SRPSKA U NIKAD VEĆOJ OPASNOSTI, MESIĆ TRAŽI OD BAJDENA DOZVOLU DA SREDI BiH! Hteo bi da je napravi po meri Sarajeva, SAMO SRBI VIŠE...
Podeli vest
Nova američka administracija može biti zainteresovana za projekat "građanske Bosne", može ih na to podsećati i bivši predsednik Hrvatske, ali je verovatnoća realizacije mala
Ideja o "građanskoj Bosni" nije nova. Zato ni pismo Stjepana Mesića Bajdenu "ne odiše ekskluzivitetom". Inače, Mesićeva "Platforma za BiH" je iz 2014. godine. Sa predavanja u Mostaru. O "Dejtonu 2" pisano je i pre toga.
Centralna izborna komisija BiH poništila je danas izbore u Srebrenici i Doboju, a predsedavajući i srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je ta odluka etnički inženjering!
21.01.2021
15:48
Nasrtaji na dejtonski okvir počeli su neposredno nakon implementacije mirovnog sporazuma. Tema "dedejtonizacije" BiH ostala je na stolu punih četvrt veka. Ukidanje entiteta, zamena Predsedništva jednostavnijom centralizovanom vlašću, apsolutna i potpuna primena principa "jedan čovek - jedan glas" i sve što iz takvih odluka proizilazi…
Pretpostavlja se da ovo, u određenoj meri, može zainteresovati novu administraciju u Vašingtonu. Na tim „talasnim dužinama" bili su i pre Trampove pobede. Poslednji „veliki pritisak" organizovan je u poznu jesen 2009. otpočinjanjem Butmirskog procesa i trajao je sve do zajedničke posete Hilari Klinton i (već zaboravljene) Ketrin Ešton tri godine kasnije.
Uz niz pratećih vojnih vežbi, političkih inicijativa, samita, nezaobilaznog ponavljanja parola o „evropskoj budućnosti". Klintonova bejaše jasna - ona će se lično založiti za članstvo BiH u NATO, ali da se ispune uslovi iz famoznog Akcionog plana. Ni skoro deceniju nakon toga BiH nije u NATO, niti će, po svemu sudeći, u tu organizaciju ući brzo. Reaktuelizacija starih težnji danas se odigrava u ovom kontekstu.
Građansko ili nacionalno
Dedejtonizacija BiH neophodna je zarad članstva u NATO! U tu svrhu, nekome kao političko obrazloženje, nekome kao ideološka potka, a nekome kao propagandno sredstvo, nudi se „sedativ" o „građanskoj Bosni". Ona „nacionalna Bosna", kako je u Dejtonu ustrojena, nije moderna, nije funkcionalna. Zarobljeni u iracionalnom, atavističkom, primordijalnom, nikada ne mogu postati deo civilizovanog sveta! Neophodno je, valjda, da svi budu Bosanci, kao u doba Benjamina Kalaja, bošnjačkog, srpskog, hrvatskog ili nekog četvrtog porekla!
Pored toga što nametanje ovog koncepta ima nedvosmislenu geopolitičku konotaciju, upitna je i njegova sadržina. Posmatrano iz šire istorijske perspektive, nacionalno i građansko teško je razdvojiti. Ono što se danas uobičajeno predstavlja „građanskim", uobličeno je unutar identitetskih obrazaca koji su bili „nacionalni".
Tokom ere bipolarnosti nasuprot tome forsirano je „nenacionalno", kosmopolitsko i mondijalno uvijeno u frazu „proleteri svih zemalja ujedinite se!" Otuda i „igranje na kartu" različitih nacionalizama u komunističkom bloku, za šta su potrošena značajna sredstva u „hladnoratovskom razdoblju". Nacionalizam postaje sredstvo za rušenje Istočnog bloka, a zatim i za dezintegraciju Sovjetskog Saveza. I uvek i svuda to je objašnjavano „korakom ka građanskom".
Danas su „građanski nacionalizmi" u tri baltičke republike važni instrumenti zarad održavanja rusofobije, čak su i poželjni kako bi se zaustavio „ruski maligni uticaj". Zbog toga i uskraćivanje elementarnih prava ruskom (ili kako ih označavaju - ruskojezičnom) stanovništvu. Bez obzira na ljudska prava, slobode i ostalo što predstavlja temelje „građanskog". Nastavljeno je tako i u Ukrajini.
