NAJVEĆA TAJNA KNEZA MIHAILA! Jedna grobnica u Beogradu čuva misteriju, ALI I SRAMOTU OBRENOVIĆA!
Podeli vest
Ako bi neko neupućen video masivnu grobnicu Velimira Mihaila Teodorovića na Novom groblju u Beogradu na kojoj jednostavno piše "Narodni dobrotvor", stekao bi samo delimično tačnu informaciju o ovom čoveku, njegovom životu i značaju koji ima za naš narod i istoriju
Jer, Velimir Mihailo Teodorović jeste bio veliki srpski dobrotvor i ktitor mnogobrojnih udruženja koji je sav svoj imetak zaveštao otadžbini, ali i mnogo više od toga!
Dvorski prijemi širom Evrope u drugoj polovini 19. veka nisu mogli proći bez srpsko-ruskog para, Milana i Natalije Obrenović koji je u to vreme važio za jedan od najlepših
13.11.2019
08:44
Novo groblje u Beogradu večno je počivalište mnogih znamenitih Srba i predstavlja pravi prestonički "muzej na otvorenom" sa mnogo velikih i bogato ukrašenih grobnica. Ipak, nijedna nije tako impozantna, ali ni misteriozna kao grobnica jednog čoveka - Velimira Mihaila Teodorovića.
Na grobnici jednostavno piše: "Narodni dobrotvor, Velimir Mihailo Teodorović" i to jeste istina - reč je o velikom pomagaču srpskog naroda i čoveku koji je sav svoj imetak zaveštao Srbiji. Ali, on je bio i mnogo više od toga!
Velimir Mihailo Teodorović bio je vanbračni i jedini sin kneza Mihaila Obrenovića!
Čovek koji je mogao da bude vladar Srbije
Velimir Teodorović rođen je kao Vilhelm Berghaus, jedino dete kneza Mihaila Obrenovića iz njegove veze sa Nemicom Marijom Berghaus dok se nalazio u izgnanstvu iz Srbije u Rogaškoj Slatini u današnjoj Sloveniji.
- Marija je bila ćerka tamošnjeg veterinara i iz te veze paru se 1849. godine rodio sin, kršten u rimokatoličkoj veri, i nazvan Vilhelm. Iako nije imao nameru da se ženi sa Marijom, Mihailo je od početka priznao dete i oboje ih materijalno obezbedio. Ona se potom udala, ali Marijin muž nije poštovao obavezu da novac koje je knez slao ostavlja za Vilhelmove potrebe. Kada je Marija umrla, nekoliko godina kasnije, Mihailo je odlučio da 1857. sina dovede u Beograd - počinje priču o ovom neobičnom čoveku Neda Kovačević, dobar poznavalac istorije i prestoničkih događanja.
Vilhelm u prvo vreme nije znao srpski, ali ga je vremenom naučio. Priča kaže da je bio dobro dete i vredan đak - tih, skroman, dobre duše, omiljen i prihvaćen od drugova. Kada je napunio 17 godina, knez Mihailo je naložio da Vilhelm pređe u pravoslavnu veru. Dobio je ime Velimir Mihailo i staro prezime kneza Miloša - Teodorović.
Kako je vreme prolazilo, Velimir je postajao slika i prilika oca.
- Knez Mihailo se svesrdno starao da obezbedi Velimira, ali je sina retko viđao. Primao ga je obično uveče u bilijarskoj sali u suterenu starog dvora. Voleo je sina ali se, usled datih okolnosti, ustručavao da to otvorenije pokaže. Velimir je ostao željan očeve ljubavi, što vidimo iz jedne njegovog ispovesti: "On mi da ruku koju ja poljubim, zatim poljubi mene u čelo, pita me o učenju, da mi savet o odevanju, pokloni mi dukat i neku knjigu, a zatim je audijencija gotova! Meni dođe da ga zagrlim i izljubim, ali ne smem! - priča Neda Kovačević.
Čovek koji je život posvetio Srbiji
O tome da li je knez Mihailo Velimira spremao za svog naslednika i danas se raspravlja. Mladić je 1867. poslat u Švajcarsku na dalje školovanje i tada se poslednji put video sa ocem jer je sledeće godine knez Mihailo ubijen u atentatu u Topčideru. Nije ostavio testament, a ni eksplicitnu odredbu o nasledniku.
Odlučeno je da kneza Mihaila na prestolu zameni sinovac Milan Obrenović, unuk Miloševog brata Jevrema, a Velimir je dobio imanje "Negoja" u Rumuniji i 35.000 dukata. Po nalogu namesnika, poslat je u Minhen na dalje studije.
- Velimir je bio u rđavim odnosima sa kraljem Milanom koji ga nije trpeo, verovatno ga uvek doživljavajući kao pretendenta na srpski presto iako Velimir uopšte nije pokazivao takve ambicije. Ta netrpeljivost išla je dotle da Velimiru nije bilo dopušteno da dođe u Srbiju čak ni kad se prijavio kao dobrovoljac u srpsko-turskom ratu 1876. godine - objašnjava Neda Kovačević i dodaje da je, bez obzira na sve, Velimir našao načina da pomogne Srbiji šaljući novčane priloge.
U Minhenu, Velimir je okupljao i svesrdno pomagao tamošnje srpske studente. Slao je novac i Narodnom pozorištu koje je u Beogradu osnovao njegov otac.
Moje celo imanje...
"Moje celo imanje dobio sam poklonom, kao neograničenu svojinu, i mogu njime neograničeno da raspolažem. Ako bih ja, ne ostavivši potomka iz zakonitog braka, umro, to će sve moje pokretno i nepokretno imanje, ma gde se ono nalazilo, pripasti mojoj Otadžbini, to jest Kraljevini Srbiji kao mojem jedinom i isključivom nasledniku. Ovo će moje imanje biti odvojeno od državnog imanja kao zadužbina, i ova će zadužbina nositi ime Velimirijanum..." - Izvod iz testamenta Velimira Mihaila Teodorovića
Velimir Mihailo Teodorović iznenada je umro 31. januara 1898. u 48. godini života. Nije se ženio i nije imao dece. Sahranili su ga dugogodišnji sobar Petković i srpski studenti u Minhenu. Od Obrenovića sahrani nije prisustvovao niko.
Prema testamentu Velimir Mihailo Teodorović je svu svoju imovinu zaveštao Srbiji i osnivanju zadužbine "Velimirijanum" koja bi pomogla razvoju obrazovnih institucija u zemlji i školovanju nadarenih pojedinaca.
Obrenovićima smetao i nakon smrti
Zvanična istorija Velimira Teodorović ne pominje mnogo, pa većina Srba danas ne zna da knez Mihailo Obrenović zapravo nije umro bez naslednika.
- Obrenovići su nastojali da Velimira na svaki način drže podalje od Srbije, a nakon njegove smrti nastojali su da zatru svako pominjanje ovog čoveka. "Velimirijanum" je osnovan tek u vreme Karađorđevića, a tokom vladavine ove dinastije Velimiru je podignuta i grobnica na Novom groblju. Ironično, ispalo je da mu se "suparnička" dinastija odužila mnogo više nego vlastita - ističe naša sagovornica.
Večno počivalište dostojno princa
Zadužbina "Velimirijanum" počela je sa radom 1905. godine i jedna od prvih njenih odluka je bila da se zemni ostaci Velimira Teodorovića iz Minhena prenesu na Novo groblje u Beogradu. Kapela-grobnica završena je 1926. po projektu arhitekte Vasilija Mihailoviča Androsova, i u nju su naredne godine preneti ostaci Velimira Teodorovića gde i danas počivaju.
Sa druge strane, Velimir Mihailo Teodorović je uspeo da pomogne Srbiji i nakon smrti. Njegova zadužbina neometano je radila sve do 1945. godine kada je nacionalizovana. Čak i posle toga sredstva iz nje korišćena su za pomaganje kulture i umetnosti u Srbiji i tako je bilo sve do '70-ih godina prošlog veka.
Zbog svega što je učinio, kao i zbog nas samih i istorije, Neda Kovačević naglašava da još uvek nije kasno da se odužimo Velimiru Mihailu Teodoroviću.
- Velimir Mihailo Teodorović danas počiva upravo tamo gde zaslužuje - u Aleji velikana na Novom groblju. Unutar grobnice se nalazi bista ovog srpskog zadužbinara, koju je još za njegova života, 1885. uradio nemački vajar J. H. Krane. Možda bi jedino tu još trebalo učiniti nešto - postaviti bistu na neko javnije mesto, na primer u prostorije Rektorata Beogradskog univerziteta, ili neke druge od ustanova koje je "Velimirijanum" pomagao decenijama pomagao -zaključuje Neda Kovačević.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dvorski prijemi širom Evrope u drugoj polovini 19. veka nisu mogli proći bez srpsko-ruskog para, Milana i Natalije Obrenović koji je u to vreme važio za jedan od najlepših
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u februaru smo u proseku zaradili 129.934 dinara, odnosno bez poreza i doprinosa 94.125 dinara. Ovo su top 3 najplaćenije industrije u Srbiji za februar, gde je prosečna zarada išla iznad 160.000 dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su žene u pratnji predsednice privremenih prištinskih insitucija Vjose Osmani ušle na sednicu Saveta Bezbednosti UN u dogovoru sa Englezima i Amerikancima i da je zasedanje kasnilo, upravo zato jer se čekalo da neko pozove i omogući im ulaz.
Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, oglasio se na svom Instagram profilu gde se osvrnuo borbu protiv zapadnih pritisaka vezeanih za pokušaje nametanja skandalozne Rezolucije o Srebrenici.
U železničkoj stanici Bačka Topola, postavljajem poslednjeg dela šina, danas je spojen glavni kolosek na deonici brze pruge od Novog Sada do Budimpešte.
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Danka Ilić (2) nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, u dvorištu porodične kuće svoje majke Ivane Ilić, dok se igrala sa starijim bratom. Prema rečima majke, sin je zatražio vodu, pa je ona otišla do automobila, ali kada se vratila Danka više nije bila tamo. Nažalost, potraga za devojčicom za kojom je tragala cela Srbija, ali i Evropa, završena je na tragičan način.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
Košarkaši Panatinaikosa večeras su na svom terenu savladali Makabi iz Tel Aviva sa 95:79 u drugom meču plej-ofa Evrolige i tako izjednačili na 1:1 u seriji.
Bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu potrebna je pomoć Ukrajine da bi bio izabran za predsednika na izborima u novembru. O tome je u intervjuu za Lenta.ru govorila politikolog, rukovodilac Centra za severnoameričke studije IMEMO RAN Viktorija Žuravljeva .
Kina se sprema za rat sa SAD ne samo na vojnom planu. Narodna banka Kine prodaje obveznice američkog FED i kupuje zlato, često i tajno. Antikineska histerija koja je pokrenuta u Sjedinjenim Državama očigledno je za Peking "kap koja je prelila čašu"!
Velika Britanija šalje lovce "evrofajter" u Poljsku, pišu novinari američkog vojnog časopisa Militari Vač Magazin (MVM). U svom novom članku, autori raspravljaju o tome da li dostavljeni uzorci mogu pružiti elektronsku podršku ukrajinskim kopnenim operacijama.
Kina je lansirala tročlanu posadu na svoju svemirsku stanicu u orbiti u okviru svog ambicioznog programa koji ima za cilj da astronaute postavi na Mesec do 2030. godine. Svemirski brod Šendžou-18 poleteo je iz centra za lansiranje satelita Jiukuan na ivici pustinje Gobi u severozapadnoj Kini na vrhu rakete Long March 2-F.
Bolest koja „pretvara jelene u zombije", odnosno bolest hroničnog iscrpljivanja (CVD), širi se Severnom Amerikom, a pojavila se i u Evropi. Nedavna studija sugeriše da je ova smrtonosna prionska bolest možda prešla sa jelena na ljude.
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.