• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Nebojša Bakarec

14.12.2021

13:00

Nebojša Bakarec: Jadarit naš nasušni?

nebojša bakarec

Politika

Nebojša Bakarec: Jadarit naš nasušni?

Podeli vest

Iskopavanje litijuma je šansa za Srbiju, ali i „nagazna ekološka mina“. Tu priliku su prepoznale sve vlade Srbije od 2001. godine, kada je „Rio Tinto“ doveden u Srbiju. Đinđićeva DS-DOS vlada je kompaniji „Rio Tinto“ dala pravo da istražuje litijum u Srbiji. Sve naredne vlade do 2012. su potpisale niz ugovora sa kompanijom „Rio Tinto“. Punih 20 godina „Rio Tinto“ je u Srbiji, i uložio je 450 miliona dolara u istraživanja i pripreme


Punih 20 godina, do pre dva meseca, niko nije dizao buku oko litijuma. Zbog čega? Otkud odjednom ekohisterija? Odgovor je jednostavan, bliže se izbori u Srbiji, i određene zapadne službe su ispravno procenile da se na ekodemagogiji mogu prikupiti politički poeni. Zapadne službe za specijalni, hibridni rat, su lukavo uočile da je ekologija ona društvena „keč ol“ (Catch all) tema u Srbiji koja pogađa mnoge društvena grupe i pristalice različitih političkih opcija. I sada tu bačenu kosku glođu oni koji sa ekologijom nikada u životu nisu imali nikakve veze. Druga važna stvar je da se, pored velike šanse, radi i o „nagaznoj mini“, o „vrućem krompiru“. Vlade od 2001. do 2012. godine, nisu htele da odbace priliku za Srbiju, ali nisu ni smogle snage da razreše litijumski gordijev čvor. Taj „vruć krompir“ je ostao da ga rešava predsednik Vučić. Kao što je razvezao mnoge druge gordijeve čvorove, predsednik će razvezati i ovaj. I treba mu odati priznanje na hrabrosti.

Foto: nebojša bakarec

Izneću i svoj stav o ovom problemu. Smatram da je moguće objediniti i pomiriti, potrebu da Srbija ostvari ogromne koristi od proizvodnje litijuma, proizvodnje litijumskih baterija, i električnih automobila, i potrebu da bude apsolutno zaštićena životna sredina lozničkog kraja, po najvišim svetskim standardima. Bilo koja od najvećih rudarskih kompanija ima dovoljno kapitala da u zaštitu životne sredine (vazduha, voda, zemljišta), uloži i višestruko više od najavljenih 100 miliona dolara koliko je predvideo „Rio Tinto“ tj. onoliko koliko je potrebno – 200, 300 ili više miliona dolara. I tako, ogromni profiti kompanije koja otvori rudnik litijuma, će biti ogromni. Ako ne mogu da budu uspostavljeni najviši stepeni zaštite životne sredine, rudnik ne treba otvarati. Neophodno je da proizvodnju litijuma, prati proizvodnja baterija i električnih automobila u Srbiji. U tom slučaju, kako je najavio predsednik Vučić, Srbija će imati pozitivan godišnji uticaj na BDP u iznosu od 10,3 milijardi evra, i ukupne prihode po ovom osnovu od fantastičnih 19,7 milijardi evra!

Foto: nebojša bakarec

Od „bele buke“ (white noise) i neistina vezanih za problem iskopavanja litijuma tj. jadarita i za kompaniju „Rio Tinto“, izgubile su se činjenice. Idemo redom.

Kao što sam pomenuo, kompaniju „Rio Tinto“ je u Srbiju dovela Đinđićeva DS-DOS vlada, 2001. godine. Mora biti da je potpisan ugovor o pravu na istraživanja, i potom je u decembru 2004. „Rio Tinto“ u dolini reke Jadar, otkrio novi mineral „jadarit“ koji sadrži visok procenat litijuma i bora. Da je sve to tako, nedavno je potvrdio bivši predsednik Srbije Boris Tadić koji je 2.12.2021. izjavio za list „Danas“: „Dakle, Rio Tinto je došao u Srbiju u vreme Koštuničine vlade, a prvi pregovori su počeli još u vreme Đinđićeve. Naravno da taj projekat istraživanja nismo prekidali ni tokom mog mandata i on ima ogroman potencijal za razvoj Srbije“. Mala nepreciznost se potkrala Tadiću, ali je on ipak priznao da je pregovore sa „Rio Tintom“ počela Đinđićeva vlada. 

