NE DAMO SVOJE PVO SISTEME UKRAJINI: "Pitani smo i objasnili smo zašto to ne možemo da uradimo"
125. 04. 2024. u 22:22
225. 04. 2024. u 22:22
Politika
Upravo to i pravi razliku u odnosu na rast koji je ostvarivan pre velike krize 2008. godine, kada je Srbija u proseku imala rast od čak 6% godišnje, ali taj procenat, iako visok, nije govorio pohvalno o ekonomskoj politici tadašnjih vlasti pošto je rast ostvarivan na nezdrav i neodrživ način, stimulisanjem uvoza i potrošnje, kao i ogromnim zaduživanjem, što je izbijanjem globalne krize 2008. zemlju dovelo gotovo do privrednog sloma.
S druge strane, najnoviji podaci o privrednom rastu Srbije utoliko su značajniji ukoliko se zna da rast najvećih evropskih, pa i svetskih ekonomija, ozbiljno usporava, zbog čega je čak i kineska privreda, kao motor razvoja savremenog sveta, ove godine ostvarila rast od, za tu zemlju, skromnih 6%.
Koliko je značajno srpskih 4,7% privrednog rasta, možda je najlakše razumeti ako se ti procenti pretvore u novčani ekvivalent. Tom metodologijom lako se može ustanoviti da je srpska privreda u poslednjih godinu dana proizvela oko 2,2 milijarde dolara više roba i usluga nego u istom periodu pre toga. O tome koliko je taj rezultat značajan najbolje svedoči i izostanak bilo kakvih reakcija kritički nastrojenih samozvanih ekonomskih analitičara koji, po pravilu, ne propuštaju priliku da situaciju u Srbiji prikažu katastrofalnom, a perspektive ekstremno mračnim.
Međutim, pre samo 11 meseci, na prelazu između dve kalendarske godine, ti isti kritičari i te kako su bili bučni u negativnim predviđanjima ekonomskih tokova u 2019. godini. Tako su godinama unazad, a posebno u novogodišnjem zanosu, olako iznosili mračne prognoze i negativne ocene u pogledu razvoja srpske ekonomije iako su ih rezultati, iz godine u godinu uporno demantovali. Tako je aktuelnim vlastima neretko spočitavano da domaću ekonomiju podižu po principu izgradnje “kula u pesku”, da je po stopama rasta “Srbija na evropskom začelju i među najgorim zemljama u region”, a da je rast ostvaren 2018. neodrživ i da nas očekuje usporavanje.
U izjavi za Radio Slobodna Evropa od 16. januara 2019, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Ljubomir Madžar rekao je da je Srbija za sada “jedna nedopadljiva privreda sa neuspešnom razvojnom politikom”, a da je da je “srpska kombinacija niskog dohotka po stanovniku i niske stope rasta pravi recept za razvojnu katastrofu”.
Profesor Filozofskog fakulteta Miodrag Zec ocenio je u intervjuu za agenciju Beta od 1. januara 2019, da je Srbija “blizu kliničke smrti”, dok je njegov kolega prof. Ognjen Radonjić u autorskom tekstu za Peščanik od 3. januara 2019. prognozirao da “ako 2019. poljoprivredna sezona bude dobra (na nivou 2018), privredni rast će biti na nivou dugoročnog trenda od 3-3,5%.” Istovremeno, nije propustio priliku da “ukaže” da se „ne radi se o zdravom ekonomskom rastu zasnovanom na investicijama“.
U avgustu 2019. godine, profesor ekonomskog fakulteta Milojko Arsić izjavio je u intervjuu za nedeljnik NIN da “Srbija nije nikakav lider među zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE) po brzini privrednog rasta”, već je “jedna od najsporije rastućih privreda”. U septembru 2019, na promociji ekonomskog biltena „Kvartalni monitor“, Arsić je rekao: "Procenjujem da će privredni rast u ovoj godini biti oko tri odsto, što je nezadovoljavajuće, a i za dostizanje tog nivoa je neophodno da se privredna aktivnost u drugom delu godine ubrza".
Prognozirajući ekonomski rast u 2019. godini, Milan Ćulibrk, glavni urednik nedeljnika NIN, u izjavi za portal talas.rs od 26. decembra 2018, rekao je "da je već sada jasno da tempo rasta usporava i da sledeće godine neće biti privrednog rasta kao 2018".
„Ispucali smo te kratkoročne efekte koje su posledica sporog rasta 2017. jer je tada naša privreda rasla samo 1,9%”, prognozirao je tada Ćulibrk, glavni i odgovorni urednik nedeljnika koji se poslednjih godina ističe po neutemeljenim i neumerenim ocenama ekonomske i društveno-političke stvarnosti u Srbiji. U tim ocenama nije zaostajao ni sam Ćulibrk, pa je tako ostalo zabeleženo da je u decembru 2017. godine izjavio da “čak i Papua Nova Gvineja ima 8 puta veći rast od Srbije“.
U istom tekstu objavljenom na portalu talas.rs, Biljana Stepanović, glavna i odgovorna urednica Nove ekonomije, iznela je očekivanje da „ukoliko ne dođe do promene vlasti, neće biti nikakvih promena u ekonomskoj politici” i da će privreda Srbije, “kao i do sada, biti mrtvo more“.
„Konkretno – Srbija će ostati na začelju Evrope u pogledu privrednog rasta jer nema signala da će odjednom da nastupi neki bum“, prognozirala je Stepanovićeva iznoseći ocene stanja srpske ekonomije na kraju prošle godine.
Ekonomski novinar Mijat Lakićević u autorskom tekstu objavljenom 4. avgusta 2019, na sajtu Peščanik, napisao je da “iako se Vučić hvali da je otvorio 180 fabrika u Srbiji, privreda zemlje nalazi se u opadanju”.
Zanimljivo je da u ocenama privrednog rasta Srbije, većina kritički nastrojenih analitičara, po pravilu koristi prosečne i kumulativne podatke od 2012. godine naovamo, prenebregavajući činjenicu da je sve do 2016. godine taj rast bio pod direktnim uticajem izuzetno lošeg nasleđenog stanja iz perioda pre 2012. Podsećanja radi, u trenutku promene vlasti u Srbiji, u julu 2012, zemlja se nalazila u nekontrolisanom budžetskom deficitu zbog čega je čak i MMF, u proleće te godine, obustavio dalju realizaciju aranžmana sa Srbijom. Istovremeno, usled nekontrolisanog zaduživanja, zemlja se galopirajuće približavala bankrotu, dok su usled sveopšte političke i ekonomske nestabilnosti, strani investitori ubrzano napuštali ovo tržište. Primera radi, američki US Steel je smederevsku Železaru prodao Vladi Srbije za simboličnu cenu od jednog dolara, dok je italijanski Fijat sve glasnije nagoveštavao obustavu proizvodnje i odlazak iz Kragujevca.
Uobičajena praksa tadašnjih vlasti bila je da se nekontrolisano zadužuje, podizani su brojni skupi krediti od kojih je većina potrošena bez vidljivijih rezultata po ekonomiju zemlje. To se posebno ogledalo u kreditima koji su podizani za izgradnju autoputeva, od kojih je većina bila potrošena, a da izgradnja puteva često nije bila ni započeta, a kamoli završena.
Čak i ako u to vreme (pre jula 2012) pozajmljeni krediti još uvek nisu bili dospeli na naplatu, već je vrhunac vraćanja dugova trebalo da bude dostignut 4-5 godina kasnije, budžet Srbije u periodu pre 2012. (a zbog nasleđenih obaveza i sve do fiskalne konsolidacije u leto 2014) bio je u dubokom, neodrživom deficitu.
Suočene sa takvim nasleđenim stanjem, nove vlasti najpre su morale da obezbede dodatne povoljne zajmove kako bi bile popunjene budžetske rupe i ranije podignute skupe kredite zamenile nešto jeftinijim, a zatim i da budžetski deficit svedu na održivi nivo. Istovremeno, bilo je neophodno vraćati dospele anuitete od ranije pozajmljenih kredita i, sa ono malo preostalog novca, pronaći model koji bi obezbedio kakav-takav priliv stranih investicija.
Rezultati tih nastojanja pokazuju da je u tom periodu ostvaren stabilan rast kreditnog rejtinga Srbije na međunarodnom tržištu kapitala, da je zabeležen najniži nivo inflacije u istoriji zemlje, a da je odnos dinara i evra danas gotovo identičan onom koji je zatečen u leto 2012.
U istom periodu, u Srbiji je otvoreno preko 150 novih fabrika, izgrađeno je i u rad pušteno preko 350 kilometara autoputeva, uključujući i kompletan završetak evropskog Koridora 10.
U međuvremenu, uspešno su privatizovane smederevska Železara, RTB Bor, avio prevoznik JAT, beogradski aerodrom „Nikola Tesla“, Galenika, PKB i mnoge druge problematične firme u Srbiji.
O stvarnim perspektivama zemlje, možda najbolje govori podatak da je godinama unazad Srbija uspevala da privuče više direktnih stranih investicija nego sve ostale zemlje regina zajedno. Pri tome, od posebnog je značaja to što su strane direktne investicije ravnomerno raspoređene na teritoriji cele zemlje, uključujući i manje razvijene krajeve, čemu značajno doprinosi i intenzivna izgradnja putne infrastrukture.
Koliko je to značajno, bolje od bilo kog ekonomskog stručnjaka znaju, recimo građani Kraljeva, grada u kome je posle 30 godina tokom kojih su fabrike samo zatvarane, a hiljade radnika ostajalo bez posla, napokon došle dve značajne proizvodne investicije koje će gotovo u potpunosti rešiti problem nezaposlenosti u tom gradu. Umesto zatvorenih giganata poput Magnohroma, Fabrike vagona, Jasena ili Rudnika, Kraljevo će imati fabrike Leonija i Taj Grupe, koje će uposliti oko 7.500 ljudi. Za nekoliko godina, preko Moravskog koridora, taj grad i čitava centralna Srbija, biće povezani sa Koridorima 10 i 11, a otvaranjem aerodroma “Morava” otvaraju se mogućnosti i za lakši vazdušni transport za stanovnike tog kraja.
Da bi se sve ovo postiglo, bilo je neophodno na prvom mestu obezbediti političku stabilnost, a potom uložiti i mnogo truda u stvaranje osnova za priliv stranih investicija i dostizanje zadovoljavajućih stopa održivog razvoja. Šta god ko mislio o ekonomskoj i sveukupnoj politici aktuelnih vlasti u Srbiji, ono što niko ne može da ospori jeste to da su one uspele da obezbede kako političku stabilnost, tako i ozbiljan investicioni zamah koji sada rezultira željenim stopama rasta koje su među najvišima u Evropi.
I ma koliko stabilnost, održivi ekonomski rast i daleko viši stepen pravednosti sistema u odnosu na onaj koji smo imali pre 2012. godine, delovali kao vrednosti koje su već dostignute, pa čak i bogom dane, ni jednog trenutka ne bismo smeli gubiti iz vida koliko je energije bilo neophodno uložiti u njihovo dostizanje i koliko će u budućnosti iste te energije biti potrebno uložiti u njihovo održavanje i dalje unapređenje.
Upravo zbog toga građani Srbije stalno moraju da neguju živo sećanje na to kako su živeli u periodu pre 2012, i da ne prelaze olako preko dostignuća koja su postignuta od tog perioda do danas. Jer svakodnevno smo svedoci brojnih pokušaja lažnih usrećitelja da nas vrate u neka stara vremena, u kojima su oni svoje džepove punili stotinama miliona evroiznosa, dok je ogromna većina običnih građana siromašila tako što su stotine hiljada njih ostajale bez posla, a njihove porodice gurane na ivicu životne egzistencije. Upravo zbog toga, Srbija ni po koju cenu ne sme da dozvoli povratak na staro, pogotovo ne danas kada je napokon počela svoj dugotrajni oporavak.
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
25.04.2024
21:48
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
25.04.2024
18:13
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
25.04.2024
11:16
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
25.04.2024
10:06
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
25.04.2024
10:00
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
25.04.2024
22:18
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
25.04.2024
19:25
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
25.04.2024
17:42
U novom Info danu o prozapadnoj opoziciji, govorili su Miša Vacić lider Srpske desnice, Marjan Rističević iz SNS i narodni poslanik Stojan Radenović.
25.04.2024
16:20
Danka Ilić (2) nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, u dvorištu porodične kuće svoje majke Ivane Ilić, dok se igrala sa starijim bratom. Prema rečima majke, sin je zatražio vodu, pa je ona otišla do automobila, ali kada se vratila Danka više nije bila tamo. Nažalost, potraga za devojčicom za kojom je tragala cela Srbija, ali i Evropa, završena je na tragičan način.
25.04.2024
20:46
Otac ubijene Vanje Đorčevske, Aleksandar Đorčevski, pušten je danas iz pritvora u kućni pritvor.
25.04.2024
20:40
Prošlo je mesec dana od nestanka i ubistva dvogodišnje devojčice Danke Ilić u Banjskom polju kod Bora. Telo još nije pronađeno.
25.04.2024
20:24
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
25.04.2024
17:31
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
25.04.2024
16:20
Srpski košarkaš ostvario nezapamćen uspeh u NBA ligi.
25.04.2024
23:45
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
25.04.2024
23:55
Košarkaši Srbije će deo priprema za Olimpijske igre odraditi u Abu Dabiju, gde ih očekuju zanimljivi duelu.
25.04.2024
21:31
Čelnici La lige objavili su da imaju nove planove kad je u pitanju širenje tržišta za sezonu 2025/2026
25.04.2024
22:50
Košarkaši Panatinaikosa večeras su na svom terenu savladali Makabi iz Tel Aviva sa 95:79 u drugom meču plej-ofa Evrolige i tako izjednačili na 1:1 u seriji.
25.04.2024
22:31
Bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu potrebna je pomoć Ukrajine da bi bio izabran za predsednika na izborima u novembru. O tome je u intervjuu za Lenta.ru govorila politikolog, rukovodilac Centra za severnoameričke studije IMEMO RAN Viktorija Žuravljeva .
25.04.2024
22:28
Kina se sprema za rat sa SAD ne samo na vojnom planu. Narodna banka Kine prodaje obveznice američkog FED i kupuje zlato, često i tajno. Antikineska histerija koja je pokrenuta u Sjedinjenim Državama očigledno je za Peking "kap koja je prelila čašu"!
25.04.2024
22:11
Velika Britanija šalje lovce "evrofajter" u Poljsku, pišu novinari američkog vojnog časopisa Militari Vač Magazin (MVM). U svom novom članku, autori raspravljaju o tome da li dostavljeni uzorci mogu pružiti elektronsku podršku ukrajinskim kopnenim operacijama.
25.04.2024
21:49
Kina je lansirala tročlanu posadu na svoju svemirsku stanicu u orbiti u okviru svog ambicioznog programa koji ima za cilj da astronaute postavi na Mesec do 2030. godine. Svemirski brod Šendžou-18 poleteo je iz centra za lansiranje satelita Jiukuan na ivici pustinje Gobi u severozapadnoj Kini na vrhu rakete Long March 2-F.
25.04.2024
19:35
Bolest koja „pretvara jelene u zombije", odnosno bolest hroničnog iscrpljivanja (CVD), širi se Severnom Amerikom, a pojavila se i u Evropi. Nedavna studija sugeriše da je ova smrtonosna prionska bolest možda prešla sa jelena na ljude.
25.04.2024
19:01
Sud će ponovo otvoriti slučaj poznatog filmskog producenta.
25.04.2024
16:47
U ovom komadu igralo je 120 dece iz Baletskog centra iz Surčina koja su oduševila publiku.
25.04.2024
15:51
Sinoć je u Beogradskom dramskom pozorištu odigrana predstava "Prafaust" nakon čega su dodeljene i nagrade.
25.04.2024
12:35
Popularni pevač prvi put dolazi u Srbiju
25.04.2024
11:08
Ako se budite sa natečenim očima i sa tamnim kolutovima ispod njih, verovatno pravite određene greške u ishrani.
25.04.2024
22:00
Reddit uvodi značajne izmene u svojoj mobilnoj aplikaciji za iOS i Android, s ciljem da se veći naglasak stavi na komentare.
25.04.2024
21:00
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
25.04.2024
19:00
Razno začinsko bilje možete lako uzgajati na terasi i imati u svežem obliku kada vam zatreba u kuhinji.
25.04.2024
18:00
Pevačica Bjonse je prvi put u karijeri pokazala kako zaista izgleda njena prirodna kosa i ljudi su uglavnom začuđeni.
25.04.2024
16:15
Reper je na svom Instagram profilu podelio sliku i pokazao kako izgleda nakon operacije.
25.04.2024
22:26
Dudićeva je ispričala da je svojevremeno bila sa kolegom u vezi, ali da tu grešku više ne bi ponovila.
25.04.2024
21:59
Jovana je otkrila da je upoznala novu emotivnu partnerku bivšeg spruga, a o svom ljubavnom životu nije želela previše da priča.
25.04.2024
21:19
Grujićka je priznala da veruje svom suprugu, te da nikada nije proveravala njegov telefon, iako ima sve šifre.
25.04.2024
20:40
Aneli je pokušala da prebaci krivicu na Janjuša, koji joj je žestoko odgovorio.
25.04.2024
20:04
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
25.04.2024
20:30
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
25.04.2024
19:25
Prvi slučaj morbila u Novom Pazaru registrovan je kod četvorogodišnje devojčice koja nije vakcinisana.
25.04.2024
18:03
Danicu Vitorović i Mirjanu Duković iz Donje Bele Reke kod Nove Varoši poznaju dobro ne samo Novovarošani, već i dalje, preko Čajetine sve do Arilja...
25.04.2024
15:44
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
24.04.2024
18:43
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.