• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: RINA

18.08.2020

19:00

OVU SRPSKU TVRĐAVU NEPRIJATELJ NIJE OSVOJIO: Istorijske činjenice o Golupcu prepliću se sa LEGENDAMA ZA KOJE NIKAD NISTE ČULI?!

Vesti

OVU SRPSKU TVRĐAVU NEPRIJATELJ NIJE OSVOJIO: Istorijske činjenice o Golupcu prepliću se sa LEGENDAMA ZA KOJE NIKAD NISTE ČULI?!

Podeli vest

Na strmoj steni Ridan, na samom ulazu u Đerdapsku klisuru još u srednjem veku izgrađena je tvrđava Golubac koja je od davnina poznata i pod nazivom Kameni stražar gvozdenih vrata

Prvi put ime ove fascinantne građevine pojavljuje se 1335. godine i tada se navodi da je ugarska vojna posada bila smeštena unutar samog utvrđenja, ali je velika misterija ko je i kada podigao ovo zdanje. Najčešće se kao graditelj spominje kralj Dragutin Nemanjić u 13. Ili Ugari u 14. Veku, ali ništa od toga nije dokazano.

„Ono što je nazanimljiviji podatak jeste da ova tvrđava nikad nije bila osvojena vojnim putem. Do Kosovske bitke bila je u srpskim rukama, a posle su je preuzeli Turci. Po svojoj arthitekturi potpuno je drugačija od svih građevina tog toba.

Foto: RINA

 

Sastoji se od devet masivnih  kula i palate utvrđenja, koju je izgradio despot Stefan Lazarević. Zbog efikasnije odbrane pregrađena je i podeljena na nekoliko celina koje su međusobno povezane bedemom“, izjavio je za RINU, Sreten Živković rukovodilac turističkog sektora tvrđave Golubac.

Oduvek  je tvrđava Golubac bila od izuzetnog strateškog značaja. U jednom delu fasade uzidano je topovsko đule, verovatno iz rata 1428.godine, a glavna uloga te topovske kule bila je zaštita pristaništa.

Foto: RINA

 

Pojedini istorijski spisi dokazuju da je na istom mestu postojalo utvrđenje i u doba starih Rimljana koje je tokom velikih borbi potpuno razoreno, a nakon  toga ponovo obnovljeno.

Pored brojnih legendi koji se prenose sa kolena na koleno, najčešće se mogu čuti one vezene za samo ime tvrđave.

„Prema jednoj od priča, tvrđava Golubac je dobila ime po tome što je vizantijska princeza Jelena bila zarobljena u najvišoj, takozvanoj „šešir kuli“ i u svojoj usamljenosti i tuzi hranila je golubove, koji su joj služili kao pismonoše.

Foto: RINA

 

Pojedini putopisci su u svojim svedočanstvima navodili da iz daleka vrhovi kule izgledaju kao golubovi, pa je tako tvrđava dobile ime.

Najživlja legenda u ovim krajevima vezana je za lepu devojku Golubanu u koju je turski sultan bio nesrećno zaljubljen i zbog neuzvraćene ljubavi, osudio ju je na smrt. U svakom smislu golub je simbol ove tvrđave i tako se prevodi na sve svetske jezike“, rekao je Stevan.

Prošle godine ovu neverovatnu tvrđavu posetilo je oko 120.000 hiljada ljudi, a u doba korona virusa kad  domaći turuzam doživljava pravu ekspanziju taj broj će biti mnogo veći. U periodu od 2014. do 2019. godine urađena je potpuna rekonstrukcija tvrđave Golubac.

Foto: RINA

 

Vrata su otvorena za sve ljubitelje istorijskih građevinam, a sama tvrđava podeljena je u četiri zone. Do te poslednje, zbog izuzetno nepristupačnog terena mogu stići samo najhrabriji.




Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

Vesti

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa
Društvo

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa

Sporazum o saradnji za aktivno uključenje studenata i nastavnog osoblja u projekat izgradnje beogradskog metroa potpisali su juče dekan Fakulteta primenjenih umetnosti prof. Goran Čpajak i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Andreja Mladenović. Ovim preduzeće dodatno razvija saradnju sa fakultetima u cilju unapređenja struke, inovacija i tehnološkog razvoja i, od ustanova iz prvenstveno tehničke struke, proširuje je i na fakultete iz oblasti društveno-humanističkih nauka.

17.04.2024

22:23

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set