Bisenić: Represija na Kosovu i prijava za članstvo u EU
Podeli vest
Ovolika količina represivnih akcija Prištine u poslednjim mesecima otvara pitanje da li možda prisustvujemo jedinstvenom slučaju da se teritorija pod upravom UN pretvara u policijsko – vojnu diktaturu lokalnih organa sanouprave, pred očima SAD i EU ukazao je novinar Dragan Bisenić i ocenio da bi bilo od koristi da se u SB UN ponovo razmotri pitanje demokratskih kapaciteta i sposobnosti lokalnih organa vlasti da upravljaju ovom teritorijom na principima “dobre vladavine”
Otišao sam na veliku branu na Gazivode da izmerim nivo vode zbog kiše, kada sam video četiri pet pripadnika Rosu kako obijaju kapiju i kućicu. Uperili su puške u mene, ispitivali me i iscepali zastavu, a onda me oterali, ovako za Kosovo onlajn današnje događaje opisuje radnik V. K. koji je na brani zatekao pripadnike specijalnih jedinica ROSU
11.12.2022
13:21
On smatra i da delovanje vlasti u Prištini ima sasvim nove karakteritike u svetlu najavljene aplikacije Kosova za članstvo u Evropskoj uniji pri čemu će ponašanje EU biti najupečatljivije, a da će prvu šansu da razbistri neke nejasnoće imati američki izaslanik Gabrijel Eskobar koji sutra dolazi u Prištinu i da će se prvi znaci da li je uspeo u tome videti ako sledeće nedelje na Kosovu ne bude incidenata, provokacija i agresivnih akcija.
U autorskom tesktu za Tanjug Bisenić piše:
“Od septembra 2020. kada su potpisani Vašingtonski sporazumi do danas traje kontinuirano pogoršanje stanja na Kosovu. Svakodnevnim policijskim egzercirima, ono skoro da sve više podseća na Severnu Irsku iz 80-ih godina prošlog veka, samo što glavni nosilac nemira nisu pobunjeničke grupe, nego, utisak je, zvanična kosovska vlada.
To otvara zanimljivo pitanje o motivima koji pokreću sadašnju vladu da iz nedelje u nedelju ulazi u nove forme sukoba i pri tome se gotovo u potpunisti oslanja na delovanje policije i specijalnih jedinica posebno u odnosu prema Srbima. Pošto je vlast na Kosovu nesumnjivo u rukama etničke većine, onda svi ti incidenti ne služe ni za kakve unutrašnje ciljeve, nego su usmereni ka spoljnim faktorima koji imaju ulogu na Kosovu.
Ovakvo delovanje ima sasvim nove karakteritike u svetlu najavljene aplikacije Kosova za članstvo u Evropskoj uniji koja bi trebalo da usledi tokom naredne nedelje. U tome će ponašanje Evropske unije biti svakako najupečatljivije jer će ona svojom reakcijom pokazati na koji način vrednuje i ocenjuje sve ovo što se poslednjih meseci događa povodom Kosova, posebno od kada je lansirana nova platforma dijaloga i koja od glavnih aktera zahteva spremnost na saradnju, razgovor i mogućne kompromise. Evropska unija nastupa sa svojim, ovoga puta izmenjenim nemačko – francuskim planom i njegovo razmatranje i eventualno prihvatanje zahteva sasvim drugačiju atmosferu Beograda i Prištine.
Za stvarni pristup ovoj temi potreban je minimum kooperativne atmosfere i poverenja sva tri subjekta u razgovorima. Samit EU – Zapadni Balkan koji je prošle nedelje održan u Tirani, uprkos napetostima, doneo je pozitivne rezultata i odškrinuo vrata obnavljanju poverenja. Ali, samo na kratko. U ovom trenutku ne vidi se da Beograd čini bilo šta što ima za cilj promenu status kvoa na Kosovu, dok je politika Prištine sasvim drugačija.
