• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Zastitnik potrosaca

11.02.2017

11:58

BEZOBRAZNO I BAHATO: OVAKO DERU SAMO U SBERU! Astronomska provizija za one koji podižu kredit!

Zaštitnik potrošača

BEZOBRAZNO I BAHATO: OVAKO DERU SAMO U SBERU! Astronomska provizija za one koji podižu kredit!

Podeli vest

Ova banka u troškove koji prate odobravanje kredita uračunava i "mesečno administriranje kreditne partije", koje će vas na pozajmicu od milion dinara sa rokom otplate od osam godina koštati neverovatnih 164.160 dinara mimo svih kamata i drugih troškova

 

0,15 odsto od iznosa kredita je mesečni trošak administriranja

- Pre tri meseca podigao sam gotovinski kredit u Sber banci. Uzeo sam pozajmicu od milion dinara sa rokom otplate od osam godina. Međutim, već sledećeg meseca sam se neprijatno iznenadio kada mi je uz ratu stiglo na naplatu još 1.710 dinara. U banci su mi tada rekli da su to mesečni troškovi administriranja kredita koje ću otplaćivati svih 96 meseci - požalio se Zaštitniku potrošača Miroslav N. iz Beograda i dodaje:

Shutterstock

- Kada sam stavio računicu na papir, shvatio sam da ću mimo kamate da im platim još skoro 1.500 evra. Takvu proviziju koju uzimaju na mesečnom nivou, koliko sam uspeo da proučim, nema nijedna banka. Kažu, to je za održavanje kreditne partije. Šta to uopšte znači? Šta ja zapravo njima plaćam? Kada kažu da je to 0,15 odsto od kredita, deluje da je smešna cifra, ali kada se izračuna krajnji trošak, uopšte nije smešno - priča naš sagovornik.

Da je zaista tako, lako se može utvrditi jednostavnom posetom zvaničnog sajta Sber banke. U reprezentativnom primeru keš kredita, pod stavkom "troškovi koji prate odobravanje kredita" između ostalog se navodi "mesečno administriranje kreditne partije". Prema zvaničnom tarifniku, ta stavka iznosi 210 dinara fiksno plus 0,15 odsto od inicijalnog iznosa kredita.

Prostom računicom, ako neko podigne keš kredit od 1.000.000 dinara, sa rokom otplate 96 meseci, za ovaj trošak će mesečno morati da izdvoji 1.710 dinara mimo obavezne rate. Kada se ta cifra pomnoži sa 96 meseci, dođe se do iznosa od 164.160 dinara. Dakle, toliko će onaj koji je uzeo pozajmicu od milion dinara morati da plati banci mimo kamata i ostalih troškova koje podrazumeva kredit.

Uvidom u tarifnik Sber banke, isti ovaj namet imaće i oni koji uzimaju kredit za refinansiranje, kao i potrošački.

U ovoj banci će najgore proći penzioneri koji odluče da uzmu zajam. U odnosu na prethodno pomenute kredite, za njih je ovaj dodatni trošak dvostruko veći, te umesto 0,15 iznosi čak 0,3 odsto.

Shutterstock

Sber: Sve je po zakonu

U Sberbanci naglašavaju da u potpunosti posluju u skladu sa zakonima Republike Srbije, kao i propisima Narodne banke Srbije i striktnim internim procedurama. 
- U skladu sa tim, svi troškovi odobravanja i realizacije kredita ulaze u obračun efektivne kamatne stope i jasno su predočeni svim klijentima u predugovornoj i ugovornoj fazi zaključenja ugovora. Administriranje kredita, kao jedan od troškova, je takođe iskazan kroz efektivnu kamatnu stopu, iako se prikazuje i naplaćuje odvojeno - kažu u Sberu i dodaju da je Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga propisao jasna pravila za komunikaciju ka klijentima po pitanju troškova i naknada koje banka naplaćuje za konkretne proizvode.
- Ova vrsta troškova i njihova naplata je uobičajena u poslovnoj praksi banaka i samo je pitanje poslovne politike svake banke kako će ih obračunavati i naplaćivati.

Dakle, penzionera koji uzme pozajmicu od 500.000 dinara sa rokom otplate od 84 meseca administriranje će mesečno koštati isto kao i zaposlenog klijenta koji je uzeo dvostruko veći kredit. Krajnja računica je da će penzioner za 84 meseca platiti 143.640 dinara na pola miliona inicijalnog kredita. Na sve to, banka im uzima i naknadu za obradu zahteva od dva odsto, što je u ovom slučaju dodatnih 10.000 dinara.

Analizirajući tarifnike drugih banaka koje posluju na našem tržištu, ni kod jedne nismo pronašli ovakvu stavku kao u Sberu. Pojedine naplaćuju održavanje kredita, ali su ti iznosi neuporedivo manji i uglavnom se smanjuju vremenom sa otplatom kredita.

Dejan Gavrilović, predsednik Udruženja bankarskih klijenata "Efektiva" ukazuje da je naknada za administriranje kredita fantomska provizija uvedena radi dodatne zarade.

- Imamo situaciju da banka reklamira kredit kao jeftin, nudeći ga klijentu kao kredit sa niskom kamatnom stopom, a s druge strane, naplaćuje mesečno ili godišnje održavanje kredita. Time cena kredita raste, a klijent je obmanut da je uzeo jeftin kredit - objašnjava Gavrilović.

