Srbija
RODE U NIŠU DOBILE SVOJE ZAŠTITNIKE! Evo ko će se brinuti o gracioznim belim pticama
Gotovo svako selo duž Južne Morave može se pohvaliti bar jednim parom belih roda, a gnezda su dobila zaštitnike kako bi se sprečilo maltretiranje, upucavanje i udari struje. Iz Društva za zaštitu ptica kažu da će tako deca dočekati rode iz Afrike u sklopu prolećne seobe i imati priliku da se zbliže sa prirodom.
Društvo za zaštitu ptica došlo je na ideju da se na taj način zaštite rode i deca spoje sa njima.
Više od polovine gnezdećih parova je na teritoriji opštine Palilula, a čak 15 je svilo gnezdo u Donjem Međurovu, gde su rode nedavno dobile i svoj mural.
Jedna niška škola ili istureno odeljenje brinuće o svakom gnezdu. Đaci su imali radionice, izlete i predavanja, na kojima su mogli da čuju više o tim pticama. Učestvovalo je oko 800 dece, a odštampana je i publikacija “Rode Niša”.
Zaštitnici su kumovali svakom paru belih roda koje ćemo zajedno čekati ovog proleća. Za svaki gnezdeći par izrađena je i tabla sa imenima roda koja je dodeljena zaštitniku - kažu iz LFN-a.
Slobodan Marković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica pojašnjava da to znači da će svaka škola na proleće obeležiti dolazak roda, ali i da će ukazivati na probleme koje one imaju sa gnezdima, bilo da je reč o zlostavljanju ili mogućem udaru struje ako je gnezdo na trafou.
- Deca ništa neće raditi sama. Postoji procedura sa državnim institucijama, poput EPS-a. Mi samo želimo da decu na bilo koji način povežemo sa rodama i uključimo u sve to i da im omogućimo da učestvuju u toj zaštiti - navodi Marković.
On navodi da ideja o druženju roda i dece proizašla od činjenice da su upravo najmlađi učestvovali u povređivanju krupnih belih ptica.
- U Nišu se svake godine desi bar jedno pucanje u rode, gađanje kamenjem ili maltretiranje na bilo koji drugi način. Nije se još desila ta prva prolećna seoba, a da nismo imali neku takvu situaciju. Nažalost, i najmlađi su počeli da rade takve stvari i zato želimo da radimo ovo sa njima - poručuje Marković.
Bele rode su u mnogim evropskim državama danas proređena vrsta, a u nekim njihovim prirodnim staništima ih više uopšte nema, kažu iz Društva za zaštitu ptica. Ipak, populacija roda koje se gnezde u Srbiji je stabilna i broji od 1.200 do 1.400 parova.