Sa druge strane, samozvani lider ekstremne opozicije, Dragan Đilas je totalno nedosledan po ovom problemu i izvodi pravi slalom u obmanama javnosti po ovom pitanju. Đilas je gostovao na TV N1, 02.12.2021. gde je rekao da on nije doveo „Rio Tinto“, i slagao je da nema nikakve veze sa tom kompanijom. Đilas je slagao i sledeće: „Sa otvaranjem rudnika litijuma nema nikakve veze nijedna prethodna vlada do vlade Aleksandra Vučića“. Prvo, Đilas je 2007. bio ministar za Nacionalni investicioni plan, a deo plana je bilo iskopavanje litijuma u okolini Loznice, i to baš od strane kompanije „Rio Tinto“, što potvrđuje Boris Tadić. Drugo, vlada čiji je ministar bio Đilas, i naredna DS vlada Mirka Cvetkovića, su potpisale niz ugovora sa kompanijom „Rio Tinto“. Treće, Dragan Đilas je u intervjuu za list „Nedeljnik“ 25.10.2017. rekao: „Evo, potvrđeno je da je kod Loznice otkriveno drugo po veličini nalazište litijuma u svetu i najveće u Evropi. Hajde da pričamo o koncesiji na te rudnike... Zar to nije šansa za Srbiju? To će da zaposli hiljade i hiljade ljudi i napravi brend od naše zemlje. Zamislite u svakom mobilnom telefonu ili u automobilu deo na kome piše „Mejd in Srbija". To su teme koje su nam danas potrebne…“. Neverovatno, zar ne? Đilas se pre 4 godine zalagao za iskopavanje litijuma i proizvodnju litijumskih baterija i hvalio je to. Đilas se zalagao za iskopavanje litijuma i 2007. godine, kada je bio ministar za NIP. Tada je to Đilasu bilo bajno, a danas je grozno. Grozno je njegovo licemerje, grozni su njegovi dvostruki aršini. I ponovni obrt Đilas je izveo u intervjuu za NIN 9.12.2021., gde je rekao: „I dalje mislim da će jednog dana litijum biti velika šansa za Srbiju, kao što će biti šansa i za Nemačku i za mnoge druge države koje imaju jadarit“. Samo nedelju dana pre ove izjave, na TV N1 je najžešće kritikovao iskopavanje litijuma! Da pomenem, da Nemačka i druge države, naravno nemaju jadarit – jadarit je jedinstven i vezan samo za Srbiju, i ima ga samo u nalazištima u okolini reke Jadar. Đilas to, naravno, ne zna.

Foto: nebojša bakarec

Šta je litijum, a šta jadarit?

Litijum je visoko reaktivan alkalni metal koji nudi odličnu toplotnu i električnu provodljivost. Litijum je najlakši od svih metala. Zbog svoje velike reaktivnosti, u prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Mnoga jedinjenja litijuma, koja u vodenim rastvorima daju jone litijuma, su opasna po zdravlje. Litijum je po nečemu poseban. Prvo i najvažnije, redak je. Trenutne procene kažu da u svetu ima preko 90 miliona tona litijuma, ali stalno se otkrivaju nova nalazišta. Industrijska potražnja za litijumom je relativno nova stvar, u poslednje dve decenije, i zasnovana je na potražnji za litijum-jonskim baterijama. Istraživanje zaliha litijuma u svetu je još uvek u povoju. Poređenja radi, pre samo pet godina procene globalnih zaliha litijuma bile su dvostruko manje nego danas.
Jadarit je mineral, ruda, koja je dobila ime po reci Jadar, u čijoj blizini su i planina Cer i reka Drina. Jadarit je litijum natrijumski borosilikat. Mineral je otkrila kompanija „Rio Tinto“ 2004. godine, a internacionalna mineraloška asocijacija zvanično ga je priznala kao novi mineral u novembru 2006. Procenjuje se da se u nalazištu Jadar nalazi blizu 10 odsto istraženih resursa litijuma u svetu, što ovom nalazištu daje ogromnu vrednost. Jadarsko nalazište je jedinstveno na svetu! Uz litijum, iz ovog rudnika bi se dobijao i dragoceni bor. Zbog visoke koncentracije litijuma i bora, po toni iskopane rude, Jadar je rangiran kao jedno od najznačajnijih ležišta litijuma na svetu.

