Društvo
Leta u Srbiji će biti neizdrživa: Imaćemo po 3 klime u stanu, a umesto mora bežaćemo na ove destinacije
Ono što najviše brine su najave meteorologa i klimatologa da na ovakvo vreme jednostavno treba da se naviknemo jer će u budućnosti biti i gore!
Kako ističu, ako je neko i sumnjao u klimatske promene, ovo leto će biti najbolji dokaz u njihovo postojanje. Narednih decenija očekuje nas sve više toplotnih talasa, temperatura preko 35 stepeni, perioda suša, ali i sve češćih superćelijskih oluja, dok će nam zime biti sve toplije i sa sve manje snega.
Po svemu sudeći u budućnosti tokom leta nećemo moći da živimo bez klima uređaja, i to ne samo u gradskim sredinama, a sve češće će biti pojava instaliranja dve, pa i tri klime u stanu. Od priče o tome da ne valja spavati u prostoriji sa klimom, došli smo do toga da je i to bolja opcija nego ne spavati 20 dana tokom tropskih noći!
Prof. dr Vladimir Diligenski rekao je u razgovoru za RTS, u momentima dok su se građani Srbije topili na 40 stepeni, “da je najpametnije ostaviti uključenu klimu, ili, otići iz grada tokom ovog perioda, ko je u prilici”.
Pred sam kraj 2023. Vlada Srbije usvojila je Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za 2023-2030 sa Akcionim planom za 2024-2026. u kojem su zabeleženi nimalo optimistični podaci.
“Procene pokazuju da se Republika Srbija zagreva više i brže od globalnog proseka. Dok je osmotren porast globalne srednje temperature 1,1 stepen, Srbija je već na 1,8, a leti na čak 2,6 stepeni. Istovremeno, od 2000. godine Srbija se suočila sa nekoliko značajnih ekstremnih klimatskih i vremenskih epizoda koje su prouzrokovale značajne materijalne i finansijske gubitke, kao i gubitke ljudskih života. Ukupna minimalna suma materijalnih šteta izazvanih ekstremnim klimatskim i vremenskim uslovima, u periodu 2000 – 2020. iznosi 6,8 milijardi evra”, stoji u ovom dokumentu.
Kako se dodaje, “analiza klimatskih promena oblasti Zapadnog Balkana pokazuje jasno da postoji prodiranje karakteristika suptropske klime sa juga ka severu regiona kao i u Republici Srbiji, u smislu opštih karakteristika koje uključuju duže trajanje toplijeg i sušnijeg perioda u toku godine”.
“Tropskih dana, sa maksimalnom temperaturom preko 30°C, u periodu 1961-1990 je bilo prosečno po godini 20-30 i njihov broj se udvostručio u 2001-2020. Međutim, u periodu 2021-2040 biće ih prosečno 40-55 po godini, a u 2041-2060 oko 65. Vrelih dana (preko 35°C) u nizijskim oblastima bilo je oko dva-tri prosečno 1961-1990, povećanje za 2001-2020 je četiri do sedam, a u 2011-2020 u nekim oblastima čak deset više. U 2021-2041 biće ih prosečno po godini 13-15, u 2041-2060 više od 20”.
Zbog toga su naši stručnjaci formirali tim mladih naučnika u okviru projekta “Ekstremni vremenski događaji u Srbiji - analiza, modeliranje i uticaji - Extremes” koji finansira Fond za nauku, a vodi naš čuveni klimatolog prof. dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta.
Plan je da u naredne tri godine urade projekciju kako bi do kraja veka klimatski ekstremi bili predvidivi i dostupni u katalogu i obezbediće uvid u buduće trendove ekstremnih događaja koji će moći da se koriste u planiranju strateški značajnih delatnosti kao što su poljoprivreda, javno-zdravlje, zaštita životne sredine, energetika, infrastruktura, osiguranje, turizam. Kako kaže prof. Đurđević preti nam pet ekstrema:
Toplotni talasi
Velike suše
Obilne poplave
Olujna nevremena
Nestanak hladnih talasa
- Učestalost toplotnih talasa u Srbiji je značajno uvećana. Pre 40-50 godina tokom leta najčešće nismo imali nijedan toplotni talas, u pojedinim godinama možda jedan. Poslednjih godina imamo između dva i četiri toplotna talasa. Skoro da ne postoji više leto bez toplotnih talasa, a to su periodi, uslovno rečeno, abnormalno visokih temperatura, kada su temperature značajno iznad očekivanih vrednosti u dužem vremenskom periodu. Uočeno je širom sveta, i u Srbiji, da je takvim danima povećana smrtnost, posebno kod starijih osoba – rekao je za “Blic” prof. Vladimir Đurđević.
On dodaje je u Srbiji do sada analiziran samo jedan toplotni talas u smislu smrtnosti i to onaj iz 2007. godine kada je zabeleženo da smo imali povećanje od 65 odsto smrtnih slučajeva kod osoba starijih od 60 godina.
Zbog sve većeg broja neizdrživih toplotnih talasa, biće i sve više onih koji će pokušati odmor da iskoriste za rashlađivanje. Bilo da se odluče za domaće planine, i to one najviše, poput Kopaonika ili Stare planine, ili za odlazak u Skandinaviju!
- Već nekoliko godina, zbog tih paklenih dana sa 40 stepeni, umesto na more bežimo leti, koliko nam posao dozvoljava, na Kopaonik. Zašto? Pa u trenutku dok se u Beogradu svi mrcvare na 35-40 stepeni, mi sedimo na Kopaoniku i pijemo kafu u duksu na 20 stepeni! I dišemo punim plućima. E sad problem je aklimatizacija pri povratku, jer u Beogradu posle ne možemo da dišemo, kao ribe na suvom smo - kaže Beograđanka Nataša V.