Takođe, nova etapa kontinentalnih integracija otpočela je rešavanjem jednog nacionalnog pitanja: ujedinjenjem dve Nemačke. Opet, uloženo je mnogo kako bi se ovaj korak predstavio „demokratskim pravom" nemačkog naroda, što jeste i donekle tačno. Ali, sa druge strane, to je i ostvarivanje težnje nemačkog naroda i nemačke elite za brisanjem nametnute granice i ponovnim „okupljanjem" u jednoj državi. Raspad Čehoslovačke na dve nacionalne države, uprkos raspoloženju javnosti koje je „vuklo" na drugu stranu, pa i dezintegracija Sovjetskog Saveza, unutar kojeg je manje ili više jasna većina za osamostaljivanjem bila izražena samo u četiri federalne jedinice, dokazi su da je nacionalno imalo prednost i nad demokratskim.
Uslov za opstanak
Naposletku, nacionalni princip primenjen je i na jugoslovenskom slučaju. U uvodnim odredbama Ustava Hrvatske stoji: „Izražavajući tisućljetnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda", a zatim i pomenuto održavanje „državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost".
U Ustavu Slovenije da je to „država svih svojih građana, zasnovana na trajnom i neotuđivom pravu slovenačke nacije na samoopredeljenje."
Pokušaj sprovođenja nacionalnog principa uočava se i u Crnoj Gori nakon 2006. godine, zasnovan na negaciji bilo kakvih veza sa srpskim nasleđem, uključujući i suludo organizovanje „državne crkve" od strane deklarisanih ateista.
Treba li podsećati na primer lažne države Kosovo? Volja etničkih Albanaca, većinskog stanovništva u jednoj pokrajini, bez organizovanja referenduma, uzeta je kao ključni faktor za opredeljivanje zapadnog dela međunarodne zajednice prilikom odlučivanja o (ne)priznavanju jednostrano proglašene „nezavisnosti".
Sada, ostaje otvoreno - zašto bi u BiH primenjivali jedan koncept, a u svim ostalim slučajevima iz regiona, pa i šire u postkomunističkim istočnoevropskim primerima - drugi!? Posebno ako se ima u vidu da su kreiranje tih i takvih principa u drugim primerima projektovali upravo pojedinci iz Bajdenovog okruženja ili iz istog „ideološkog kružoka".
Postojeće uređenje BiH odraz je međunacionalnih sukobljavanja, izraženog nepoverenja, straha od majorizacije, što su, između ostalog, bili uzroci građanskog rata. Da je od osamdesetih godina „zaigrano na kartu" građanskog, možda bi izbegli rat, možda bi opstala Jugoslavija.
Naravno, nije to bila opcija za „hladnoratovske pobednike", pošto bi u takvim okolnostima možda opstala i (skraćena ili u celini) sovjetska superdržava. Nacionalno je dobilo prednost, time je dugoročno determinisan istorijski tok. Drugde, pa i na postjugoslovenskom prostoru.
ova vašingtonska administracija može biti zainteresovana za projekat „građanske Bosne", može ih na to podsećati i bivši predsednik Hrvatske, ali je verovatnoća realizacije mala. I pored geopolitičkih ciljeva SAD i vodećih evropskih država. BiH može opstati kao multinacionalna država! Sa „građanskim" koje je multinacionalno, a ne nadnacionalno.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
nije on samo predsednik hrvatske nego i predsednik jugoslavije. covek koji je drzao ustaske govore, koje umesto da srbija svakodnevno vrti na tv, prica gluposti o predsedniku hrvatske. pa to je covek koji je tesko vredjao srbe, procom o opancima i zemlji koju smeju da odnesu. cime je poticao na proterivanje srba iz hrvatske. ali to je za srbiju nebitno. jadna je srbija sa takvim rukovodstvom.
Mesić sve sredio u Hrvatskoj, digao je u nebesa, ne znaju šta će od luksuza, ostalo mu samo da još sredi Bosnu. A možda će pokušati da nešto uradi i sa Srbijom... Eeeeeee, jadan li je. Šta li umišlja ? ? ? ?
Neka Mesic to naj pre napravi u Hrvatskoj. Gradjansku drzavu, vrati sve Srbe, vrati Srbima ustavotvornost, imovinu, penzije, ustedjevinu, i muslimanima pa onda ako bude to dobro moze da izvozi. Samo pod uslovom da naj pre u svojoj lipoj sprovede sve sto bi cinio u BiH.
Rasturio Jugoslaviju sad bi da pravi mini Jugoslaviju od BiH. Pa taj sto duze zivi sve vece gluposti lupa.
Centralna izborna komisija BiH poništila je danas izbore u Srebrenici i Doboju, a predsedavajući i srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je ta odluka etnički inženjering!
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Poznati su prvi polufinalisti Lige Evrope! Fudbaleri Atalante, Rome i Bajer Leverkuzena i Marseja igraće u završnici drugog po jačini elitnog takmičenja.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.