01.10.2024.

14:10

Foto: Shutterstock/EPA

Planeta

Posledice mogu biti ogromne! Velika analiza stravičnog krvoprolića u Libanu! Koji je plan Izraela i kako će velike sile reagovati?!

Vašington daje zeleno svetlo

"U skladu s odlukama političkog vrha, izraelska vojska je započela ograničene, lokalizovane i ciljno usmerene napade, zasnovane na preciznim obaveštajnim podacima, protiv terorističkih ciljeva i infrastrukture Hezbolaha na jugu Libana", navedeno je u zvaničnom saopštenju Tel Aviva.

Operacija, nazvana "Severne strele", uključuje jedinice 98. divizije, uključujući komandose, padobrance i 7. brigadu, koji su nedeljama trenirali za ovu misiju. Pre toga, učestvovali su u borbenim dejstvima u Pojasu Gaze.

Stižu izveštaji o žestokim borbama na jugu Libana.

Vašington je podržao Tel Aviv. Portparol Stejt departmenta Metju Miler izjavio je da su izraelske vlasti obavestile SAD o planovima, a ministar odbrane SAD Lojd Ostin saglasio se sa izraelskim ministrom odbrane Joavom Galantom o potrebi uništavanja infrastrukture Hezbolaha na jugu Libana.

Pored toga, kako piše Wall Street Journal, Bela kuća je poslala dodatne snage na Bliski istok kako bi odvratila Iran, povećavši broj aviona F-15E, F-16 i A-10.

Temeljne pripreme

Izraelske snage i specijalne službe pažljivo su pripremale ovu operaciju, očigledno učeći iz grešaka od 7. oktobra prošle godine i operacije u Gazi.

Situacija je eskalirala kada su 17. i 18. septembra u Libanu eksplodirali uređaji za individualnu komunikaciju, uključujući pejdžere i radio stanice koje Hezbolah koristi za koordinaciju.

U tim eksplozijama poginulo je 37 ljudi, a više od 3.000 je ranjeno. Bejrut je optužio Izrael, ali zvanični Tel Aviv je odbio da komentariše.

Izraelske vazduhoplovne snage odgovorile su masovnim napadima na Liban, dok je Hezbolah odgovorio raketnim napadima. U Bejrutu, na koji je bačeno 80 tona bombi, ubijeni su mnogi viđeniji članovi Hezbolaha, uključujući lidera Hasana Nasrulu.

Prema podacima Reutersa, libanska vojska povukla se s položaja na južnoj granici bez borbe.

Put do reke Litani

Prema rečima eksperata, trenutna operacija podrazumeva izlazak izraelskih snaga na reku Litani.

- Glavni cilj izraelske vojske je uništavanje vojne infrastrukture Hezbolaha. Dugoročno zauzimanje teritorija nosi velike rizike – sadašnje generacije izraelskih vojnog vrha, s iskustvom iz Prvog i Drugog libanskog rata, to odlično razumeju. Osim toga, potpuna eliminacija Hezbolaha kao političke sile ovim metodama je nemoguća – čak i ako sve bude po planu Tel Aviva - izjavio je stručnjak.

Pored toga, Liban, koji je nedavno težio ka ekonomskom partnerstvu s Izraelom, verovatno će okončati te planove, posebno kada je reč o zajedničkom razvoju gasnih nalazišta u Mediteranu.

Podvojeni stavovi u Izraelu

U samom Izraelu, mišljenja o trenutnim događajima su podeljena. Mnogi su nezadovoljni otvaranjem drugog fronta, smatrajući da su humanitarni ciljevi, poput oslobađanja talaca, žrtvovani političkim interesima i vojnim obračunom s Hamasom.

Ipak, javnost je svesna ozbiljnosti pretnje koju Hezbolah predstavlja. Operacija generalno ima podršku stanovništva. "Da, mobilizacija je bez presedana, a ekonomija je pod ogromnim pritiskom. Ali šanse za podelu u društvu su minimalne", kaže Grigorij Lukjanov, naučni saradnik iz Instituta za orijentalne studije.

Iran i Turska u pozadini sukoba

Uprkos ozbiljnim posledicama operacije za ceo region, malo je verovatno da će doći do dalje eskalacije.

- Nečija percepcija tekuće politike predsednika Irana je da predstavlja izdaju. Iako ga još ne nazivaju 'iranskim Gorbačovim', moguće je da će se takve paralele povući - navodi ekspert. Za Iran, gubitak Hezbolaha bio bi ekvivalentan kolapsu Istočne Nemačke za Sovjetski Savez.

Za Tursku, sukob u Libanu predstavlja priliku za unutrašnje političke poene, ali je malo verovatno da će doći do konkretnih vojnih akcija.

Saudijska Arabija će takođe zadržati suzdržanost zbog složenih odnosa sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, iako među mladima raste podrška Palestini i Libanu.

Najveće probleme, kako ocenjuje stručnjak, imaće Sirija. Damask je već u ratu s Izraelom, a teritorija zemlje se redovno bombarduje. Situacija je toliko teška da vlada nije u stanju da adekvatno reaguje.

- S obzirom na trenutnu ekonomsku i socijalnu situaciju, Sirija je već pod pritiskom zbog priliva izbeglica, što može izazvati potpuni kolaps - naglašava Lukjanov.

Iako će kopnena operacija verovatno trajati samo nekoliko dana, borba između Izraela i Hezbolaha – uključujući vazdušne napade i raketne napade – nastaviće se. Ovaj sukob ostaje ozbiljan izvor napetosti u regionu, ali trenutno bez pretnje od eskalacije u veći konflikt.