OVA VOĆKA GARANTUJE DOBRU ZARADU! Laka je za uzgoj, a postoji mogućnost i IZVOZA U INOSTRANSTVO!
Podeli vest
Iako se od uzgajanja mušmule može ostvariti dobra zarada, ova voćna vrsta nije u velikoj meri rasprostranjena među srpskim proizvođačima.
Ipak, ima i onih koji su prepoznali njenu isplativost. Profit i proizvodnja koja ne zahteva velika ulaganja i mnogo rada oko voća, razlozi su zbog kojih se proizvođač Predrag Filipović iz Topole odlučio za uzgajanje mušmule.
Ruska svemirska agencija "Roskosmos" smatra da je Kalisto, drugi po veličini Jupiterov mesec, moguće mesto za nastanjivanje ljudi.
18.09.2020
17:46
Pre šest godina ušao je u ovaj posao koji mu, kaže, predstavlja hobi i duhovni mir, a uz zadovoljstvo uspeva da ostvari dodatnu zaradu. Trenutno ima 300 stabala na površini od 30 ari.
- Zasad nam se nalazi u Vodicama kod Smederevske Palanke. Imali smo nekoliko solucija kada smo pokretali proizvodnju. Bilo nam je važno da to bude tradicionalna kultura. Mušmula je ispunjavala kriterijume i uz to je voće koje ima i isplativost i laku proizvodnju - objašnjava Filipović.
Ulaganja su, dodaje, vrlo mala. Jedina veća investicija je u toku prve godine proizvodnje kada treba nabaviti sadnice.
- Vrlo je važno odabrati dobru sadnicu i pronaći rasadnik koji ima i koristi dobru podlogu. Mi smo našli preko prijatelja u Trsteniku jedan rasadnik. Kada smo tražili 300 sadnica, mislili su da ih je pozvala neka skrivena kamera jer je najveći broj sadnica koji su prodali pojedincu - pet. Sadnica mušmule se kreće od jednog do dva evra i to je jedino ulaganje uz radnu snagu i uz obavezno zalivanje u prvim godinama da bi proizvodnja opstala.
Kaže, podneblje i uslovi u tom delu Srbije idealni su za mušmulu, dodajući da se ona može uzgajati na visinama do 800 metara nadmorske visine. Posvećenost stablima, napominje, nije velika ni zahtevna.
- Mi od prve godine do danas nismo obrađivali mehanički zemljište između redova, to je sve zalivađeno i ostavili smo mušmulu da se sama bori i da sama pronalazi put do vode. Mi je dva puta godišnje tretiramo. Prvo prskanje je u cvetu zbog bolesti i štetočina. Drugo je krajem avgusta pošto je treba zaštiti od crva i od ostalog i prihraniti je. Uz ova dva tretiranja koristimo dobra mineralna đubriva kao prihranu u zimskom periodu prosipanjem oko stabala voća - ukazuje sagovornik.
Dve do tri tone po hektaru
Iako je, zbog kiša i naglih skokova temperature, imao problema sa ervinijom, oštećeno je svega nekoliko stabala, te je, navodi, trenutno stanje u njegovom voćnjaku dobro. Kvalitet je zadovoljavajući, krupnoća ploda je dobra.
- Ova godina je bila pogodna za cvet. Očekujem rod od dve do tri tone što je dobro za ovu količinu proizvodnje. Mi beremo mušmulu početkom novembra i mislim da će do tada još napredovati. Prošla godina je bila loša, imali smo rod od svega 600-700 kilograma, pre dve godine dobili smo tonu i 400 kilograma, a 2017. godine rod je iznosio oko jedne tone - navodi Filipović.
Mogućnost i za izvoz
Do sada je plodove prodavao jednom otkupljivaču u Novom Sadu i jednom većem marketu koji posluje u našoj zemlji.
- Dobro je što uspevamo sve da prodamo. Ove godine se dvoumimo da li da ponovo prodajemo marketu ili da izvozimo. Imamo mogućnost da putem naših klijenata, koji izvoze miksovano voće u Rusiju i Nemačku, plasiramo robu na inostrano tržište. Razmišljamo o toj opciji, da vidimo kako će to ići jer do sada nismo mogli da izvozimo pošto nismo imali dovoljnu količinu za izvoz.
Trenutna cena, prema informacijama koje je dobio od drugih proizvođača, kreće se od 70 do 110 dinara po kilogramu.
- Mislim da je to dobra cena kada se u obzir uzmu ulaganja. Pre dve godine prosečna cena za kilogram mušmule je bila oko 90 dinara. Može da se zaradi i u kućnom budžetu znači dosta kao dodatni prihod - napominje ovaj topolski proizvođač.
I rakija od mušmula
Isplativost mušmule, napominje, ne ogleda se isključivo u sirovim plodovima već i u preradi. Deo prošlogodišnjeg roda, koji je bio loš, iskoristio je za rakiju.
- Imali smo šest kazana, od 400 kilograma mušmula dobili smo 90 litara rakije. Konsultovali smo se sa stručnjacima i sa tehnolozima. Podelili smo je prijateljima i prva reakcija je bila 'pa ovo liči na dunju' i onda 'pa ovo u stvari ne liči ni na šta' - normalno, ne u negativnom smislu već u pozitivnom kontekstu, ne mogu da prepoznaju šta je, ima svoj neki ukus. Ja sam pre nekoliko godina došao do informacija da se rakija od mušmule Francuskoj i Švajcarskoj u domaćinstvima prodaje kao najskuplja.
Veće površine - veća i zarada
O prodaji svoje rakije, kaže, još uvek ne razmišlja ozbiljno, ali ukoliko bude imao uslove da legalizuje i tu prerađivačku proizvodnju, vrlo rado će je plasirati na tržište, jer se litar rakije ovog voća kreće od 1.000 do 1.500 dinara.
Ipak, od trenutne veličine zasada, kaže Filipović, ne bi mogao u potpunosti da obezbedi egzistenciju, ali smatra da bi proizvodnja zasnovana na površini od dva hektara mogla da omogući dovoljno sredstava za život.
Napominje i da je mušmula puna vitamina, te da sadrži veću količinu vitamina C u odnosu na limun i pomorandžu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije je primetio da približavanje zajedničkih nuklearnih misija zemalja alijanse ruskim granicama pogoršava pretnje.
Dva vojnika ruske grupe "Istok" ušla su u borbu sa osam ukrajinskih vojnika i zauzela utvrđene položaje Oružanih snaga Ukrajine u oblasti Volnovahe u pravcu Južnodonjecka, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Borislav Novaković iz Narodnog pokreta Srbije, poznatiji kao Bora Solunac, rekao je da su sva tri zahteva koja je opozicija imala ispunjena i istakao da će Miloš Jovanović, Zdravko Ponoš i Dragan Đilas teško odbraniti narodu to što u Beogradu bojkotuju izbore jer kažu da ne postoje dobri izborni uslovi, dok u Srbiji izlaze na lokalne izbore.
Jedan od lidera Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" Dobrica Veselinović ocenio je da je plan bojkotaša bio da Srbiju vode ka nasilju i linču na ulicama!
Vršilac dužnosti predsednika Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić kaže da bi Srbiji svakako značilo kada bi bila izabrana za nestalnu članicu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija jer bi se time ojačala njena međunarodna pozicija.
U centrima Komande za obuku u toku je realizacija specijalističke obuke kandidata iz građanstva koji se osposobljavaju za prijem u profesionalnu vojnu službu u svojstvu podoficira Vojske Srbije.
Za stolom Saveta bezbednosti UN u obliku potkovice mogu sedeti članovi tog tela i njihove kolege iz misija, ističe nekadašnji ambasador Srbije pri UN Branko Branković.
Kolaps Đilasove opozicije i šizofrenu atmosferu po pitanju dolazećih izbora u njihovim redovima, komentarisao je gost Info jutra, narodni poslanik i član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Oružanu vežbu sa bojevom municijom od strane islamskih ekstremista vehabija u BiH, komentarisao je gost Info jutra, pukovnik KOS u penziji Ljuban Karan.
Skandiranje Albanaca terorističkoj UČK u Skoplju, glavnom gradu Severne Makedonije, govorili su gosti Info jutra, Zoran Baki Anđelković iz Centra za mir i toleranciju i Ivan Stojiljković predsednik Demokratske partije Srba u Severnoj Makedoniji
Isti dan kada je dečak ubica Kosta K. (14) počinio masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" kada je mučki ubio devet učenika i radnika obezbeđenja Dragana Vlahovića, izvršen je pretres stana u kojem su živeli Kecmanovići u centru Beograda.
Protiv Z. P. (35) i B. I. (25) sa područja Žablja, koji sе sumnjičе da su 22. sеptеmbra prošlе godinе, sa kalašnjikovom u rukama opljačkali mеnjačnicu u Tеmеrinu, podignuta jе optužnica.
U medijima su se danas pojavile informacije da je u Novom Pazaru bila tuča, pa i pucnjava... međutim ni jedna od njih nije tačna. U Novom Pazaru desio se incident, a povod je bila ilegalna ulična trka!
Bivši fudbalski sudija Rade Đurović opet će razbesneti navijače Partizana. Pre nekoliko dana, posle meča u plej-ofu Superlige (3:2) kritikovao je Svetozara Markovića, a nakon duela u Kupu (2:0) odbranu crno-belih.
Majami me uopšte nije iznenadio, ali Novakov izostanak iz Madrida jeste. Prijatelji su mi rekli za to i ja sam bio u fazonu, 'šta mu se to dogodilo?", kaže Karlos Alkaraz (20), španski teniser pred početak mastersa u Madridu.
Košarkaši Oklahoma siti Tandera poveli su u prvoj rundi plej-ofa protiv Nju Orleans Pelikansa sa 2:0 na krilima fantastične partije Šej Gildžus Aleksandera, kojeg saigrači smatraju ovogodišnjim najboljim igračem lige (MVP).
Konfrontacija Rusije i Zapada dostiže novi nivo? Pitanje uvođenja NATO trupa na nezavisnu teritoriju se već uveliko raspravlja i postavlja pitanje zaštite granica zemalja NATO od neželjenih preleta, što znači pokrivanje graničnih teritorija susedne države snagama PVO NATO-a.
Ukrajinska vojska je aktivno angažovana u pljački na desnoj obali Dnjepra pod njihovom kontrolom, pljačkanju kuća i krađi humanitarne pomoći, rekao je za RIA Novosti komandant podzemne organizacije „Hersonski otpor“ sa pozivnim znakom „Grad“.
Zamenik predsednika politbiroa Hamasa za Gazu Halil al Haja izjavio je da je ta palestinska militantna grupa spremna na dogovor o petogodišnjem primirju sa Izraelom.
Kad su se u petak rano ujutro čule eksplozije u iranskoj provinciji Isfahan, mnogi posmatrači su prebacili fokus na veoma određenu metu. Kompleks Natanz, primarno iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma, predmet je sve većeg interesovanja Zapada kako Iran nastoji da proširi svoje nuklearne sposobnosti.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Nikola Rokvić je već četvrti dan na putu ka Grčkoj, na koji je krenuo pešice kako bi prikupio novac za dečiju onkologiju. Njegova supruga otkrila je kako se pripremao za ovaj poduhvat.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Kako se bliže prvomajski praznici, Vasrks ali i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, obori u okolini Čačka su sve prazniji, a kilogram najboljeg pečenja sve je teže naći.
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
"Užički strip susreti" u Užicu okupili su predstavnike domaće i međunarodne strip scene, a što je još važnije i mladi Užićani imali su prilike da pokažu svoju kreativnost.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.