30.03.2020.

10:58

Foto:

Planeta

KORONAVIRUS MUTIRA U DVE VRSTE, A JEDNA JE AGRESIVNA! Međutim, postoji razlog zašto to ne treba da nas brine (VIDEO)

Nedavno objavljena studija ukazuje da je novi koronavirus, SARS-CoV-2, već mutirao u jednu agresivnu i jednu manje agresivnu vrstu. Ali stručnjaci nisu uvereni.

U studiji je grupa istraživača u Kini analizirala genome koronavirusa uzetih od 103 pacijenta sa COVID-19, bolešću izazvanom SARS-CoV-2, u Vuhanu, epicentru epidemije.

Tim je utvrdio razlike u genima, za koje su rekli da bi se mogli svrstati u dve vrste koronavirusa: tip "L" i "S", napisali su istraživači u studiji, koja je objavljena u utorak u časopisu Našnal Sajans Revju.


Istraživači su pronašli tip "L", za koji su smatrali da je agresivniji, u 70% uzoraka virusa. Takođe su otkrili da je dominantnost ove vrste smanjena nakon početka januara.

Danas je češći stariji tip "S", jer je "ljudska intervencija" poput karantina možda smanjila sposobnost tipa "L" za širenje, napisali su istraživači u radu.

Mutacija ne treba da nas brine

Sama reč "mutacija" prirodno izaziva strah od neočekivanih i čudnih promena - kažu naučnici.

- U stvarnosti, mutacije su prirodni deo životnog ciklusa virusa i retko dramatično utiču

RNK (ribonukleinska kiselina) virusi ili oni koji imaju RNK kao svoj glavni genetski materijal umesto DNK, uključujući SARS-CoV-2, neprestano mutiraju i nemaju mehanizme da isprave ove "greške", kao što to rade, na primer, ljudske ćelije.

Ali većina ovih mutacija negativno utiče na virus. Ako mutacije nisu korisne za virus, obično se eliminišu prirodnom selekcijom, mehanizam evolucije pri čemu organizmi bolje prilagođeni njihovom okruženju teže opstaju. Ostale mutacije preživljavaju i ugrađuju se u "prosečni" genom virusa.

Srećom, kada se pojave mutacije koje pomažu da se virus širi ili bolje preživi, malo je verovatno da će to promeniti tokom izbijanja pandemije. Svojstva virusa poput zaraznosti i težine bolesti kontroliše više gena, a svaki od tih gena može uticati na sposobnost virusa da se širi na više načina.

Na primer, virus koji izaziva teške simptome će se teže preneti ako su zaražene osobe dovoljno bolesne da ostanu u krevetu. Kao takve, ove osobine su poput blokova u Rubikovoj kocki, promena jedne karakteristike će promeniti drugu.

Dakle, mutacija virusa ne treba da nas brine, već obrnuto - one pružaju lakši pristup lekarima da prate razvoj mutacije i da ih upoređuju sa drugim virusima kako bi došli do vakcine.