25.06.2024.

10:32

Foto: KPZ Zabela

Hronika

Evo zbog čega se najviše robija u srpskim zatvorima! Čak 85 osuđenika izdržava kaznu od 40 godina zatvora

U Srbiji, najviše osuđenih osoba služi zatvorsku kaznu zbog droge, što čini 28 odsto ukupnog broja zatvorenika. Za tešku krađu izdržava kaznu skoro 17 odsto osuđenika, dok među zatvorenicima ima 85 onih koji izdržavaju kaznu zatvora od 40 godina i trojica koji služe doživotni zatvor, pokazuju podaci Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Od ukupnog broja zatvorenika, sedam odsto čine oni koji su osuđeni za nasilje u porodici, šest odsto za krađu, pet odsto za ubistvo, a 1,8 odsto za silovanje.

Prema godišnjem Izveštaju za 2022. godinu, u kaznenim-popravnim ustanovama bilo je 10.787 osoba lišenih slobode, dok je kapacitet smeštaja iznosio 11.957. Među licima lišenim slobode nalaze se osuđena lica, pritvorena, prekršajno kažnjena, kao i lica kojima je sud izrekao meru obaveznog lečenja i čuvanja zbog psihijatrijskog oboljenja, alkoholizma ili narkomanije, te lica na vaspitnoj meri.

Informer

Iz Uprave ističu da je najnoviji izveštaj Saveta Evrope pokazao da Srbija ima adekvatan kapacitet za smeštaj osuđenih i pritvorenih lica u kaznenim-popravnim ustanovama, što je drugi uzastopni pozitivan izveštaj organizacije za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava.

Kada je u pitanju obrazovanje osuđenika, iz Uprave naglašavaju da u zavodima godinama unazad organizuju školsku nastavu i obuke za deficitarna zanimanja poput varioca, bravara, stolara, keramičara, kuvara, pekara, krojača, kao i obuke za rad na CNC mašinama, rad u plastenicima, na glodačkim i metalo-strugarskim mašinama.

Navode da svake godine između osam i 10 odsto osuđenika stekne neki vid diplome, budući da se organizuje osposobljavanje za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, kursevi i obuke za zanimanja.

Među njima su i osuđena lica koja steknu i fakultetske diplome, jer zavodi izlaze u susret osuđenicima koji žele da studiraju.

U dobijenim sertifikatima nigde se ne navodi da su stekli tokom izdržavanja kazne, kako bi se izbegla svaka moguća stigmatizacija, a bivšim osuđenicima pomaže da se zaposle, te se neretko dešava da se zaposle na poslovima koje su naučili da rade u zavodima.