On je skeptičan da će banke promeniti nešto u svom poslovanju, osim ako ih neko na to ne natera.

- Narodna banka bi mogla nešto da uradi, da traži izmene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga kako bi bilo jasno definisano da banke ne smeju da naplaćuju ništa više sem kamate, u koju treba da uračunaju sve svoje troškove - kaže Gavrilović.

 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Svi komentari
Zastitnik Mladjana

pre 7 godina

To je nasa bratska ruska banka, bolje da deru oni nego zapadne banke. Ruske sljage manje bole\n

miki

pre 7 godina

Šta znači održavanje računa u banci - čista izmišljena stavka za uzimanje neosnovano para. Pogledajte reklame koje banke plasiraju na TV - ni jedna banka ne daje tačne tj. precizne podatke vezano za kamatnu stopu. Reklamiraju se kao kamata od 3 % pa na više kako koja, ali nigde ne naglašavalju da je plus na taj iznos BELIBOR pa kamata nije kao u reklami. Kada se na ovu kamatu dodaju i takozvani mesečni troškovi održavanja partije, koliko je to na kraju, Gde je ovde Asocijacija za zaštitu potrošača

arsa

pre 7 godina

To isto radi i OTP banka a verovatno i druge banke.Pa sta nam radi NBS.Zasto tolerise ociglednu pljacku naroda.Sta je obaveza NBS ako ovo nije, da kontrolise rad banaka i spreci zelenasenje i bahato ponasanje banaka.

zoks

pre 7 godina

nista bolja nije ni Erste banka ja sam pobegao od njih, kada sa m dosao kod njih bili su tako ljubazni a kad sam dobio kredit troskovnik u bi boze imao sam utisak da su me kaznili sto sam dosao kod njih\n

dexx

pre 7 godina

Ova banka ,nema nikakve veze sa Sberbankom u Rusiji... koliko je dobra da smo pogasili racune jer su svaki mesec stizale opomene pd 500 do 1200 din za nista.  plus 1800 din za gasenje racuna..ne preporucujem nikome..\n

Mile

pre 7 godina

Некад је било врло ружна и подругљива поштапалица "не дај Боже да те Руси бране и Срби хране". Данас је изгледа опет актуелна. Народна банка Србије допушта свима да се иживљавају над обесправљеним и опљачканим грађанима Србије, да им скидају кожу са леђа не би ли некако преживели, а "браћа" Руси то обилато користе. А може им се кад знају да у Србији не постоји ни мало релевантна опозиција, која би нешто могла да уради. Србија је осуђена на пропаст са овом влашћу и опозицијом. Ко оде одавде, два пут је благословљен. Прво што ће моћи да нормално живи, а други пут јер ће моћи макар мало да помогне старцима својим који немају и не могу где да оду. Туга.

Dario

pre 7 godina

Kome trebaju pare, i nije neki veliki trosak. Nismo mi ameri i EUrupljani pa da od Sorosa dobijamo dzabaka nastampane pare. Ko nam je kriv kad smo unistili svoje banke. Tamo su cak i oprastali vracanje kredita.

grof01

pre 7 godina

Kako samo imaju srca tako da DERU braću srbe!!!To mora da nije ruska banka!!!Neka zapadna podvala da naruse bratske odnose srba i rusa!

Sale

pre 7 godina

Ko je, pod kojim uslovima i sa kakvom namerom doveo te CRNOBERZIJANCE u Srbiju? Gde da uzimamo kredite da prezivimo, a da nas ne pokopaju "do guse"?

Bubuleja

pre 7 godina

Pa i Rusi moraju od nečega da žive. Ko će kome, ako ne svoj svome. Hahaha...

pero

pre 7 godina

Kako vas deru vaša "braća" rusi,tako ne bi ni židovske banke.

Lucky

pre 7 godina

Није то руска државна банка већ приватна а ако је банка из Русије то не мора значити и да је власник Рус по националности већ то нпр. може бити и неки Хрват :):):) .

Petar

pre 7 godina

Jeli drzava nekad nesto poduzela da zastiti svoje gradjane od tog zla iz vana bez obzira tko su.Nije nikad i nece jer ova drzava nema snge niti volje za takvo nesto.Na kraju jesu li domaci bolji,pocevsi od nazovi poslodavaca,banaka i svega od cega zavisi normalan i dostojanstven zivot coveka.

Izbori 2024

FLAŠA KOALICIJA! I ovo smo vam rešili, bar recite hvala: Evo imena za izbornu listu "hik" opozicije!
Izbori 2024

FLAŠA KOALICIJA! I ovo smo vam rešili, bar recite hvala: Evo imena za izbornu listu "hik" opozicije!

Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.

24.04.2024

12:13

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Šta se to dešava u Kini, tonu Peking, Šangaj i još druga 82 milionska grada! Ako naučnici ne nađu ređšenje biće potopljeni!
Kataklizma u najavi!

Šta se to dešava u Kini, tonu Peking, Šangaj i još druga 82 milionska grada! Ako naučnici ne nađu ređšenje biće potopljeni!

Nova studija objavljena u časopisu Science otkriva da skoro polovina velikih kineskih gradova tone, stavljajući milione stanovnika u opasnost od poplava. Istraživači su analizirali 82 kineska grada sa populacijom većom od dva miliona koristeći satelitske podatke kako bi pratili promene nadmorske visine između 2015. i 2022. godine.

24.04.2024

22:11

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija