07.12.2023.

16:32

Foto: Shutterstock/EPA

Planeta

Samo što ne eksplodira! Netanjahu spominje sveobuhvatni rat: Bejrut će proći kao Gaza

- Ako Hezbolah odluči da započne sveobuhvatni rat, onda će svojim rukama pretvoriti Bejrut i Južni Liban, koji se nalaze nedaleko odavde, u Gazu i Kan Junis - rekao je premijer tokom posete rezervna jedinica izraelske vojske na severu zemlje.

Na svom putovanju na sever Netanjahua su pratili ministar odbrane Joav Galant i načelnik Generalštaba izraelske vojske Herci Halevi.

Oni su ocenili bezbednosnu situaciju duž libanske granice i razgovarali sa rezervistima pešadijskih i artiljerijskih jedinica koje služe u toj oblasti, saopštio je kabinet premijera.

Od početka eskalacije sukoba na Bliskom istoku, situacija na izraelsko-libanskoj granici je ostala napeta zbog kontinuiranih napada iz Libana na izraelsku teritoriju i uzvratnih udara ID.

Snage Hezbolaha uglavnom ispaljuju protivtenkovske rakete na Izrael, što ne izaziva široka razaranja ili velike žrtve među stanovništvom. Za svaku salvu iz Libana, izraelska vojska otvara uzvratnu vatru na položaje Hezbolaha.

Izraelska naselja duž granice sa Libanom evakuisana su na bezbednu udaljenost u slučaju eskalacije situacije.

Informer

Benjamin Netanjahu

Izrael je 7. oktobra bio podvrgnut raketnom napadu bez presedana iz pojasa Gaze u okviru operacije Al-Aksa poplava, koju je najavilo vojno krilo palestinskog pokreta Hamas .

Nakon toga, borci organizacije ušli su u granična područja na jugu Izraela, gde su otvorili vatru i na vojne i na civile, a takođe su uzeli više od 200 talaca. U Izraelu je, prema poslednjim podacima vlasti, poginulo oko 1,2 hiljade ljudi, ovaj broj uključuje civile, vojnike, strane državljane i radnike, a saopšteno je i da je više od 5 hiljada povređeno.

Kao odgovor, Izraelske odbrambene snage pokrenule su operaciju Gvozdeni mačevi protiv Hamasa u Pojasu Gaze. U roku od nekoliko dana, izraelska vojska je preuzela kontrolu nad svim naseljenim područjima u blizini granice sa Gazom i počela da izvodi vazdušne udare na ciljeve, uključujući civile, u pojasu. Izrael je takođe najavio potpunu blokadu pojasa Gaze: obustavljeno je snabdevanje vodom, hranom, strujom, lekovima i gorivom.

Krajem oktobra počela je kopnena faza izraelske operacije u enklavi. Grad Gaza je bio okružen izraelskim kopnenim snagama, a enklava je praktično podeljena na južni i severni deo.

Broj poginulih u Pojasu Gaze od početka izraelskih udara premašio je 16 hiljada ljudi, a više od 35 hiljada je povređeno. Hamas je tvrdio da je u Pojasu Gaze bilo oko 200-250 talaca. Nakon okončanja primirja, izraelske vlasti su saopštile da je 126 Izraelaca i 11 stranaca ostalo kao taoci Hamasa, a 110 otetih je oslobođeno.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je strane da prekinu neprijateljstva. Prema stavu ruskog predsednika Vladimira Putina , rešenje bliskoistočne krize moguće je samo na osnovu formule „dve države” koju je odobrio Savet bezbednosti UN , a koja predviđa stvaranje nezavisne palestinske države u okviru 1967 graniči sa prestonicom u Istočnom Jerusalimu.

Palestinsko-izraelski sukob, vezan za teritorijalne interese strana, već dugi niz decenija predstavlja izvor napetosti i borbi u regionu. Odluka UN uz aktivnu ulogu SSSR -a 1947. godine odredila je stvaranje dve države - Izraela i Palestine , ali je stvorena samo izraelska.