28.02.2023.

17:17

Foto: V.N.

Srbija

ONI SU BILI NAJPOZNATIJA PORODICA VELIKE KIKINDE! Iza ljubavne priče Emila i Ljubice, krije teška tragedija FAMILIJE BUDIŠIN (FOTO)

Na sličnoj terasi, ali u Kikindi, u prvoj polovini 20. veka, nežnost su jedno drugom upućivali i Emil Budišin, potomak jedne od najpoznatijih kikindskih porodica, i njegova supruga Ljubica.

Na to nas je podsetio unuk bogatog dede koji po njemu nosi ime, Emil Jović. Jedna velika kapija sa gvozdenom kvakom, a iznad balkon ,,Romea i Julije“. Ne postoji samo u Veroni.

Informer

 

Ljubavna priča Emila i Lubice Budišin iz Kikinde, za razliku od italijanskih ljubavnika, ima srećan kraj. U braku su dobili dve ćerke, Olgu i Milanu. Elektroinženjer Emil Jović, Olgin sin, sa puno emocija podsetio je na romantično mesto koje se nalazi u samom centru Kikinde.

- Deda Emil i baba Ljubica živeli su u samom centru, na adresi koja sada nosi naziv Trg srpskih dobrovoljaca 32. Zidovi su visoki 5,5 metara. To je čuveni balkon Romea i Julije. Udovica Jovana Pačua je četrdesetih godina prošlog veka prodala mom dedi tu kuću, u strogom centru. U toj kuću su bila dva stana, jedan je kasnije pripao porodici Tomašev, a drugi mom dedi Emilu. U sastavu te zgrade postojao je i lokal koji je nacionalizovan 50-tih godina. Deda je imao dve ćerke, moju majku Olgu i tetku Milanu.

Tetka se preselila u Kruševac, a mama u Novi Sad. Kada su deda i baba preminuli stan je bio prazan i mi smo ga povremeno obilazili-priča Jović koji je na inicijativu majke Olge (82) kikindskom Narodnom muzeju poklonio prošle godine u maju četiri portreta.

Informer

 

Na tri pojedinačna ženska i jednom grupnom muškom portretu iz 1875. godine nalaze se pojedini članovi najpoznatije i imućne familije Budišin. Tim povodom za vikend je organizovana izložba u Narodnom muzeju, koja sadrži i dva grupna portreta iz zbirke Galerije Matice srpske iz Novog Sada.

- Slike koje smo poklonili bile su u vlasništvu mog dede Emila i stajale su okačene u stanu gde se nalazi čuveni balkon Romea i Julije. Ta kuća nije oduzeta nacionalizacijom, a lokal jeste i puno hektara zemlje, koji su delom vraćeni. Mnogo je emocija koje me preplavljuju. Celo detinjstvo, svako leto provodio sam u Kikindi i ja sam u suštini Kikinđanin. Kad sam prelazio iz Bačke u Banat, osećao sam se kao da dolazim kući-seća se u emotivnoj ispovesti Jović.

I Emilovu majku Olgu Jović (82) za portrete vežu istovremeno lepa, ali i tužna sećanja. Kaže da je njihovo poklanjanje Narodnom muzeju bila najracionalnija odluka.

- U Muzeju će se slike najbolje čuvati. Mnogo predmeta i stvari propada vremenom, a nama je želja da i naši naslednici mogu da ih vide i da se sačuvaju od zaborava-navodi ona.

Informer

 

Bližih članova ove porodice u Kikindi više nema, deo potomaka je preminuo, a ostali su davno potražili dom u drugim gradovima ili su rasuti po svetu. Nacionalizacijom imovine ostali su bez nekoliko hiljada hektara zemlje i velelepnih kuća. Do sada je vraćeno između 4.000 i 5.000 jutara zemlje.

Familija Budišin na stubu srama: Streljani zbog bogatstva

Priča počinje od Gavrila (Gavre) (1827-1895), značajnijeg predstavnika familije koji se nalazi na centralnom mestu grupnog portreta sa četvoricom sinova: Aleksandrom (Šandorom), Lazom, Georgijem (Đurom) i Dimitrijem (Mitom). Bili su bogati veleposednici, županijski i varoški predstavnici, ali i ,,akteri kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta“, zapisano je u arhivskim dokumentima.

Kikinđani su familiju Budišin uglavnom doživljavali sa strahopoštovanjem ili su bili ljubomorni na njihovo bogatstvo. Majka Radmile Nikolajević Bogosavljev, Sofija Nikolajević, bila je ćerka Miloša i Darinke Budišin.

Informer

 

- Mog dedu Šandora i njegovog rođenog brata Stevu Budišina komunisti su streljali 1945. godine pod optužbom da su veleposednici i neprijatelji države. Dobili smo njihovu rehabilitaciju restitucijom imanja koja su posedovali. Njihov jedini greh bio je što su bili bogati i živeli od svoje zemlje-rekla je Radmila Nikolajević Bogosavljev.

Gavrinog unuka Stevu Budišina komunisti su prvog optužili i streljali 1944. godine. Zajedno sa bratom od strica Jocom, između dva svetska rata, bio je najmoćniji čovek u Kikindi i aktivni član radikalne stranke. Pored Steve, streljani su i njegov brat Miloš i brat od strica Đura Budišin.