10.04.2023.

21:00

Foto: Freepik.com

Magazin

SINDROM NOĆNOG PREJEDANJA! Endokrinolog otkriva šta stoji iza ovog poremećaja i kako se leči!

Sindrom noćnog jedenja, poznat i kao noćno prejedanje je poremećaj u ishrani koji karakteriše prekomerna konzumacija hrane tokom noći, obično nakon što osoba zaspi. Opisan je još 1955. godine kao jutanji gubitak apetita, preterano konzumiranje hrane u večernjim časovima i nesanica, kaže endokrinolog dr Tijana Dangubić. Lečenje uključuje psihoterapiju, promene u ishrani i vežbanju, kao i lekove u nekim slučajevima. 

- Sindrom noćnog jedenja predstavlja jedan od poremećaja ishrane, a odlikuju ga ponavljane epizode noćnog jedenja koje karakteriše jedenje nakon buđenja iz sna (kada osoba uzme više od 25 odsto ukupnog dnevnog unosa hrane) ili pojava da osoba preterano unosi hranu nakon večernjeg obroka - navodi endokrinolog.

To je sindrom kojeg čine: poremećaj ishrane, poremećaj spavanja i afektivni poremećaj (poremećaj raspoloženja).

Informer

Sindrom čine poremećaj ishrane, spavanja i raspoloženja

- Kod pojave noćnog jedenja prisutna je psihička komponenta poremećaja, a to su anksioznost, depresija, smanjeno samopuzdanje, stres ili preživljena trauma, ali i neuroendokrina komponenta u koju spadaju snižen nivo melationina, nedovoljno povećanje hormona leptina tokom noći zbog čega ne dolazi do suzdržavanja apetita i povišen nivo kortizola - objašnjava doktorka.

Sindrom noćnog jedenja u brojkama

* Javlja se kod gojaznih osoba, tokom perioda stresa.
* Ima ga 1,5 odsto ukupne populacije.
* 60 odsto obolelih čine osobe ženskog pola.
* Vise od jedne trećine dnevnog unosa hrane je nakon večernjeg obroka.
* Ovakve osobe često pate od nesnice i učestalih buđenja, bar 4-5 puta nedeljno, što dodatno pogoršava fizičko i mentalno stanje osobe.

Terapija

Komplikacija sindroma noćnog jedenja je gojaznost, pojava metaboličkog sindroma, dijabetesa i rane arterioskleroze.

Informer

Ako se prepoznajte u navedenim simptomima obratite se za pomoć

- Terapija se zasniva na psihoterapiji, osmišljavanju dinamike uzimanja obroka, kao i propisivanju adekvatne dijete. Prethodno se moraju iskljuciti hipoglikemije u sklopu insulinske rezistencije i dijabetesa, kao i druga endokrinološka stanja koja dovode do gojaznosti - poručuje dr Tijana Dangubić.

U svakom slučaju, osoba koja ima sindrom noćnog jedenja trebalo bi da potraži stručnu lekarsku pomoć.