Autor: Informer.rs

16.12.2022.

15:30

Foto: printscreen

Sport

OVA OPAKA BOLEST UZELA NAM JE SINIŠU MIHAJLOVIĆA

Siniša se sa leukemijom borio od 2019. godine. On je tada početkom leta došao na pripreme Bolonje  osetio slabost, za koju je isprva pomislio da je grip, groznica... Nažalost, situacija je bila mnogo teža. Lekar je rekao da su videli anomalije u koštanoj srži i posle detaljnih testova shvatili su da je u pitanju leukemija.

Leukemija je kancer krvnih ćelija. Akutne leukemije su vrsta leukemije, to je kancer koji brzo raste i obično jako brzo i uznapreduje. To su maligne bolesti hematopoeznog sistema. Karakterišu se nenormalnim razmnožavanjem neke od ćelija limfoidne ili mijeloidne loze, povećanjem broja belih krvnih zrnaca u perifernoj krvi i povećanjem mase belih krvnih zrnaca u organizmu.

Akutna leukemija brzo napreduje

Jedan od najčešćih oblika je akutna limfocitna leukemija. Ona napreduje vrlo brzo i može se javiti i kod odraslih osoba i kod dece. Vrlo teško se prepoznaje, a rani simptomi mogu biti slični gripu ili drugim čestim bolestima. Godišnje, od raznih oblika leukemija oboli približno 13 osoba na 100.000 stanovnika (izvor Wikipedia).

Kao posledica akutne limfocitne leukemije javlja se anemija, granulocitopenija i trombocitopenija. Usled anemije javlja se bledilo kože, a bolesnici se žale na malaksalost, otežano disanje, lako zamaranje i vrtoglavicu.

Informer

 

Akutna mijeloidna leukemija (AML) kod odraslih je vrsta raka kod koje koštana srž prekomereno proizvodi mijeloblaste (vrsta belih krvnih zrnaca), crvena krvna zrnca ili trombocite. Ovo je najčešći tip akutne leukemije kod odraslih, javlja se naglo i opasna je za organizam.

Pušenje, prethodno lečenje hemioterapijom i izloženost radijaciji mogu uticati na rizik od pojave akutne mijeloidne leukemije.

Mogućnost izlečenja zavisi od izgleda ćelija leukemije pod mikroskopom, koliko se leukemija proširila, životnoj dobi bolesnika i njegovom opštem zdravstvenom stanju. Cilj lečenja je remisija malignog tumora, a to se postiže kad su nalazi periferne krvi i koštane srži normalni.

Akutna limfocitna leukemija leči se kombinacijom hemoterapije i citostatika. U većini slučajeva uzročnik nastanka leukemije je nepoznat, pa je teško pronaći pravilan preventivni modus. Ipak savetuje se minimalno izlaganje otrovima, zračenju i hemikalijama, kao i pravilna ishrana u cilju što boljeg imunog odgovora organizma na štetne agense".

Informer

 

Kod hronične leukemije boleste se razvija polako  u toku godina i decenija, teče progresivno. Simpzomi su blagi u vidu povećanja slezine, limfnih čvorova, a najvčešće se sreće kod starijih ljudi. Kod hronične leukemije, ćelije mogu biti zrele delimično, ne u potpunosti. Ove ćelije nisu normalne, čak i ako se čine sasvim normalnim.

Obično se ne bore protiv infekcija, kao normalna bela krvna zrnca. Ćelije leukemije prežive duže od normalnih ćelija, akumuliraju i istiskuju normalne ćelije u koštanoj srži. Hronična leukemija može opstati dosta dugo pre nego što prouzrokuje probleme, a većina ljudi može da živi i dugi niz godina. Međutim, hroničnu leukemiju je generalno teže izlečiti nego akutnu leukemiju.

Bonus video