Neprestani i gotovo grozničavi pritisci pokazuju namere Prištine da po svaku cenu nametne Kosovo kao temu u okolnostima, čak i po cenu dratičnog ugrožavanja dijaloga u Briselu, iako je jasno da taj primat drži Ukrajina i da je za SAD i Evropu ovo pitanje koje određuje odnose na daleko globalnijem nivou, nego što to čini Kosovo. Ideja Prištine je, kako se čini, da u velikom antiruskom talasu Zapada, u ime odnosa prema Rusiji, u pođednakoj meri budu ignorisani i odbačeni stavovi Srbije prema Kosovu. Ali ne samo oni, nego i sve pravne obaveze koje proizilaze iz Rezolucije 1244 koja je jedina međunarodno – pravna osnova postojanja sadašnjeg Kosova, bez obzira na to koja zemlja je priznala Kosovo i možda otvorila ambasadu u Prištini.
Na kraju, nebrojeno puta iz Prištine je poručeno da se do marta sledeće godine očekuje okončanje dijaloga uz međusobno priznanje Srbije i Kosova, što su više puta demantovali međunarodni predstavnici, pošto podgrevanje ovakvih očekivanja samo stvara podlogu za neku novu buduću konfrontaciju. Ovoga puta sve to je obeleženo masovnom upotrebom kosovske policije i specijalnih jedinica, nasiljem prema srpskom stanovništvu i na kraju, zatvaranjem graničnih prelaza Brnjak i Jarinje. Kosovska policija, reklo bi se, upadala je dezorijentisano i nepotrebno u izborne komisije u srpskim opštinama, u čemu su im asistirale snage EULEX, iako je svima moralo da bude jasno da izbora na severu neće biti, jer su se protiv izjasnili oni koji imaju u tome odlučujuću reč – SAD i EU. Ne bi moglo da se kaže ni da su ostali potezi bili obeleženi trezvenošću i razumnom procenom okolnosti, niti zrelim emotivnim reakcijama.
Mane ovakve politike uočila je opozicija sadašnjoj kosovskoj vladi koja nije birala reči da opiše koliko ovakvu politiku smatra opasnom. U tome s izdvaja postupanje kosovskih vlasti prema porodici Petrović u Velikoj Hoči i njihovoj proizvodnji vina. Umesto da podstiču i pomažu ekonomske kapacitete Srba u Velikoj Hoči koja je ostala sa svega stotinka stanovnika i nekoliko desetina Srba, kosovske vlasti su u naizgled pravnom postupku, demonstrativnom akcijom policije, specijalnih jedinica i carine, oduzele svu proizvodnju koju je ova porodica imala. Iako su kosovski organi imali čitav arsenal opcija pred sobom, ali su se odlučili sa represivni, koji se uklapa u generalni manir postupanja prema Srbima na Kosovu poslednjih nedelja. Posebno opasan postupak, ne prvi put, bilo je zatvaranje administrativnih prelaza Brnjak i Jarinje, ne samo zbog toga što su to jedini legalni putevi koji povezuju Srbiju s Kosovom, nego zbog toga što te mere mogu da budu praćene opasnim tendencijama i namerama unutar samog Kosova koje mogu da zapale plamen ozbiljnijeg i šireg, čak i regionalnog sukoba.
Od sada ovi prelazi ne bi smeli da se nalaze samo pod kontrolom kosovskih vlasti i kosovske policije, već bi u tome znatno veću ulogu morali da imaju organi UNMIK, kako je to i predviđeno, a odluku o njihovom zatvaranju nikako ne bi smela da bude samo u rukama kosovske policije. Ovolika količina represivnih akcija u poslednjim mesecima otvara pitanje da možda prisustvujemo jedinstvenom slučaju da se teritorija pod upravom UN pretvara u policijsko – vojnu diktaturu lokalnih organa sanouprave, pred očima SAD i EU? Zbog toga bilo bi svakako od koristi da se u Savetu bezbednosti UN ponovo razmotri pitanje demokratskih kapaciteta i sposobnosti lokalnih organa vlasti da upravljaju ovom teritorijom na principima “dobre vladavine” (good governance), proceni sadašnje stanje i usvoje potrebne preporuke. O tome morao da se pobrine specijalni predstavnik Generalnog sekretara, koji ima civilna izvršna ovlašćenja koja su mu poverena Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244.
Nova predstavnica GS UN, Karolina Zijade, već je uočila brojne probleme na Kosovu kada je istupala na SB UN o Kosovu u oktobru ove godine. Od tada do danas važnost njenih ocena u najvećoj meri nije dezavuisana. Ona je uočila da ‘diplomatske intervencije’ dovode do privremenog smirivanja, u vidu produženih rokova i obećanja da će razgovori da budu nastavljeni. Ipak, spremnost strana da rizikuju opasnu konfrontaciju na terenu je, u najboljem slučaju, unazadila proces., a u ‘najgorem slučaju može da dovede do mnogo ozbiljnijih, a posebno neželjenih posledica’. Karolina Zijade je uočila da je na Kosovu ‘nejasna linija između političke provokacije i prikrivene ratobornosti’ i zbog toga podsetila da KFOR ima ulogu da raspozna takve nejasnoće i obezbedi i očuva bezbednost na Kosovu.
Prvu šansu da razbistri neke nejasnoće ima američki izaslanik Gabrijel Eskobar koji sutra dolazi u Prištinu. A prve znake da li je uspeo u tome, videćemo ako sledeće nedelja na Kosovu ne bude incidenata, provokacija i agresivnih akcija."
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Otišao sam na veliku branu na Gazivode da izmerim nivo vode zbog kiše, kada sam video četiri pet pripadnika Rosu kako obijaju kapiju i kućicu. Uperili su puške u mene, ispitivali me i iscepali zastavu, a onda me oterali, ovako za Kosovo onlajn današnje događaje opisuje radnik V. K. koji je na brani zatekao pripadnike specijalnih jedinica ROSU
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Navikli smo da na tajkusnkim medijima neprestano napadaju predsednika Vučića i Srbiju, da im za to nije potreban ni povod, ni razlog, ali su ovoga puta nadmašili sami sebe.
Još dva dana ima do bruke i sramote u Savetu Evrope. Još veća parodija je što će Nemci sve to da otvore. I dalje se čekaju informacije o padu helikoptera u kom je bio predsednik Irana. Na ove teme u "Info večeri" govorili su novinarka Olivera Miletović, narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić i dr Dragan Petrović, Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Centralna tema razgovora je predsenikov put u Njujork. Broj pretnji na njegov račun nažalost se povećao. Na ovu temu u "Intervjuu dana" govorio je univerzitetski profesor dr Slavko Ivković.
Dok je sveta i veka govorilo se o tome da kad počne rat borimo se za nove teritorije. Poslednja dva veka situacija je sasvim drugačija. Ne vodi se teritorijalni, već ekonomski rat. Gosti emisije "Rat uživo" bili su prof. dr Dragan Škobalj, ekspert za energetiku i Stefan Srbljanović, predsednik SPOR.
Još uvek nema zvaničnih informacija o tome šta se dogodilo sa iranskim predsednikom. Premijer Slovačke na svu sreću je živ, ali ono što se dogodilo je ili namerna opstrukcija ili neverovatan propust njegovog ličnog obezbeđenja. Na sve aktuelne teme u svetu u emisiji "Info dan" govorili su dr Stanislav Sretenović, istoričar i Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U nastavku suđenja pripadnicima grupe "vračarci" optuženim za tri teška ubistva i šest pokušaja teških ubistava, danas su u Specijalnom sudu prikazani snimci ubistva Aleksandra Šarca (35) u Tržnom centru "Ušće".
Protiv roditelja Koste K. (14), koji je ubio 10 osoba, a šest ranio u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Vladimira i Mirjane Kecmanović danas je u Višem sudu u Beogradu krenula nova parnica i to po tužbi tada ranjenog dečaka Andreja B.
Čestitam mojim igračima, jer su pobedili u jako zahtevnoj utakmici i doneli mi duplu krunu, poručio je trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević.
Fudbaleri Crvene zvezde osvojili su Kup Srbije, pobedivši u finalu Vojvodinu 2:1 (1:0). Igra crveno-belih bila je ubedljivija nego što rezultat pokazuje, a posebno su se izdvojili Uroš Spajić i Mirko Ivanić. Uz malo sreće, igrač utakmice mogao je da bude Šerif Ndijaje, ali su mu poništena dva gola.
Fudbaleri Crvene zvezde u utorak veče proslavili su trofej Kupa Srbije, samim tim i duplu krunu, a šou im je na kraju, po svemu sudeći, ukrala atraktivna supruga Omrija Glazera, Šira Morag!
Izabranici Žarka Lazetića kao trećeplasirana ekipa u Superligi Srbije kvalifikacije za Ligu Evrope kreće od poslednjeg kola, dakle, mesto u Ligi konferencija je zagarantovano.
Optužbe za umešanost Rusije u pokušaj ubistva slovačkog premijera Roberta Fica su ludilo, poručila je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Ona je reagovala na tvrdnje britanskog tabloida Tajms koji smatra da Rusija stoji iza pokušaja ubistva premijera Slovačke Roberta Fica.
Ruski predsednik Vladimir Putin sastao se sa predsednikom Državne dume Vjačeslavom Volodinom, s kojim je razgovarao o pitanjima formiranja vlade i od koga je zatražio da prilikom odlaska na sahranu Ebrahima Raisija prenese iranskom rukovodstvu da Moskva očekuje da će se saradnja između dve zemlje razvijati na isti način kao i do sada i nakon smrti iranskog lidera.
Poljski režiser Patrik Vega napravio je, blago rečeno, skandalozan film o lideru Rusije Vladimiru Putinu koristeći za te svrhe veštačku inteligenciju. On je lice vladara Rusije nakalemio na telo pravog glumca i snimio verovatno najveću bljuvotinu otkako postoji sedma umetnost. Film, naime, prikazuje Putina od 10. godine do njegove izmišljene smrti i već je prodat u 50 zemalja. Makar tako tvrde njegovi producenti.
Manje od tri nedelje pre izbora za EU čini se da evropskoj desnici prete podele nakon što su iz francuskog Nacionalnog okupljanja saopštili da ne žele da sede u istoj grupi u Evropskom parlamentu kao i Alternativa za Nemačku (AfD).
Američka Centralna obaveštajna agencija planira da izvrši državni udar u Gruziji kako bi pripremila odskočnu dasku za napad na Rusiju, izjavio je bivši analitičar CIA Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom.
Saša se prisetio kako je došlo do toga da zaigra u seriji "Selo gori, a baba se češlja" i otkrio da je pre snimanja imao manji nesporazum sa rediteljem i glumcem Radošem Bajićem.
Stručnjak za baštovanstvo i biljke Hari Bodel naglašava važnost redovnog brisanja prašine s biljaka, ističući da mnogi zanemaruju ovu ključnu praksu. Prašina koja se nakuplja na listovima može imati ozbiljne posledice po biljke.
Kanski festival je vreme kada možemo videti veliki broj dama sa svetske javne scene. Pa je tako i nekadašnja prva dama Francuske zasijala kao redak dijamant.
Miljana Kulić nije ostala ravnodušna na povratak Lazara Čolića Zole u "Elitu" i uporno pokušava da privuče njegovu pažnju, dok njena majka Marija smatra da Miljana pati i razmišlja kako da joj pomogne.
Na današnjoj sednici Komisije za nazive delova naseljenih mesta Skupštine Grada Novog Sada doneta je odluka o nazivu više ulica na području grada Novog Sada.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.