Foto: nebojša bakarec

U Srbiji, u široj dolini reke Jadar, postoji najmanje 1,2 miliona tona litijuma u preko 100 miliona tona jadarita (verovatno i više). Sa stanovišta svetskih rudnih rezervi to je značajna količina. Svetske rudne rezerve litijuma se procenjuju na oko 20 miliona tona litijuma - toliko je „spremno“ za eksploataciju u postojećim rudnicima. Najviše litijuma se proizvodi u Australiji i Kini, zemljama koje litijum vade iz klasičnih podzemnih kopova (tako bi eksploatacija izgledala u Srbiji). Najveća prepreka rastu eksploatacije je nedostatak isplativih tehnologija ekstrakcije i obrade. Tu se krije i jedna od industrijskih prednosti jadarita: eksploatisao bi se već poznatim metodama, a unikatno je, pored litijuma, bogat i dragocenim borom. Kada govorimo o jadaritu, važno je znati da je u pitanju litijum koji je moguće relativno lako i brzo eksploatisati, koji omogućuje paralelnu eksploataciju vrednog bora (koji i sam ima svoju ulogu u savremenoj „zelenoj“ energetici). Srpskom litijumu u jadaritu vrednost diže i to što se ne nalazi na dalekim kontinentima, već na granici Evropske unije. Cena litijuma će rasti, a procenjene zalihe u Srbiji su dovoljne da više od 14 godina proizvode celokupnu trenutnu globalnu proizvodnju litijuma. Jadarsko nalazište je izrazito vredno – i, još jednom da kažem, unikatno je zbog svog geografskog položaja.

Foto: nebojša bakarec

Čemu služi litijum?

Od litijuma se prave baterije za različite uređaje, npr. mobilne telefone, ali najveće količine litijuma su potrebne za baterijske akumulatore za elektromobile – industriju koja će eksplodirati u narednim decenijama. Litijum-jonske baterije za električne automobile smatraju se u svetu isplativom alternativom automobilima na fosilna goriva. Neke procene govore da će se emisija ugljenika iz automobila do 2050. godine smanjiti za 71% u poređenju sa 2013. godinom, usled popularizacije i upotrebe električnih automobila sa litijum-jonskom baterijom. Prodaja električnih automobila je do 2020. godine, iznosila do 20 miliona. Procenjuje se da će do 2025. godine, iznositi, između 40 i 70 miliona (podatak- „IEA“- International Energy Agency 2017.). S tim u vezi beleži se porast potražnje za litijumskim baterijama od 790% u poslednjih deset godina. Do kraja decenije, trećinu ukupne prodaje novih automobila na svetu, činiće  električna vozila, pokazuje poslednje istraživanje konsultantske kompanije „Diloit“ – „Električna vozila - postavljanje smera za 2030. godinu“. Globalnom potražnjom za litijumom upravlja eksplozivno rastuća industrija električnih automobila (baterije jednog električnog putničkog vozila sadrže između 6 i 8 kilograma litijuma). Već sada širom sveta, imamo nove zelene politike koje se odnose na vrlo unosne subvencije za proizvođače elektromobila, kao i rastuće investicije onih koji žele rano parče kolača u industriji budućnosti. Podsećam da je kompanija „Tesla“ (koja inače, ima marginalni udeo u svetskoj proizvodnji vozila) postala najvrednija svetska automobilska kompanija po vrednosti akcija! Zbog čega? Zbog toga što proizvodi električne automobile sa litijumskim beterijama! Danas vidimo eksploziju potražnje i proizvodnje električnih vozila u Kini. Ove 2021. godine zabeležen je ogroman porast prodaje elektromobila, a potražnja je pokazala da je svetska proizvodnja litijuma daleko od dovoljne. Cena litijuma se tokom 2021. godine učetvorostručila! Cena litijuma će nastaviti da raste, zajedno sa potrebom za novim, pristupačnim izvorištima, kao što je dolina Jadra.

Kompanija i tehnologija

Pomenuću kratko da je „Rio Tinto“ („Rio Tinto Group“) britansko-australijska međunarodna korporacija i treća po veličini rudarska kompanija. Kompanija je osnovana 1873. godine. Najveći konkurent „Rio Tintu“ su najveća svetska rudarska kompanija „Glenkor“ (švajcarsko- britanska), i druga najveća rudarska kompanija „BHP“ („BHP“ – „The Broken Hill Proprietary Company“) osnovana 1885. godine. Radi se takođe o britansko-australijskoj međunarodnoj korporaciji. Na listi deset najvećih svetskih rudarskih kompanija su još: kineska kompanija „China Shenhua Energy“, brazilska kompanija „Vale“, britanska „Anglo American plc.“, kineski „Ziđin“ („Zijin Mining“) koji drži rudnik u Boru, kineska „China Coal Energy“, indijska „Coal India“ i na kraju, kineska kompanija „Yanzhou Coal Mining Company“. Da li je konkurencija uplela prste u proteste protiv „Rio Tinta“ u Srbiji, pravo je pitanje?

Projekat u Srbiji razvija i njime upravlja „Rio Sava Exploration“ d.o.o. ćerka firma kompanije Rio Tinto, registrovana u Srbiji 2001. godine sa licencom za izvođenje geoloških istraživanja! Na sajtu „Rio Tinto Srbija“ stoji da je kompanija spremna da uloži 2,4 milijarde dolara u projekat „Jadar“, i da ima nameru da proizvede 3 proizvoda: litijum-karbonat, borate i natrijum-sulfat. Litijum-karbonat služi za izradu baterija za električne automobile i baterija za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Borati se koriste u razvoju opreme za obnovljive izvore energije, kao što su solarni paneli i vetroturbine. Natrijum-sulfat se koristi u tekstilnoj industriji i proizvodnji praškastih deterdženata, sapuna, kao i u proizvodnji stakla. Projekat „Jadar“ je trenutno u fazi izrade Studije izvodljivosti. Na sajtu „Rio Tinto Srbija“ stoji i sledeće: „Posvećeni smo poštovanju najviših ekoloških standarda i izgradnji održive budućnosti za zajednice u kojima poslujemo. Članovi zajednice i javnost imaće priliku da daju komentare o predloženim rešenjima kroz proceduru javnog uvida za Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, kao i kroz redovne aktivnosti i sastanke koje organizujemo i koji se održavaju tokom cele godine“. Kompanija kaže da planira da u zaštitu životne sredine za Projekat „Jadar“ uloži preko 100 miliona dolara.

Foto: nebojša bakarec

Još uvek nije tačno poznato na koji način će se dobijati litijum iz minerala jadarita. Na zvaničnoj veb prezentaciji kompanije Rio Tinto navodi se da vrhunski tehnolozi u Australiji rade na tehnološkom procesu koji treba da bude ekonomski isplativ i ekološki odgovoran.
Postupak izdvajanja litijuma iz rude jadarit, verovatno podrazumeva uklanjanje mineralnog materijala iz zemlje, zatim zagrevanje i usitnjavanje. Zgnječeni mineralni prah bi se kombinovao sa hemijskim reagensima, kao što je sumporna kiselina, zatim bi se suspenzija zagrevala, filtrirala i koncentrisala kroz proces isparavanja da bi se dobio litijum-karbonat koji se može prodati, a rezultirajuća otpadna voda bi se tretirala za ponovnu upotrebu ili zbrinjavanje. S obzirom da je ruda nađena u našim krajevima specifičnog sastava, tehnologija izdvajanja litijuma iz jadarita još uvek nije poznata i ispituje se u Tehnološko razvojnom centru „Bundora“ - Melburn u Australiji. Kako se navodi na zvaničnoj prezentaciji Rio Tinta, standardna tehnološka šema prerade pokazala je da može da proizvede visokokvalitetne proizvode uz predviđeni stepen iskorišćenja korisnih komponenti, dok su u okviru druge kampanje istraživanja, uvedena dva inovativna procesa koja su dala rezultate iznad svih očekivanja. Međutim, „Rio Tinto“ nije obznanio šta ovi tehnološki procesi podrazumevaju.

Foto: nebojša bakarec

Ekološki problemi

U planovima izdvajanja litijuma iz rude jadarit, najproblematičnija je složena procedura vađenja rude tj. rešavanje problema otrovnih gasova, otpadnih voda i jalovine.

Prvi ekološki problem su gasovi koji nastaju prilikom ekstrakcije litijuma iz rude. Tim povodom „Rio Tinto“ kaže sledeće: „Vazduh. Svesni smo da postoji zabrinutost među lokalnom zajednicom zbog vrsta gasova koji se mogu ispuštati tokom procesa prerade. Preduzimamo sve neophodne mere kako bismo pažljivo upravljali emisijama svih gasova i zaštitili zdravlje ljudi i životnu sredinu. To podrazumeva: Da ćemo koristiti tehnologiju, kao što su ispirači gasa kojima se uklanjaju gasovi koji nastaju tokom prerade; Da smo tehnologiju prerade unapredili na način da tokom procesa ne nastaje sumpor-dioksid; U preradi nećemo koristiti fluorovodoničnu kiselinu“. Po do sada poznatim metodama, ruda bi se prvo usitnjavala, a potom tretirala koncentrovanom sumpornom kiselinom na temperaturi od 250 stepeni, što ujedno čini i najrizičniji deo u postupku eksploatacije litijuma iz jadarita, jer je neophodno obezbediti veliku količinu vode i energije. Najrizičniji deo u eksploataciji litijuma iz jadarita je tretiranje rude sumpornom kieslinom na 250 stepeni. Ako pare agresivnih kiselina koje će se koristiti za ekstrakciju litijuma i njegovo prevođenje u litijum karbonat budu otparavane bez najkvalitetnijih filtera, u atmosferu, nagrizaće zeleni pokrivač, a takođe i pluća i kožu ljudi i životinja. 

Foto: nebojša bakarec

Drugi i možda najveći ekološki problem je problem odlaganja ogromnih količina otpadnih voda iz procesa prerade jadarita. Najveći problem bi bio eventualno neadekvatno ispuštanje zatrovane vode koja bi nastala prilikom ekstrakcije litijuma iz rude. Ključno je da se ne sme dozvoliti da se nefilterisane, ili neadekvatno filterisane otpadne vode ispuštaju bilo gde (u Jadar, u zemljište…), već moraju biti filterisane, najboljim tehnološkim postupkom, koji će ih učiniti neškodljivim po životnu sredinu. Ako se tako ne učini, zagadiće se podzemne vode i plavno zemljište, a u konačnici i Drina. Jadar je pritoka Drine, a preko Drine može biti ugrožena i Sava. U vezi ovog problema na sajtu kompanije „Rio Tinto“ stoji sledeće: „Planirano postrojenje za prečišćavanje vode u sklopu projekta doprineće tome da se okvirno 70% vode koju ćemo koristiti za rad podzemnog rudnika i postrojenja za preradu koristi efikasno, odnosno da se maksimalno vrši recikliranje i ponovna upotreba vode u zatvorenom sistemu. Višak vode koji se povremeno bude stvarao biće prečišćen u najsavremenijem postrojenju za otpadne vode i zadovoljiće ili premašiti standarde koje zahtevaju ekološki propisi u Srbiji“.

Treći ekološki problem u je skladištenje otpada – jalovine koja ostaje nakon prerade rude. O upravljanju otpadom kopanija Rio Tinto kaže: „Rudnik i postrojenje za prepradu rude „Jadar“ će stvarati dve vrste otpada: stenski materijal iz podzemnog rudnika i industrijski otpad koji nastaje tokom procesa obrade jadarita. Stenski materijal iz podzemnog rudnika će biti odlagan na lokaciji uz sam rudnik. Industrijski otpad je mešavina minerala iz ležišta i materijala dobijenih tokom tri odvojena procesa prerade rude. Planiramo da iskoristimo oko 30% otpada koji se javlja u procesu pripreme mineralnih sirovina za zapunu podzemnog rudnika. Svu preostalu količinu otpada ćemo sušiti i pripremati u filter pogače koje ćemo transportovati do zone u kojoj će se pažljivo upravljati odlaganjem otpada. Zona za odlaganje otpada će uključivati najsavremenije mere za smanjenje uticaja na životnu sredinu kao i najmoderniji sistem za praćenje kvaliteta vazduha, voda i zemljišta, kako bi se obezbedilo da potencijalne uticaje na životnu sredinu svedemo na minimum i da njima odgovorno upravljamo. Osim toga, mi ćemo vršiti stalnu rekultivaciju deponije“. U vezi svega što sam naveo ključna je kvalitetna Studija o uticaju na životnu sredinu.

Foto: nebojša bakarec

Istina je…

Istina je i sledeće: Eksploatacija litijuma je prljava, i to se odnosi na ekstrakciju, na obradu, na proizvodnju i na odlaganje jalovine. Istina je i da je bilo koje rudarenje, prljava rabota, i u različitim stepenima, štetno po životnu sredinu, bez velikih ulaganja u njenu zaštitu. Pitanje koje se mora postaviti je: šta je cena dobrobiti od kopanja litijuma? Šta dobijamo izgradnjom rudnika? Ne treba unapred odbaciti ideju eksploatacije jadarskog litijuma, već je ključna studija uticaja na životnu sredinu. Srbija mora da osigura i zaštitu životne sredine i korist naroda lozničkog kraja, ali i cele Srbije, i da ne odbije investitore (svejedno da li kineske, nemačke, britanske, australijske ili neke pete). Odluka o rudniku jadarita, mora da sadrži i ponude za izgradnju fabrike litijumskih baterija i fabrike za proizvodnju elektromobila. Nije Angela Merkel, bez razloga, prilikom svoje nedavne posete Srbiji, rekla da je Nemačka zainteresovana za iskopavanje litijuma, za proizvodnju baterija i električnih automobila. Dobit za Srbiju bi bila jako VELIKA ako u Srbiji bude fabrika za proizvodnju litijumskih baterija. Dobit za Srbiju bi bila KOLOSALNA ako se u Srbiji otvori i fabrika za proizvodnju električnih automobila. Na temu koristi za Srbiju lepo je govorio predsednik Vučić, 1.12.2021. na konferenciji za štampu kada je rekao: „Uticaj na BDP, godišnji bi bio 10,3 milijarde evra ili 22,18 odsto BDP-a 2020. godine, a ukupni prihodi bi na godišnjem nivou bili, neverovatnih, fascinantnih i fantastičnih 19,7 milijardi evra godišnje“ - ukoliko Srbija u paketu bude proizvodila litijum, baterije i električne automobile!

Istina je da je u poslednjih 9 godina značajno podignut nivo zaštite životne sredine, i podignuta je ekološka svest. Sve to zahvaljujući predsedniku Vučiću i SNS-u. Pravo priznanje tome predstavlja današnje održavanje međuvladine konfrencije u Briselu, na kojoj su otvorena 4 nova pregovaračka poglavlja, koja se tiču ekologije i zaštite životne sredine, između ostalog! Srbija 2 godine nije, voljom EU, otvarala nova poglavlja i klastere, i ovo je dokaz da smo izašli iz perioda stagnacije u procesu evrointegracija.

