• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Zaštitnik potošača

16.11.2015

13:02

OVO JE ISTINA O ČUVENOJ BANANICI! Ima čak 37-68% šećera i samo 21-25% čokolade!

Zaštitnik potrošača

OVO JE ISTINA O ČUVENOJ BANANICI! Ima čak 37-68% šećera i samo 21-25% čokolade!

Podeli vest

Prosta računica pokazuje da su dve bananice, čak i za odrasle, dovoljne da se prekorači preporučena dnevna količina unosa šećera.

 

Analiza na Institutu za opštu i fizičku hemiju pokazala da u bananicama na našem tržištu sadržaj šećera ide čak do 68%, dok čokolade ima maksimum 25%.

Roditelji, da li znate šta u stvari dajete deci kada im dopustite da se zaslade čokoladnom bananicom? Odgovor koji će verovatno mnoge šokirati glasi: između 37,5% i 68% šećera, zavisno od vrste bananice, svega dvadesetak procenata čokolade i još oko 20% svega ostalog (biljne masti, proteini belanca, ugušćivači, stabilizatori...).


Institut za opštu i fizičku hemiju u Beogradu analizirao je za Zaštitnika potrošača omiljenu dečju poslasticu. Ispitivano je devet uzoraka, a pre svega su nas zanimali sadržaj šećera i čokolade.

Razlike u ceni

Kako se pokazalo, ubedljivo najviše šećera ima u rinfuznim bananicama koje se kupuju na meru (68%), a one su, što je najveća ironija, kupljene u prodavnici zdrave hrane. U 50 grama tih bananica, a to su otprilike dva komada, ima 34 grama šećera. Da podsetimo, a o tome smo već pisali, Američka asocijacija za srce preporučuje ne više od 25 grama šećera dnevno za žene i ne više od 37,5 grama za muškarce. Što se tiče dece, zbog potencijalnih raznih zdravstvenih tegoba ne preporučuje se uopšte unošenje takozvanog dodatog šećera (dakle samo onog u hrani). Dakle, ako ste pojeli dve bananice kupljene na meru, taj dan bi trebalo da ste sa šećerom završili.

"Štarkova" bananica
nije najkvalitetnija

Informer

Analiza čokoladnih bananica donela nam je i jedno iznenađenje - ispostavilo se da najpopularniji i najprodavanija "Štarkova" bananica nije i najkvalitetnija.
Naime, mereno po procentu šećera, "Štarkova" poslastica ima 48,5%, što nije ni najviše ni najmanje. S druge strane, kada se pogleda sadržaj čokolade, tu je tek na trećem mestu, sa 23% čokoladnog sadržaja.

Primetna je i velika razlika u gramaži bananica na našem tržištu, što omogućava da pojedine koštaju i po pet-šest dinara, pošto su znatno lakše od ostalih proizvoda te vrste. Tako su najlakše bananice "neli" i "svislajon" , sa 17, odnosno 18 grama, dok je ubedljivo najteža "Krašova" bananica sa 30 grama. Od uzoraka koje smo ispitali dva umesto čokoladnog imaju kakao-preliv, što takođe omogućava nižu cenu - "aloro" i "365" (robne marke "Amana" i "Deleza").

Pedijatar Saša Milićević za Zaštitnika potrošača kaže da nije suština u tome da se neka namirnica izbaci iz upotrebe, već samo da se uzima bez preterivanja.

- Bananice su omiljena dečja poslastica, a i meni kao i mnogim drugim ljudima bude sećanje na neke dane detinjstva. Tu je samo važna količina, kada se nešto unosi u maloj količini, svakako nema štetne efekte. Problem je, međutim, što roditelji deci često daju slatkiše, pa i bananice, u nevreme, pred ručak ili večeru ili im ne ograničavaju količinu - navodi Milićević.

Linija manjeg otpora

Kako ističe naš sagovornik, mi smo generalno, kao narod, u mnogo čemu skloni preterivanju.

- Apsolutno nije dobro ni kada se u prevelikim količinama uzima neka namirnica koja je a priori označena kao zdrava. Viđao sam, na primer, slučajeve da deci dlanovi postaju narandžasti zato što previše konzumiraju šargarepu. Zvuči čudno, ali je tako.

Milićević napominje da veliki deo krivice snose roditelji.

- Često se dešava da kod mene u ordinaciju ulaze deca koja drže upravo bananicu u ruci. Kad pitam roditelje otkud to, oni odgovaraju da uvek u torbi imaju spremne dve-tri bananice ako se dete unervozi. Mnogi očigledno idu linijom manjeg otpora.

Dr Milićević savetuje roditelje da deci prvo daju voće, a onda, kao nagradu što su to pojela, polovinu bananice, eventualno celu.

- Bitno je da to bude u vreme koje je dovoljno udaljeno od glavnih obroka. Moja preporuka je između ručka i večere. Jer ako dete jede slatkiše posle večere, pitanje je koliko će dobro oprati zube.

Hiperaktivna deca

Nutricionista Jovana Srejić slaže se da treba izbegavati unošenje preterane količine šećera, a za Zaštitnika potrošača objašnjava i zašto:

- Uglavnom je poznato da slatkiši napunjeni šećerom znatno podižu glikemiju, odnosno šećer u krvi. To uzrokuje lučenje velike količine insulina, pa nastupa nagli pad šećera u krvi i odmah zatim javlja se želja za novom količinom slatkiša. Dakle, pokreće se začarani krug. To sve može uzrokovati gojaznost ali i dijabetes.

Bolje je da deci umačete voće u čokoladu

Jovana Srejić, nutricionista

Kako kaže naša sagovornica, šećer smanjuje aktivnost imunosistema (bela krvna zrnca su čak 40 odsto manje efikasna u ubijanju bakterija), što počinje 30 minuta nakon konzumiranja slatkiša i traje i do četiri sata.

- Može doći do promene ponašanje deteta, koje postaje hiperaktivno, kada nivo adrenalina postaje deset puta viši od normalnog i ostaje visok čak i do pet sati nakon konzumiranja slatkiša. U ekstremnim slučajevima dolazi i do pojave agresivnosti. Takođe, detetu je smanjena pažnja, otežano je učenje. Treba, naravno, imati u vidu da nisu svi jednako osetljivi na šećer, ali najveći procenat dece je izuzetno osetljiv. Najosetljivija grupa su predškolci, kojima se mozak intenzivno razvija i raste, što ga čini posebno osetljivim - zaključuje Jovana Srejić, i dodaje da preterani unos šećera pospešuje i razvoj kardiovaskularnih bolest

 

proizvod           proizvođač              težina

"bananko"             "Kraš"                            30 g
"aloro"                   "BG produkt"                25 g
"bananica"             "Štark"                          25 g
"krem banana"       "Bambi"                        20 g
"K-plus"                 "Merkator"                    20 g
"365"                       "BG produkt"               20 g
"čoko banana"      "Svislajon"                   18 g
"neli banana"          "Neli"                           17 g
rinfuz                      "Kendi"                      na meru

 

 

 

 

 

proizvod          proizvođač                šećer

rinfuz                    "Kendi"                            68%
"K-plus"               "Merkator"                       66,3%
"krem banana"     "Bambi"                          66%
"aloro"                  "BG produkt"                 54,5%
"365"                     "BG produkt"                 54,3%
"bananko"            "Kraš"                             50%
"bananica"           "Štark"                            48,5%
"čoko banana"     "Svislajon"                    44,5%
"neli banana"        "Neli"                            37,5%

proizvod        proizvođač           čokolada


"neli banana"    "Neli"                             25%
"bananko"         "Kraš"                            24%
"bananica"        "Štark"                           23%
"K-plus"             "Merkator"                    22%
"krem banana"    "Bambi"                       22%
"čoko banana"   "Svislajon"                  22%
rinfuz                   "Kendi"                        21%
"aloro"                "BG produkt"              25%*
"365"    "BG produkt"    25%*

* Bananice "aloro" i "365" imaju kakao preliv, a ne čokoladu


 


 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
neko iz mase

pre 8 godina

odlican clanak i velika pohvala za ideju fa nam otvorite oci sta nam sve prodaju\n

Sloboda

pre 8 godina

KOjim proracunom su odredili da Stark Bananica nije najbolja. npr.Bananko 30g ,50% secera znaci 15g,cokolade 7.2g, Bananica 25g,48.5 secera, 12.g, 6g iitd.

Mila

pre 8 godina

Mene cudi da Institut za fizicku hemiju radi te analize...mogu da razumem ako su zeleli da uzmu pare ... Zna se da se cokoladne banane prave od spinovanog secera koji se muti mikserom uz zelatin....tako da tu nema nista novo,,,Bananice su cist secer.. Pravila bezbroj puta

Izbori 2024

FLAŠA KOALICIJA! I ovo smo vam rešili, bar recite hvala: Evo imena za izbornu listu "hik" opozicije!
Izbori 2024

FLAŠA KOALICIJA! I ovo smo vam rešili, bar recite hvala: Evo imena za izbornu listu "hik" opozicije!

Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.

24.04.2024

12:13

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Šta se to dešava u Kini, tonu Peking, Šangaj i još druga 82 milionska grada! Ako naučnici ne nađu ređšenje biće potopljeni!
Kataklizma u najavi!

Šta se to dešava u Kini, tonu Peking, Šangaj i još druga 82 milionska grada! Ako naučnici ne nađu ređšenje biće potopljeni!

Nova studija objavljena u časopisu Science otkriva da skoro polovina velikih kineskih gradova tone, stavljajući milione stanovnika u opasnost od poplava. Istraživači su analizirali 82 kineska grada sa populacijom većom od dva miliona koristeći satelitske podatke kako bi pratili promene nadmorske visine između 2015. i 2022. godine.

24.04.2024

22:11

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija