23.05.2023.

00:15

Foto: Pixabay

Planeta

NAUČNICI ZAPANJENI, POGLEDALI SU SATELITSKE SNIMKE I SVE MOGUĆE KARTE - svet mirno spava ne znajuči kakav scenario se bliži, dve milijarde ljudi je u opasnosti i to je tek početak

Međunarodni tim istraživača zaključio je da su neki od najznačajnijih izvora sveže vode za čovečanstvo – od Kaspijskog mora između Evrope i Azije do jezera Titikaka u Južnoj Americi – izgubili zapreminu kumulativnom stopom od oko 22 gigatona godišnje tokom skoro tri decenije.

Reč je o zapremini 17 puta većoj od veštačkog jezera Mid, najvećeg slatkovodnog rezervoara u Sjedinjenim Državama, prenosi Rojters.

Fangfang Jao, hidrolog površinskih voda sa Univerziteta Virdžinije koji je vodio studiju objavljenu u časopisu Sajens, rekao je da je 56 odsto smanjenja prirodnih jezera uzrokovano globalnim zagrevanjem i delovanjem ljudi, pri čemu zagrevanje "predstavlja najveći deo toga".

Klimatolozi veruju da će regioni sa malo podavina postati suvi pod dejstvom klimatskih promena, a močvare će postati vlažnije, međutim, studija je otkrila značajan gubitak vode čak i u močvarama.

- To je nešto što ne treba zanemariti - rekao je Jao.

Naučnici su radili procenu skoro 2.000 velikih jezera na osnovu satelitskih merenja u kombinaciji sa klimatskim i hidrološkim modelima. Otkrili su da su neodrživa upotreba ljudi, promene u padavinama i oticanju atmosferskih voda, sedimentacija i porast temperature izazvali pad nivoa jezera na globalnom nivou, pri čemu je 53% jezera opadalo između 1992. i 2020. godine.

Informer

Naučnici radili procenu 2.000 većih jezera

Ugrožene dve milijarde ljudi

Skoro dve milijarde ljudi koji žive u blizini jezera koje se suši direktno je pogođeno, a mnogi regioni su se suočili sa nestašicom poslednjih godina.

Naučnici i aktivisti dugo vode kampanju za sprečavanje globalnog zagrevanja za više od 1,5 stepeni Celzijusa kako bi izbegli katastrofalne posledice klimatskih promena. Čovečanstvo se trenutno zagreva brzinom od oko 1,1 stepen Celzijusa. Prema studiji objavljenoj u četvrtak, neodrživa ljudska potrošnja dovela je do isušivanja Aralskog mora u Centralnoj Aziji i Mrtvog mora na Bliskom istoku, dok su jezera u Avganistanu, Egiptu i Mongoliji pogođena porastom temperatura što može da naglasi gubitke vode isparavanjem u atmosferu.

Nivoi vode su porasli u četvrtini jezera, često kao rezultat izgradnje brana u izolovanim oblastima kao što je region centralne tibetanske visoravni.