A ko je najveći zaštitnik prirodne sredine, najveći ekolog? Najveći ekolog u Srbiji je Aleksandar Vučić. I Goran Vesić, i Zoran Radojičić i Siniša Mali. Oni su omogućili to da će u Beogradu da se gradi 5 fabrika za preradu otpadnih voda, da više ne zagađujemo reke. Ova četvorica ljudi su doveli do toga da je rešen problem deponije u Vinči, gde se upravo završava izgradnja ogromne energane i ekološke spalionice, i gde se završavaju mega radovi na saniranju postojeće deponije. To nije uspelo nikome u istoriji Srbije.

Nedavno usvajanje Zakona o izmenama Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, i povlačenje Zakona o eksproprijaciji, su dokaz da se radi se o velikoj pobedi predsednika Vučića! To je pobeda ekologa Vučića, Državnika Vučića i dobronamernih građana, građana lozničkog kraja sa kojima je razgovarao. Kompromis, pomirljivost i trpeljivost su uvek pobeda. Predsednik je svojim mudrim državničkim odlukama još više ojačao odnose u društvu! A konačno rešenje litijumskog gordijevog čvora biće postignuto, verovatno posle sredine 2022. godine, pre svega u dogovoru sa narodom lozničkog kraja, uz poštovanje najviših ekoloških standarda. Rešenje će biti postignuto, onako kako je građanima Nedeljica najavio predsednik Vučić. Ništa preko kolena, i ništa na štetu naroda i životne sredine.

Autor je narodni poslanik i član predsedništva SNS


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Antun cupak

pre 2 godine

Студиозан текст,живела Србија!!!!

Nebojša Bakarec: Nacisti đilasovci prete Vladanki i Vučiću!
Politika

Nebojša Bakarec: Nacisti đilasovci prete Vladanki i Vučiću!

Juče je Đilasov, Marinikin i Lutovčev funkcioner DS, Milivojević, zadrigli žuti zombi, žedan tuđe krvi, odlučio da iskamči malo pažnje tako što će da izigrava krvoloka. Inače je kukavica, trza se čim šušne miš. Zapretio je da će da ubije predsednika Vučića i da ga ubaci u šaht, kao Gadafija. Naš narod kaže „Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada“!

09.12.2021

14:47

sledeća vest

Izbori 2024

Pravo na Politički Izbor za Pripadnike Romske Nacionalne Manjine u Srbiji
Izbori 2024

Pravo na Politički Izbor za Pripadnike Romske Nacionalne Manjine u Srbiji

Nakon jučerašnjih izbora i pobede Srpske napredne stranke, pripadnici romske nacionalne manjine u Srbiji suočavaju se sa pretnjama zbog svoje podrške ovoj stranci. Ovi incidenti predstavljaju ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava, posebno prava na slobodan politički izbor, koji je svakom građaninu zagarantovan Ustavom Republike Srbije, piše operska diva Nataša Tasić Knežević, čije saopštenje prenosimo u celosti.

03.06.2024

13:31

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Platini udario na svog naslednika: Čeferin je niko i ništa!
Fudbal

Platini udario na svog naslednika: Čeferin je niko i ništa!

Jedan od najboljih francuskih fudbalera u istoriji Mišel Platini prekinuo je dugododišnje medijsko ćutanje! Nekadašnji predsednik UEFA je u opširnom intervjuu za italijanski "Tutosport" govorio o mnogim temama, a nije propustio priliku da potkači Aleksandra Čeferina, koji ga je nasledio na mestu prvog čoveka evropske kuće fudbala!

03.06.2024

15:35

Planeta

Zabava

Premijera nove lutkarske predstave „Zec i Pas“
Kultura

Premijera nove lutkarske predstave „Zec i Pas“

Pozorište lutaka „Pinokio“ će u sredu 05. juna 2024. godine u 20 časova održati premijeru predstave ZEC I PAS, u režiji Silvana Omerzua, a repriza predstave „Zec i Pas“ će se održati u subotu, 08. juna u 12 časova.

03.06.2024

14:50

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija