01.07.2022.

13:15

Foto: printscreen

Srbija

NE MORATE NA MORE, LETOVANJE NA PLANINI JE SPAS ZA CEO ORGANIZAM! Pulmolog Plavšić za Informer.rs otkriva kako šumski vazduh deluje na zdravlje

Boravak na planini tokom cele godine povoljno utiče na organizam i imuni sistem, a posebno preko leta kada je povećano prisustvo bilja i rastinja koja isparavaju objašnjava za naš portal dr Plavšić.

- Čist vazduh, puno bilja, sva isparavanja povoljno deluju na sluzokožu disajnih puteva. Rastinje i polen, naravno ukoliko osoba nije alergična, deluje dobro.

Uticaj šumskog vazduha na zdravlje

Prema rečima dr Plavšić za ubrzano isparavanje aromatičnih jedinjenja iz lišća i cvetova koje blagotvorno deluju na organizam zasluženi su sunčevi zraci. 

- Biljke povećavaju količinu kiseonika u vazduhu,a istovremeno smanjuji sadržaj ugljen-dioksida u njemu. Jedan hektar šume potroši za sat oko 8kg CO2. Istu količinu CO2 za 1h izduva u spoljašnju sredinu disanjem oko 200 ljudi - kaže naša sagovornica.

Osim isparavanja aromatičnih jedinjenja ona napominje da je i prisustvo negativnih jona u planinskom vazduhu veoma značajno za disajne puteve.

- Vazduh, osim što sadrži molekule različitih gasova i vodene pare, u svom sastavu ima i veću ili manju količinu jona. Laki, negativni joni izrazito blagotvorno utiču na efikasnije usvajanje kiseonika i povećavanje odbrambenih sposobnosti organizma. Osim toga, u prisustvu negativnih jona, efikasnije se odvija i razmena materija u organizmu. Pojačana jonizacija kiseonika iznad šuma nastaje pod dejstvom lakoisparljivih supstanci, koje lebde u vazduhu iznad biljaka, i uz delovanje ultraljubičastog zračenja iznad šuma utiču na intenzivnije jonizovanje kiseonika  - objašnjava dr Plavšić.

Koje biljke imaju najveći uticaj na stvaranje jona

Dr Plavšić objašnjava da količina jona zavisi od vrste biljaka odnosno drveća 

- Istraživanja su pokazala da najveći uticaj na stvaranje negativnih jona u vazduhu imaju: Beli bor– 80%, Patuljasta breza – 64%, Jarebika, mukinja  – 49%... Nisku efikasnost imaju Crveni glog – 12%, Lipa (Tilia parvifolia) – 8%...

Delovanje eteričnih ulja na organizam

Prema rečima naše sagovornice planinske biljke stvaraju i emituju čestice koje uništavaju štetne mikroorganizme.

Ove čestice lebde u vazduhu ili se talože na lišću. Nazivaju se fitoncidi. Pripadaju grupi eteričnih ulja koja sadrže animikrobna, organska jedinjenja koja uništavaju viruse, bakterije i gljivice ili sprečavaju njihov razvoj. Različite vrste imaju različitu sposobnost produkcije fitoncida: Javor – uništava 12 bakterija u minuti, u vazduhu iznad biljke, Acer tataricum – 20, Betula verucosa – 22, Grab – 7,  Tisa – 6, Engleski ili persijski orah  – 18, Lovor  – 15, Atlski kedar – 3, Bela topola – 25, Crna ribizla– 10... - objašnjava dr Plavšić.

Šetnja po planini i šumom prema rečima dr Plavšić podstiče kreativnost, pojačava pažnju, koncentraciju i pamćenje, poboljšava raspoloženje, što je vrlo važno za fizičko i psihičko zdravlje.

