu „Projekat Rastko“ (vidi odrednicu 12.). Uz to treba objasniti da je reč o nespornom naučnom delu, nespornog naučnika. Pogovor ovom delu napisao je takođe pokojni akademik, Radovan Samardžić, koji je o ovom naučnom delu rekao:“Bogdanovićeva “Knjiga o Kosovu“ iznela je, veoma odmereno, istinu o najtežem pitanju srpske istorije … Da je ova prva istorija Kosova i Metohije, koja je napisana, u stvari knjiga istine i istinoljublja, pokazuje na prvom mestu, obimna i raznovrsna građa koja je za nju upotrebljena“. Takođe, država treba da sačini sažetke najvažnijih studija po pitanju KiM (tri su navedene u odrednicama) i da upozna građane sa svim posledicama nerešavanja problema na KiM.

Konkretni predlozi za pregovore

1.Poštovanje i sprovođenje Rezolucije 1244. Rezolucija 1244 ne prejudicira konačno rešenje na Kosovu i Metohiji. U Rezoluciji 1244 se eksplicitno govori samo o širokoj autonomiji i suštinskoj samoupravi za Kosovo u okviru SR Jugoslavije (Srbije kao naslednika), uzimajući u potpunosti u obzir principe suverenosti i teritorijalnog integriteta SR Jugoslavije (odnosno Srbije kao sukcesora). Problem je u tome što je posle 19 godina jasno da međunarodna zajednica (UN, EU i SAD…) ne želi da poštuje Rezoluciju 1244, pa ni teritorijalni integritet Srbije.

2.Povratak izbeglica na KiM u skladu sa osnovnim ljudskim pravima i Rezolucijom 1244.

Rezolucija 1244 se opširno bavi i pitanjem povratka svih izbeglica i raseljenih lica njihovim domovima. Međunarodna zajednica, EU i organi Kosova, prvo moraju da obezbede sve uslove za povratak oko 200 hiljada izbeglica na Kosovo i Metohiju. Problem je u tome što je posle 19 godina jasno da međunarodna zajednica (UN, EU i SAD…) ne žele povratak srpskih izbeglica na KiM. Da žele, to bi se ostvarilo u ovih 19 godina.

3.Da se razgraničenjem utvrdi postojeća etnička teritorija Srba na KiM. Da Srbija traži da se šest opština sa većinskim srpskim stanovništvom vrati pod faktičku vlast Srbije (Leposavić, Zvečan, Zubin Potok,Severna Kosovska Mitrovica, Ranilug i Novo Brdo). Te opštine se graniče sa Srbijom (Severna Mitrovica se graniči sa Zvečanom, Ranilug se graniči sa Bujanovcem, a Novo Brdo se graniči sa Ranilugom). Ostale srpske opštine koje čine ZSO, gde većinski žive Srbi, da shodno dogovoru o ZSO, i /ili shodno nekom drugom dogovoru, dobiju odgovarajuću autonomiju.

4. Autonomija verskih objekata SPC i njihova trajna zaštita. Garantovana sloboda delovanja SPC.

5.Ostvarivanje finansijskih i imovinskih prava države, SPC, srpskih pravnih i fizičkih lica.

Zaključci

Kada poznajemo istorijski, demografski, ekonomski i politički kontekst, očekivanja od najavljenog rešenja za KiM moraju biti minimalna. Zbog svega navedenog u prethodnim poglavljima, jasno je da niko, pa ni predsednik Srbije, ne može da ispravi terete vekova u vezi KiM. Ne može Vučić da poništi 500 godina ropstva, da nadoknadi milione srpskih života, da ispravi posledice NATO zločina, da naseli 200.000 Srba na KiM, da poništi terete koje su mu ostavili prethodnici. Vučić može da ne ponovi greške prethodnika, da pokrene rešavanje problema nataliteta, da sačuva onih 100.000 Srba na KiM. Vučić želi da ovo teško pitanje naše današnjice, ne bude uzrok još teže sutrašnjice, kao što se desilo početkom 1999.godine. Vučić želi da u vezi sa ovim teškim pitanjem izgradi široku saglasnost u društvu. Da saglasnost donese jedinstvo, stabilnost i napredak.

Tanjug

Mi, građani Srbije ne treba da dozvolimo da se kola slome na jednom čoveku, kome su došli tuđi računi na naplatu. Treba otvoriti i pitanje odgovornosti za vođenje antidržavne politike po pitanju Kosova i Metohije. Najveći krivci za štetnu politiku vođenu prema Kosovu i Metohiji , od živih političara, su: Boris Tadić, bivši predsednik Srbije, sada lider SDS; Vuk Jeremić, bivši ministar spoljnih poslova, sada lider NS; i Borko Stafanović, bivši politički direktor u ministarstvu spoljnih poslova i bivši šef državnog pregovaračkog tima Srbije za dijalog sa Prištinom, sada lider LS. Oni su nas vodili u „svetlu budućnost“, Aleksandar Vučić mora da nas iz nje izvede.

NEBOJŠA BAKAREC: KOSOVO I METOHIJA - ŠTA I KAKO? (TREĆI DEO)

Naše dostojanstvo ne mogu da oduzmu ni strane sile, ni loši susedi. Naše dostojanstvo i nacionalni ponos postoje i postojaće mimo sila i nepravdi. Ako želimo da jednog dana povratimo Kosovo i Metohiju, i da na kraju ovog stoleća ne izgubimo i Srbiju, odnosno da ne dođemo na prag demografskog izumiranja, moramo povećati natalitet. Da bi došlo do povećanja nataliteta, Srbija mora da bude jedinstvena, ekonomski jaka, samostalna i zdrava.

Vreme je iza nas, vreme je pred nama. Čim samo počneš da duže misliš o onome što je bilo ili o onome što će biti, odmah gubiš ono što je glavno: istinski život u sadašnjosti.“

Lav Tolstoj

Sve što smo znali u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti je ništa u poređenju sa onim što nikada nećemo saznati.“

Konstantin Ciolkovski




Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Fudbaler

pre 5 godina

Samo Aleksandar Vučić ima rešenje za KiM.

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija