Planeta
HRVATI BI DA NASAMARE RUSE: Spasavaju Agrokor na štetu Sberbanke, TO BI MOGLI SKUPO DA PLATE!
U "slučaju Agrokor" nešto novo. Na predlog vanredne uprave Agrokora Trgovački sud u Zagrebu objavio je pre nekoliko dana rešenje o razvrstavanju poverilaca posrnulog hrvatskog koncerna u pet grupa, koje su definisane na osnovu prijavljenih potraživanja i različitog pravnog položaja poverilaca.
Ključna činjenica je da konačno stanje potraživanja zavisi od pokretanja parničnih postupaka za njihovo utvrđivanje i o ishodu tih postupaka. Precizirani su i rokovi. Sve do isteka onog od 30 dana, u kome se moraju otvoriti parnični postupci, neće biti poznato koja su potraživanja utvrđena, a koja osporena. Trgovački sud je prošle sedmice utvrdio da potraživanja iznose oko 31 milijardu kuna, odnosno nepune 4,2 milijarde evra. U toku su, međutim, brojna osporavanja, a ima i slučajeva da neki poverioci odustaju od njih.
U igri ipak nije najveći poverilac, ruska Zberbanka, kojoj Agrokor duguje 1,1 milijardu evra, jer je njeno potraživanja ranije osporila vanredna uprava. To je učinila uz obrazloženje da ne priznaje potraživanja onih koji istovremeno učestvuju u dva ili više sudskih postupka, pri čemu ima i onih u inostranstvu.
Da li to sve nagoveštava da je rasplet sa prezaduženim hrvatskim koncernom - koji zapošljava oko 60.000 ljudi u regionu, a skoro 11.000 u Srbiji - ušao u završnu fazu, kako se može suditi po izjavama vanrednog upravnika Agrokora, Anta Ramljaka? On je još ranije izrazio nadu da će ceo ovaj proces trajati što je kraće moguće i da će na proleće doći do uspešnog sklapanja nagodbe.
Za profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodraga Savića to može da bude u redu samo iz ugla hrvatske države, jer je Ramljak napravio plan kako hrvatska država vidi rešenje Agrokora.
Suštinski problem koji nije otklonjen i koji postoji od početka jeste da su obaveze „Agrokora" nekoliko puta veće nego što je trenutno raspoloživa imovina tog koncerna. U takvoj situaciji vanredni upravnik prima zahteve svih poverilaca koji imaju potraživanja prema Agrokoru i razvrstava ih na način kako je procenio da lu su osnovana ili nisu, objašnjava Savić, ali i dodaje da ostaje samo jedna "sitnica", da poverioci koji očekuju da im „Agrokor" plati obaveze koje ima prema njima na to ne moraju da pristanu.
On ističe da se kompromis, koji je suština svakog stečaja, može napraviti samo kada nije tako velika razlika između imovine i obaveza koje ima dužnik.
- Neverovatno mi je da ruska 'Zberbanka' pristane da naplati svega šestinu svojih potraživanja, a ona su poprilično velika, kreću se oko 1,1 milijardu evra i neverovatno je da se neko odrekne četiri petine ili pet šestina svojih potraživanja i da to prepusti 'Agrokoru', što bi za taj koncern ili hrvatsku državu bilo spas - navodi ovaj ekonomista.
HRVATSKI MEDIJI: Blokirana imovina svih osumnjičenih u slučaju Agrokor!
Po njegovoj oceni, ta stvar neće ići lako, jer u paketu koji Ramljak sprema i optimističan je da se može završiti za nekoliko meseci, ništa nije sjajno za poverioce koji bi ne samo morali u startu da se odreknu većeg dela svojih potraživanja, nego bi verovatno trebalo da pristanu da na duži period budu reprogramirane obaveze koje Agrokor ima prema njima. Jer jedino tako se može stvoriti prilika da Agrokor preživi, ističe profesor Ekonomskog fakulteta.
Zato je mišljenja da će stvari tek početi da se komplikuju kada poverioci vide koliko zapravo gube, koliko reprogramiraju i šta mogu da očekuju. Pogotovo su u problemu mala preduzeća pa se, po njegovoj oceni, postavlja pitanje da li sa tim što naplate mogu da prežive.