ŠEST NEVEROVATNIH TEORIJA O MISTERIOZNOJ ATLANTIDI U šta vi verujete?
Podeli vest
Da li je Atlantida priča o nastanku Crnog mora ili samo bajka maštovitog besednika?
Nijedan mitski pojam ne budi toliko misterije i interesovanja koliko Atlantida, veoma napredna civilizacija koja je naglo nestala pre nekoliko hiljada godina. Tako se bar pretpostavlja. Još nisu otkriveni konkretni dokazi o njenom postojanju, ali to ne sprečava arheologe, istoričare i pustolove da se bave mitologijom koja oduvek intrigira radoznale umove.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
19.02.2020
09:19
Da li su Atlantiđani zaista postojali i šta im se dogodilo, na ova pitanja možda nikada nećemo uspeti da odgovorimo, ali to nas ne sprečava da ih postavimo. Evo nekoliko teorija o sudbini ove izgubljene kulture koja je, prema predanju, u drevna vremena vladala svetom.
Atlantida je bila kontinent koji je progutao Atlantski okean
Ideja da je reč o istorijski potvrđenom mestu, a ne o priči koju je izmislio Platon, uticajni starogrčki filozof i besednik, javila se tek krajem 19. veka. U svojoj knjizi "Atlantida: Prepotopski svet" iz 1882., pisac Ignacije Doneli tvrdio je da su drevni narodi nasledili dostignuća, poput jezika, obrade zemljišta i metala, od napredne civilizacije koja im je prethodila.
In Old Atlantis, before the polar shift 75,000 years ago, the position of equator was different and thus the position of the whole planetary energy grid was different also. https://t.co/mx18ktTPJmpic.twitter.com/rAL5QMFWd9
— COBRA info (@cobrainfo1) February 21, 2020
oneli je opisao potopljeni kontinent, koji se, prema Platonovim navodima, nalazio izvan Heraklovih stubova kod Gibraltara, moreuza koji razdvaja Sredozemno more od Atlantskog okeana. Savremena okeanografija i znanja o tektonskim pločama koja danas posedujemo ipak ne idu u prilog ovoj teoriji.
Atlantidu je progutao Bermudski trougao
Nadahnuti Donelijevim delom, mnogi pisci su kasnije iznosili pretpostavke da se Atlantida nalazila negde drugde. Jedan od njih bio je i Čarls Berlic, unuk osnivača čuvene škole za učenje stranih jezika „Berlic”. On je tokom 1970-ih tvrdio da je Atlantida pravi kontinent i da se nalazio nedaleko od Bahama, ali da ga je progutao Bermudski trougao. Reč je o ozloglašenoj oblasti Atlantskog okeana gde brodovi navodno nestaju pod nerazjašnjenim okolnostima.
Poklonici ove teorije kao osnovni dokaz ističu prisustvo neobičnih podvodnih građevina, nalik ulicama i zidinama, koje se nalaze nedaleko od obale arhipelaga Bimini. Naučnici procenjuju da je reč o prirodnim strukturama nastalim od nasumično naslaganih stena.
If All the ships and Airplanes get disappear in the Bermuda Triangle,Why don't we throw all the Trash and plastic there and save the planet..!! pic.twitter.com/BlSZDo02xB
— Malik Mubashar (@Mubashar_says) February 19, 2020
Antarktik je nekada bio Atlantida
Autor Čarls Hapgud u svojoj knjizi ''Earth's Shifting Crust'' iz 1958., za koju je Albert Ajnštajn pisao predgovor, iznosi pretpostavku da je pre otprilike 12.000 godina došlo do pomeranja Zemljine kore, usled čega je Antarktik premešten južnije nego što je bio do tada. Hapgud smatra da je klima na tom ranijem Antarktiku bila umerenija, te da se tamo razvila napredna civilizacija. Kada je došlo do navodnog pomeranja kore, pa se kontinent izmestio, temperatura je naglo zahladnela i okovala veličanstvene gradove Atlantiđana ledom.
Baš kao i Donelijeva, i ova teorija prethodi saznanjima koja danas posedujemo o kretanju tektonskih ploča, a koja pobijaju ovakvu pretpostavku.
Mit o Atlantidi ustvari govori o Crnomorskom potopu
Možda je Atlantida izmišljeno mesto, ali nije nemoguće da predstavlja alegoriju stvarnog istorijskog događaja. Postoji hipoteza o nastanku Crnog mora, prema kojoj je ono nastalo približno 5600. godine pre nove ere, kada je Sredozemno more probilo Bosforski moreuz i napojilo dotadašnje slatkovodno jezero morskom vodom. Ova hipoteza nalaže da je jezero od koga je nastalo Crno more bilo upola manje.
Ukoliko se ovakav potop zaista dogodio, može se pretpostaviti da je izazvao pomeranje stanovništva koje je naseljavalo obode hipotetičkog jezera. Oni su, tako, bežeći od nadilazeće vode slikovito opisivali svoje doživalje, a te priče su, zatim, nekoliko hiljada godina kasnije nadahnule Platona da piše o izgubljenoj civilizaciji, piše History.
Atlantida svedoči o Minojskoj civilizaciji, koja je cvetala na grčkim ostrvima
Jedna od teorija novijeg datuma odnosi se na civilizaciju sa grčkih ostrva Krit i Santorini, koja je cvetala između 2500. i 1600. godine pre nove ere. Ime nosi po legendarnom kralju Minoju. Veruje se da je to bila prva evropska velika civilizacija. Minojci su podizali velelepne palate, gradili su puteve i bili su prvi Evropljani koji su koristili pismo, takozvano Linear A.
Na vrhuncu svoje moći, Minojci su naprasno iščezli iz tokova istorije. Ovaj nedokučiv događaj raspirio je niz teorija o mogućoj vezi sa izgubljenom civilizacijom Platonove Atlantide. Istoričari smatraju da se oko 1600. godine pre nove ere dogodio razoran zemljotres, koji je uzdrmao vulkansko ostrvo Teru, današnji Santorini, što je dovelo do erupcije zastrašujućih razmera. Deset miliona tona stene, pepela i gasa je izbačeno u atmosferu. Cunamiji koji su usledili bili su dovoljni da unište minojske gradove, što ih je učinilo ranjivim za napade drugih naroda sa kopna.
Atlantida je plod Platonove mašte
Većina istoričara i naučnika se slaže da je Platonovo pripovedanje o izgubljenom kraljevstvu Atlantide čista fikcija. On je, radije, zamislio Atlantidu kao savršenu civilizaciju, čija je sumorna priča o nestanku služila kao upozorenje da bogovi kažnjavaju ljudsku oholost.
Sem Platonovih dijaloga - „Timaj” i „Kritija” -, ne postoje drugi zapisi o ovoj mitskoj kulturi. Štaviše, uprkos razvitku savremene okeanografije i naporima u mapiranju okeanskog dna, još nije pronađen niti jedan dokaz o ovoj potopljenoj civilizaciji, piše Telegraf.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
Oružane snage Ruske Federacije izvršile su napad na položaj ukrajinske vojske u Odesi, u blizini mosta Gorbatovo, saopštio je Sergej Lebedev, koordinator organizacije koja deluje u interesu ruskih vlasti na teritoriji pod kontrolom Ukrajine, za "RIA Novosti".
Od ranih jutarnji sati u vazdušnom prostoru nad međunarodnim vodama Crnog mora izvedeno je više letova aviona i bespilotnih letelica Pomorskog vazduhoplovstva i Mornarice SAD.
Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.
Lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, partije koja je najavila da će učestvovati na izborima 2. juna, poručio je sada da će njihov izlazak na izbore biti uslovljen "revizijom, odnosno sređivanjem biračkog spiska".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je danas da će beogradski i lokalni izbori biti održani 2. juna i da je i taj zahtev opozicije usvojen zahvaljujući apelu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je inicirao da se pokaže konstruktivnost i da se nakon izbora nastavi da se radi dalje.
Dana 23. aprila 2024. godine Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv M.R. (43), zbog sumnje da je u periodu od početka 2024. godine do 8.3.2024. godine, u stanju uračunljivosti, trovala ćerkicu (4) lekovima za smirenje. Devojčica se nalazi u stabilnom stanju, rekao je pedijatar dr Saša Milićević i otkrio kakve posledice nesrećno dete može imati usled hroničnog trovanja.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je u Njujorku sa stalnim predstavnikom Savezne Republike Brazil pri UN Seržiom Fransom Daneseom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obraća se javnosti iz Njujorka. Predsednik je prethodno danas predstavio je pozicije Srbije u vezi Nacrta rezolucije "Međunarodni dan sećanja i obeležavanja genocida u Srebrenici" državama članicama UN iz Azijsko-pacifičke grupe.
Fondacija za srpski narod i državu danas je organizovala panel razgovor pod nazivom “Odgovornost prema istini” na temu podsećanja na 25 godina od NATO agresije na našu zemlju, gde se govorilo o dešavanjima iz 1999. godine koja su prouzrokovala stradanja srpskog naroda.
O planovima Zapada za uništavanje i dezintegraciju pravoslavnog sveta govorili su Goran Šarić, istoričar, novinar Slobodan Samardžija i ekonomista Nebojša Berak.
Kolaps domaće opozicije i njihove očajničke apele na strane aktere da ih postave na vlast po svaku cenu, komentarisao je gost Info jutra, reditelj Ljubiša Ristić
Napore Zapada da donese rezoluciju o Srebrenci kao genocidu i ugrožavanje biti Republike Srpske, komentarisali su gosti Info jutra, bivši ministar policije RS Tomo Kovač i Dragan Dakić iz pravnog tima predsednika NSRS.
Alen Pleh (43) iz Sarajeva osuđen je na osam godina zatvora, jer je ničim izazvan krvnički pretukao dvoje maloletnika nakon što je sa nekim besno razgovarao preko telefona!
Ljubica Živković (52) iz Srbije, arhitekta koja je bila uključena u restauraciju Grand Master's Palace optužena je za krađu tri vaze i sat iz istorijske zgrade Valete.
U Sudu BiH je u toku saslušanje 18 osoba, uhapšenih pre dva dana u akciji "Crna kravata". U pitanju je "unutrašnji krug" Edina Gačanina Tita (42), jednog od vođa "superkartela" i najvećih narkodilera Balkana i Evrope.
Državna policijska agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Obaveštajno sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine proveravaju navode da su na strelištu u kasarni Oružanih snaga BiH kod Mostara obuku gađanja provodili pripadnici vehabija kao i maloletne devojke, potvrdili su iz ministarstva obrane BiH.
Od ranih jutarnji sati u vazdušnom prostoru nad međunarodnim vodama Crnog mora izvedeno je više letova aviona i bespilotnih letelica Pomorskog vazduhoplovstva i Mornarice SAD.
Korisnici veb sajta "Redit" inspirisani brojnim krizama i žarištima u svetu, kao i licemernom pristupu međunarodne zajednice svetskoj politici, napravili su satiričnu mapu kako ona zapravo izgleda i na koga se odnosi.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
"Užički strip susreti" u Užicu okupili su predstavnike domaće i međunarodne strip scene, a što je još važnije i mladi Užićani imali su prilike da pokažu svoju kreativnost.
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.