MALO SALA JE IPAK - ZDRAVO! Postoji objašnjenje za ovaj paradoks!
Podeli vest
Gojaznost, pa čak i samo višak od desetak kilograma, povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Međutim, kada se one razviju, masne naslage deluju zaštitno na srce i usporavaju dalji napredak oboljenja
Klinička praksa je pokazala da su se pacijenti koji su imali više masnoća i telesno bili jači, bolje oporavljali posle intervencija na srcu i krvnim sudovima od onih koji su bili slabi i mršavi.
Na današnjoj konferencije za medije dr Ivana Milošević, infektolog, upozorila je na jedan faktor rizika, kada je reč o lečenju obolelih od korona virusa, o kome se do sada kod nas malo pričalo
30.03.2020
18:27
U intervjuu, za "Novosti", profesor dr Mirjana Šumarac Dumanović, endokrinolog Kliničkog centra Srbije, kaže da postoji objašnjenje za ovaj paradoks.
- Činjenica je da gojaznost loše utiče na zdravlje. Dakle, ne postoji zdrava gojaznost, jer se smatra da kod ljudi sa povećanom telesnom težinom rizik od kardiovaskularnih bolesti na svake dve godine raste za sedam odsto. Ali, ono što pravi razliku među gojaznima i čini da bolje podnose bolesti srca je raspored masnih naslaga i kompozicija ili građa tela.
* Šta to znači?
- Da je najgori mogući tip gojaznosti kada se masne naslage talože na stomaku. Uz to, ako osoba ima izraženo slabe mišiće ruku i nogu, rizik od komplikacija na srcu i krvnim sudovima je gotovo neizbežan. Oni po pravilu obolevaju, i prognoza bolesti im je veoma loša. Ovakva građa tela i raspored masnoća se naročito sreće kod starijih ljudi. Zato se njima savetuje da unose što više proteina hranom i da se kreću što češće, a još bolje je ako redovno vežbaju.
* Koji još tipovi građe i raspored masnoća negativno utiču na zdravlje srca?
- Od bolesti srca mogu da obole i mršavi ljudi, kao i oni sa normalnom telesnom težinom, ali od progresije bolesti su najugroženiji oni koji imaju slabe mišiće, a istovremeno su i mršavi, znači imaju malo masti. Dakle, ključ je da se očuva dobra mišićna masa. Jaki mišići su ti koji sprečavaju da masne naslage postanu nefunkcionalne i da ne budu više rezervoar viška energije, već uzrok zapaljenja.
* Šta se dešava kada masne naslage postanu uzrok zapaljenja?
- Ranije se mislilo da je jedina funkcija masnog tkiva da bude rezervoar viška energije. Međutim, sada je poznato da je masno tkivo jedan veliki endokrini organ. Dokle god ono uspeva da skladišti višak kalorija iz hrane to je bezbedno. Ali, kada se gojaznost povećava ono postaje prezasićeno, njegova prokrvljenost je sve slabija, pa tako ćelije u njemu ne dobijau dovoljno kiseonika i počinju da odumiru. Tako dolazi do zapaljenja, jer zdrav deo masnih naslaga pokušava da se odbrani od mrtvih ćelija. Znači gojaznost uzrokuje hronično stanje niskostepenog zapaljenja koje tinja i narušava metaboličke procese u organizmu. To pogoršava insulinsku rezistenciju, a samim tim i zdravlje kardiovaskularnog sistema.
* Ljudi najčešće počinju da se goje u srednjim godinama. Jesu li oni u riziku da obole kao i oni koji su gojazni od detinjstva ili mladosti?
- I jedni i drugi su u riziku. Naravno, gojaznost od mladih godina je opasnija, jer se masne naslage ranije nakupljaju u organima i opstruiraju njihov rad. Takođe, oni koji su gojazni čitav život, ranije se susreću sa otežanim srčanim radom, opstrukcijama u disanju tokom sna. To može da dovede do pojave hipertenzije, poremećaja srčanog ritma i niza drugih oboljenja i stanja, od kojih je najteže popuštanje srčanog mišića.
- Smatra se da je 30 odsto gojaznih metabolički zdravo. To znači da nemaju ni insulinsku rezistenciju, ni narušene masnoće u krvi, kao ni visok pritisak, tako da ni srce nije u tolikoj meri opterećeno. Ipak, važno je da se smrša, odnosno da se poveća mišićna masa u odnosu na masne naslage. Naše telo se sastoji iz nemasne i masne mase. Nemasnu čine kosti, organi, tkiva i voda. To ne možemo da promenimo, ali možemo da vodimo računa o učinku mišića u masnoj masi. Znači da je bitno da vežbamo i da smo stalno u pokretu. To omogućava i da organizam dobije dovoljne količine kiseonika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnjoj konferencije za medije dr Ivana Milošević, infektolog, upozorila je na jedan faktor rizika, kada je reč o lečenju obolelih od korona virusa, o kome se do sada kod nas malo pričalo
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Zapadni saveznici Kijeva ne znaju kako da se izvuku iz sukoba u Ukrajini, rekao je bivši švajcarski obaveštajac i savetnik NATO pukovnik Žak Bo u intervjuu za Jutjub kanal Daniel Davis/Deep Dive.
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
U Skupštini Srbije danas je počela sednica na čijem su dnevnom redu izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se menjaju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Dajem punu podršku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji se argumentovano i hrabro borio za interese Srbije u Savetu bezbednosti UN, najvišem forumu svetske politike. Naša zemlja je u prethodnom periodu suočena sa izuzetno teškim pitanjima samo zbog posvećenosti slobodoljubivoj i samostalnoj politici i zbog apsolutne odlučnosti da odbrani interese svoje države i naroda, koji je izložen najvećim izazovima decenijama unazad.
Maja Gojković, članica Predsedništva SNS pružila je podršku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji se, kako je izjavila "argumentovano i hrabro borio za interese Srbije u Savetu bezbednosti UN".
Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost analizirao je tekući sukob u Ukrajini i budućnost te zemlje nakon njegovog okončanja. On je o svemu tome govorio u emisiji "Info jutro" na Informer TV.
Karijerni diplomata Branko Branković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kao i o položaju Srba na Kosovu i Metohiji, odnosno o Zajednici srpskih opština koja još uvek nije formirana.
Gost Dnevnika TV Informer bio je predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić. On je komentarisao današnju sednicu Saveta bezbednosti UN u Njujorku, ali i situaciju u kojoj se trenutno nalazi Srbija u odnosu na Kosovo i Metohiju i Republiku Srpsku.
Srpskom državljaninu Bojki T. (43) danas u sudu u Lucernu u Švajcarskoj počinje suđenje za pokušaj ubistva bivše supruge Andree T. koju je u aprilu 2021. godine, u porodičnom stanu u ovom gradu, zapalio, a onda izbo nožem.
U istrazi ubistva Danke Ilić (2) iz Bora, za koje su osumnjičeni radnici JKP "Vodovod", iz ovog grada, Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), do sada je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušano 14 svedoka, a ispitivanje ostalih se nastavlja u narednim danima.
Jedan od najtrofejnijih evropskih fudbalskih trenera, poznat po nadimku "Posebni", Žoze Murinjo (61) ističe kako je iza njega bogata karijera, ali da u narednim godinama planira da postigne barem još toliko.
Na današnji dan 23. aprila 2011. godine odigran je 140. "večiti derbi" u kome je ekipa Partizana savladala Crvenu zvezdu sa 1:0 u okviru 23. kola Superlige Srbije,
Argentinski teniser Federiko Korija, 83. na ATP listi, prisetio se početka 2022. godine i rada sa Novakom Đokovićem pre nego što je naš igrač deportovan iz Australije.
Oružane snage Ukrajine masovno postavljaju lažne natpise na zgrade Časovog Jara o prisustvu civila kako bi zakomplikovale napad ruskih trupa na grad, rekao je za RIA Novosti vojni ekspert, potpukovnik LNR u penziji Andrej Maročko.
Šef Komisije Saveta Federacije za informacionu politiku i interakciju sa medijima Aleksej Puškov prokomentarisao je razmere protesta u Sjedinjenim Državama protiv izraelske operacije u Pojasu Gaze, napominjući da je za Vašington, koji je uvek podržavao Izrael, ovo je „kvalitativno nov fenomen“.
Televizijski toranj visok 240 metara u ukrajinskom gradu Harkovu prepolovio se i pao na zemlju nakon ruskog napada, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Opremljen sistemom za elektronsko ratovanje Volnorez, vozilo sa ruskim vojnim osobljem „pobeglo“ je od ukrajinskih dronova kamikaza, koji su leteli na njega jedan za drugim, svi su pali posle aktiviranja sistema, rekao je za RIA Novosti programer kompleksa.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Nikola Rokvić pešači do Grčke kako bi pomogao deci oboleloj od raka, a već prvi dan prešao je više od 30 kilometara. Pevač se javio porukom na Instagramu i pokazao kako je proveo noć.
Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru održano je 66. državno takmičenje iz matematike za učenike srednjih škola, koji ne pohađaju specijalizovana matematička odeljenja.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Da nije bilo potrebe, vlasnici pogrebne opreme iz Srbije i okruženja ne bi organizovali ni prvi, a za vikend su najavili drugi Sajam na kome će izložiti proizvode i prateću opremu.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.