• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Zastitnik potrosaca

04.06.2016

12:57

ŠOKANTNO OTKRIĆE! Med je najveća srpska prehrambena PREVARA: 70% MEDA U PRODAJI JE LAŽNO!

Zaštitnik potrošača

ŠOKANTNO OTKRIĆE! Med je najveća srpska prehrambena PREVARA: 70% MEDA U PRODAJI JE LAŽNO!

Podeli vest

Nalazi se na drugom mestu na listi falsifikovanih namirnica, odmah iz maslinovog ulja. Krije se iza netačnih deklaracija, a pravi se dodavanjem različitih vrsta šećernih sirupa, dok se indirektno med falsifikuje hranjenjem pčela industrijskim šećerima

Visoka cena koju su potrošači spremni da plate za autentičan med je razlog njegovog falsifikovanja
Dušanka Milojković Opsenica, prof. na Hemijskom fakultetu

Na drugom mestu liste najfalsifikovanijih namirnica, odmah iza maslinovog ulja, nalazi se med. Prema nezvaničnim procenama, tek 30 odsto ove namirnice na srpskom tržištu je zaista pravi originalni med. Sve ostalo može se svrstati u lažnjake.

Krajem aprila Veterinarska inspekcija je, postupajući po prijavi potrošača, izvršila službenu kontrolu meda u prometu u više maloprodajnih objekata i zaplenila preko hiljadu tegli zbog netačnih deklaracija.


OPREZ! Ako košta manje od 900 dinara med je LAŽAN!

To je samo jedna u nizu akcija ove vrste kada je na rafovima pronađen med čiji je proizvođač na ovaj način obmanuo potrošače.
 

FAKTI O LAŽNOM MEDU:

Shutterstock

* Kako se pravi lažni med?
ODGOVOR: Najčešće direktnim falsifikovanjem, odnosno dodatkom u manjem ili većem procentu nekog šećernog sirupa u med.
* Šta on sadrži?
ODGOVOR: Obično takav falsifikat ima neprirodan šećerni profil, tj. količine pojedinačnih šećera i njihovi međusobni odnosi ne odgovaraju prirodnom, autentičnom medu. Pored toga, može da sadrži i boje, prirodne što je manje štetno ili veštačke, neke strane enzime, povećan saržaj hidroksimetilfurfurala usled pregrevanja.
* Da li u njemu ima sastojaka štetnih po ljudsko zdravlje?
ODGOVOR: Obično falsifikati, iako su najčešće higijenski ispravni, sadrže sastojke štetne po ljudsko zdravlje, a, s druge strane, ne sadrže neke supstance kojih ima u medu i koje blagotvorno deluju na zdravlje, kao na primer esencijalne aminokiseline, fenolne kiseline i flavonoide kao prirodne antioksidanse, minerale, naročito mikroelemente.

Doktorka Dušanka Milojković Opsenica, profesorka na Hemijskom fakultetu u Beogradu i član Međunarodne komisije za med, objašnjava da evropska regulativa zahteva da podaci na deklaraciji meda sadrže informacije o njegovom botaničkom i regionalnom poreklu, čime se promoviše kvalitet i povećava komercijalna vrednost proizvoda.

- Nažalost, ta visoka cena koju su potrošači spremni da plate za autentičan med je razlog njegovog falsifikovanja. Med je na listi najčešće falsifikovane hrane - kaže profesorka za Zaštitnik potrošača i objašnjava kako se med krivotvori:

- U osnovi postoje dva načina: direktni i indirektni. Direktno falsifikovanje znači dodavanje u med različitih vrsta šećernih sirupa kao što su glukozni i visokofruktozni sirupi dobijeni hidrolizom kukuruznog, krompirovog ili pirinčanog skroba, dok se indirektno med falsifikuje hranjenjem pčela industrijskim šećerima. Falsifikovanjem meda se nanosi šteta potrošačima, koji od meda očekuju određene benefite za svoje zdravlje, ali i proizvođačima koji, baveći se pčelarstvom kao zahtevnim, mukotrpnim poslom, ulažu veliki trud u dobijanje proizvoda tačno definisanog kvaliteta. Krivotvoreni med ne samo da nema očekivanu nutritivnu vrednost i pozitivne efekte na zdravlje ljudi, već nekada može izazvati i štetne posledice ako sadrži veštačke boje ili nedozvoljeno visoku količinu hidroksimetilfurfurala (HMF).

Na pitanje pod kojim etiketama se krije lažni med, profesorka Opsenica kaže da to zavisi od slučaja do slučaja:

- Nažalost, na domaćem tržištu pod raznim etiketama. Autentičnost meda, kao i bilo koje druge namirnice, znači saglasnost sa opisom na deklaraciji. Dakle, ako na etiketi stoji med onda to mora biti 100 odsto prirodni proizvod pčela. Ako stoji bagremov med onda on mora dominantno da potiče od nektara bagrema, ako je pak na etiketi naveden i region med zaista mora da potiče iz tog regiona.

70 odsto meda na srpskom tržištu je falsifikat


OPREZ! "Polimark" majonez nezdrav za mališane, SADRŽI ADITIV E385, može da dovede do POREMEĆAJA METABOLIZMA!

S obzirom da autentični proizvodi imaju visoku vrednost na tržištu i vrednost pouzdane analitičke procedure za kontrolu njihovog kvaliteta je jako velika. Evropska komisija, kao i Internacionalna komisija za med, podstiču usavršavanje postojećih i razvoj novih analitičkih metoda za praćenje i proveru kvaliteta meda i utvrđivanje njegovog botaničkog i geografskog porekla, kao i otkrivanje falsifikata.


KAO DA SMO SVETSKA KANALIZACIJA! Velike kompanije uvaljuju nam škart, SRBI JEDU ONO ŠTO EVROPA BACA!

- Nažalost, ne postoji jednostavna procedura za utvrđivanje krivotvorenog meda, već se najbolji rezultati postižu kombinacijom sofisticiranih analitičkih metoda. Tako, na primer, vrsta i količina pojedinačnih šećera (monosaharida i oligosaharida) i njihovih karakterističnih odnosa može da ukaže na falsifikovanje meda dodatkom skrobnih sirupa. Još pouzdaniji rezultati se dobijaju određivanjem odnosa stabilnih izotopa ugljenika S-13 i S-12, a proverom većeg broja parametara kombinovanjem nekoliko metoda može se dobiti tzv. analitički otisak prsta svake pojedinačne vrste meda sa određenog geografskog područja - zaključuje naša sagovornica.


OTKRIVAMO! VAŽNE OZNAKE NA MALIM NALEPNICAMA: Čitajte brojeve na voću, ONI OTKRIVAJU SVE O NJEMU!

10 NAČINA KAKO DA SAMI PREPOZNATE LAŽNI MED:

Laboratorijske analize su komplikovane i skupe, ali ipak postoje načini da sami u kućnim uslovima utvrdite da li je reč o falsifikatu.

Shutterstock

1. U kašiku sipati malo meda. Držati kašiku iznad plamena sveće postepeno je zagrevajući dok med ne proključa. Ako vri i ne menja boju i miris, onda je pravi. Ako potamni ili miriše na šerbet, onda je falsifikat.
2. U posudu staviti dve kašike meda. Dodati šest kašika alkohola i postepeno zagrevati na električnom šporetu deset minuta. Ne sme se zagrevati na otvorenom plamenu zbog mogućnosti da se alkohol zapali. Ako se na dnu pojavi beli talog, med je falsifikovan.
3. U čašu staviti supenu kašiku meda i isto toliko destilovane vode. Dobro izmešati i dodati nekoliko kapi joda. Ako poplavi, onda nije med, nego falsifikat u koji je dodavan skrob ili želatin.
4. Gledajte da li će se med kristalisati tokom vremena, popularno rečeno ušećeriti. Imitacija meda će ostati glatka kao sirup, bez obzira na to koliko dugo je stajala, dok će se pravi med kristalisati.
5. Protrljajte malo meda između kažiprsta i palca dok se ne raspadne. Nešto meda će se apsorbovati u kožu. Prirodni med nije lepljiv. Ako je ono što utrljate lepljivo, znači da ima šećera ili drugih zaslađivača u njemu.
6. Stavite nekoliko kapi meda na papir ili ubrus. Čisti med neće probiti papir dugo vremena jer ne sadrži vodu.
7. Stavite malo meda kod mrava. Mravi neće dirati prirodni med.
8. Napunite čašu vode i dodajte kašičicu meda. Čisti med će se zgrudnuti i spustiti na dno, a lažni će se otapati.
9. Namažite med na krišku hleba. Prirodni med će stvrdnuti hleb za nekoliko minuta. Lažni će ga navlažiti zbog sadržaja vode.
10. Pravi med daje vam osećaj bockanja u ustima neposredno pre gutanja.

 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Svi komentari
Dera

pre 7 godina

Sljivovicu smo izvozili neogrniceno dok se proizvodila od sljive , a onda je bagra pocela da je pravi od secera i kvasca pa je danas uvoze uz rigorozne kontrole . Tako ce proci i novopecne alave horde " pcelara " ! PS. Nezaboravite seljake koji vec decenijama mesaju kuvani krompir sa kajmakom pola - pola , naravno cena je ne promenjena . A evo i zene plastificirane ,..................dok je ovaca bice i sisanja !!!

Salix

pre 7 godina

U čemu je problem da se objavi lista proizvođača falsifikovanog meda? Čemu služi ovakav demagoski clanak?

Pavle

pre 7 godina

To samo pokazaje, ne znam po koji put kakav smo mi narod. Zato nam i ide kao sto je. A zasto takve ne objaviti javno, pa da vidimo kako ce se stvar odvijati? Dali takvi mogu biti sankcionisani od vlasti ili to ostaje kao "zanimljivost" novinskog clanka? E...Srbijo...

Stiven

pre 7 godina

Zašto inspekcija ne objavi u svim medijima spisak svih proizvođača falsifikovanog meda Kupci će apsolutno prestati da kupuju takav med. Takođe im na licu mesta uništiti sve zalihe meda, osim količine potrebne za prehranu pčela Dodatno ih finansijski sankcionidsti i više se neće odlučivati da to rade. Takvim nezavisnim ljudima češće raditi iznenadne kontrole. Mislim da mi potrošači imamo pravo to n

nesa

pre 7 godina

kupujte samo onaj med koji se useceri a kada teglu stavite u vrucu vodu on postaje normalan.znaci samo useceren.

sara

pre 7 godina

Ostavku ministarki poljoprivrede. Stranci nam vraćaju hranu i robu, ako i malo fali, ili ima pesticida i aditiva, a mi uvozimo i đubre za skupe pare,trovamo se i niko ne odgovara!!!!!

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija