18.11.2020.

12:50

Foto:

Srbija

BUGARSKI NOŽ U LEĐA! Svi znaju za stradanje Srba na Kosovu 1389, a danas se sećamo NAŠIH HEROJA iz Kačaničkog tesnaca!

Dok većina Srba kao prvu asocijaciju za kosovsko stradanje ističe 1389. i Boj na Kosovu, kad su Turci predvođeni sultanom Muratom porazili vojsku kneza Lazara.

Međutim, ono što velika većina nas ne zna je da se upravo na današnji dan, pre 105 godina, odigrala još jedna bitka s lošim ishodom po Srbiju.

Informer

Te 1915. godine u Kačaničkom tesnacu na Kosovu i Metohiji srpska vojska je u Prvom svetskom ratu vodila žestoku borbu s bugarskim trupama koje su našu zemlju napale s leđa, onemogućivši povlačenje Srba prema Skoplju u susret saveznicima.

Informer

Premorene i brojno umanjene srpske trupe, pritisnute austro-nemačkim snagama sa severa i bugarskim s juga i istoka, morale su da obustave pokret prema Skoplju i srpska Vrhovna komanda naredila je povlačenje put obala Jadrana i Jonskog mora.

Savezničko ćutanje

Porazu na Kosmetu prethodio je vapaj iznurene Srbije za pomoć. Kada se Srbija u jesen 1915. godine, neoporavljena od rana zadobijenih 1914, godine u kojoj je slomila tri ofanzive austrougarske vojske, našla na udaru triju armija - Austrougarske, Nemačke i Bugarske - i bila upućena samo na sebe i svoje znatno proređene trupe, uputila je apel velikim savezničkim silama da joj se najhitnije uputi pomoć od najmanje 40.000 vojnika. Njen zahtev bio je odbijen, mada su se u Solunu već nalazile trupe Antante.

Informer

Uprkos silnim žrtvama na frontu i u pozadini, srpska vlada nijednog trenutka, ni kada se u poznu jesen 1915. godine našla u bezizlaznoj situaciji, pritisnuta austrougarskim i nemačkim snagama sa severa i severozapada, i bugarskih sa istoka, nije ni pomišljala da obustavi borbu, da se odrekne svojih ratnih ciljeva.

Pašić odbio veliku teritoriju

U najvećoj krizi Nikola Pašić je odbio i predlog Nemačke, 24. septembra 1915. godine, da Srbija napusti savezništvo sa silama Antante i zaključi separatan mir i da za to bude nagrađena teritorijom severne Albanije do Jadranskog mora, Crnom Gorom i delovima Bosne i Hercegovine. Odgovor na Pašićevo odbijanje ubrzo je stigao.

Informer

Usledio je opšti udar na Srbiju, od Oršave do Višegrada. Pod komandom nemačkog generala Makenzena, na srpsku vojsku ustremile su se armije Nemačke, Austrougarske i Bugarske. Ofanzivu je najavila takva silovita artiljerijska vatra, po ocenama vojnih eksperata, koju Evropa do tada nije doživela.

Albanska golgota

Umesto mira, Srpska vrhovna komanda izabrala je da pokuša da se sa trupama koje su joj još stajale na raspolaganju probije kroz kačanički tesnac ka Skoplju i odatle uspostavi vezu sa savezničkim jedinicama u Solunu.

Informer

Pošto taj manevar između 18. i 20. novembra 1915. nije uspeo, krenulo se u povlačenje preko Crne Gore i Albanije na severno albansko primorje, da bi se tu vojska oporavila, reorganizovala i potom produžila borbu. Golgota srpske vojske kroz albanske vrleti odavno je ušla u istoriju.