- Vazduh u šumi pozitivno deluje i na nivo hormona u telu. Aromatični mirisi koje proizvodi drveće u šumi, povezani su sa antiinflamatornim, antitumorskim i drugim korisnim uticajima.Aromatične supstance iz šumskog vazduha zadržavaju se u organizmu i do dva meseca. U jednom istraživanju izvršena su ispitivanja na dobrovoljcima koji su samo dva sata šetali šumom. Kod svih ispitanika je utvrđeno značajno povećanje broja T limfocita, svi su imali niži krvni pritisak, osećali su smirenost, i imali bolje raspoloženje - ističe pulmolog.

Informer

Breza ubrzava ozdravljenje

Svako drvo ima poseban uticaj na zdravlje

Dr Plavšić ističe da su istraživači praćenjem efekta udisanja aromatičnih jedinjenja zaključili da svako drvo ima poseban uticaj na zdravlje

Hrast - aktivira cirkulaciju, daje snagu i bistri misli

Bukva - jača otpornost na stres

Bor - smiruje psihičku napregnutost, oporavlja disajne organe i normalizuje krvnu sliku

Kesten - olakšava reumatske tegobe, normalizuje rad srca, jača imuni i nervni sistem

Lipa - povećava potencijale organizma, popravlja raspoloženje

Breza - omekšava kožu, popravlja vid, ubrzava ozdravljenje

Bagrem - daje miran san i vedro raspoloženje

Jela - ublažava bolove, otklanja depresiju

Jasen - dobar za koncentraciju

Jabuka - budi osećajnost i jača samouverenost

Naša sagovornica napominje da boravak na planini osim što efikasno deluje na sluzokožu disajnih puteva ima povoljan uticaj i na celokupan organizam.

- Više od 40 godina naučnih ispitivanja izvršenih u Japanu potvrdilo je da je boravak u šumi veoma efikasan za stabilizaciju krvnog pritiska smanjenj stresa, stimulisanje imunog sistema, regulaciju šećera u krvi, smanjenje bola, eliminaciju umora, poboljšanje polne funkcije, u terapiji astme, alergija i bronhitisa. Ovaj način aktivnosti u prirodi, kombinovan sa potrebnom terapijom, utiče na poboljšanje pažnje, koncentracije i pamćenja, brže rehabilitacije nakon hirurških intervencija,  tretmana emocionalnih poremećaja, lečenja anksioznosti, straha, paničnih napada i depresije, postizanja boljeg kvaliteta sna, podsticanjem životnog elana i motivacije. Zahvaljujući povoljnom uticaju boravka u šumi,  telo, i um i duh dovode se u stanje balansa i homeostaze - ističe dr Plavšić.

Informer

Boravak i šetnja planinom blagotvorno deluju na ceo organizam

Vežbe za disanje na planini

Dr Plavšić savetuje da se tokom boravka na planini obavezno tri puta dnevno rade vežbe dijafragmalnog disanja kako bi organizam dobio što više kisenoka i kako bi se donji disajni putevi profiltrirali, jer generalno svi dišemo plitko.

- Za ovu vežbu poželjno je da sedite, kako ne bi došlo od vrtoglavice. Polako kroz nos duboko udahnite tako da stomak ide napolje jer se tako pregrada grudnog koša i stomaka spušta naniže i dozvoljava donjim delovima pluća da se maksimalno rašire. Nakon dubokog udaha vazduh treba zadržati 4-5 sekundi i polako izduvati kroz usta. Udah i izdah ponoviti 5-6 puta - objašnjava naša sagovornica.

More ili planina

Na pitanje šta je bolje po zdravlje, planina ili more, dr Plavšić ističe da je kombinacija najbolja.

- Prvo more, pa planina. Na moru imamo isparenje morske soli, jod koja pozitivno deluje na organizam, posebno ujutru i predveče kada se preporučuje šetnja kroz plićak. Ukoliko uz obalu ima i borova šuma još bolje. Isparenje četinara deluju blagotvorno na sluzokožu disajnih puteva, a sam kiseonik i minerali deluju antibakterjski.

Bonus video: