05.10.2024.

08:15

Foto: Privatna arhiva

Srbija

Najveći manastir na Meteorima podigao je poslednji vladar iz loze Nemanjića! Znate li o kome je reč?

Reč je o bratancu cara Dušana, Jovanu Urošu, koji je bio sin Dušanovog polubrata Siniše Nemanjića, poznatog i kao Simeon Paleolog.

Informer

Siniša ili Simeon je bio najpre kralj, a zatim i car Epira i Tesalije, a na tom mestu ga je 1369. nasledio sin Jovan Uroš. Međutim, on je vladao samo tri godine, a 1372. je abdicirao i bio je poslednji muški izdanak loze Nemanjića, koji je imao titulu kralja ili cara.

Posle abdikacije, zamonašio se i postao monah Joasaf. Živeo je do 1422.godine, a kasnije je proglašen za sveca, Svetog Joasafa Prepodobnog. 

Informer

Mesto za Velike Meteore je na najvišem vrhu odredio monah Anastasije. Velika finansijska sredstva za gradnju obezbedio je najpre Simeon Paleolog, a zatim je i njegov sin, kao monah Joasaf, najveći deo bogastva koje je kao vladar imao, uložio u izgradnju tog manastira.

Pomagao je i gradnju drugih manastira, a iguman Meteora je postao deset godina posle zamonašenja i smrti njegovog duhovnog oca, monaha Anastasija.

Na Meteorima je do 16. veka bilo čak 24 manastira, a danas ih je svega šest, jer su ostale uništili turski osvajači, a jedan su minirali nemački fašisti tokom Drugog svetskog rata.

Sve ovo ispričala nam je mlada Novosađanka, koja je nedavno posetila ovo mesto i oduševljeno prenosi svoje utiske. 

- Meteori nisu samo kamenje, jer se tu nalazi duhovna lepota, koja ne može biti opisana rečima. Kameni stubovi su bedemi, ne samo u arhitektonskom smislu, već bedemi vere, izgrađeni kao hvalospev Bogu. Ovde život dobija novo značenje - priča ona za Informer. 

Ona kaže da je bila impresionirana pričom o Jovanu Urošu, odnosno monahu Joasafu, o kome je dosad, priznaje, veoma malo znala.

Informer

- Jovan je odbacio carsko dostojanstvo i zemaljska dobra i postao Joasaf. Kao njegov predak, Rastko Sava Nemanjić, izabrao je da njegov put ne bude put carstva i moći, već put duhovnosti. Povukao se u Meteore i posvetio Božjem imenu. Kao što je Sava pre njega gradio Hilandar, Joasaf je ostavio za sobom ovaj manastir, koji stoji kao svedočanstvo ne samo njegove vere, već i vere
celog njegovog naroda – priča ova Novosađanka. 


Ona nam prenosi i jedan, veoma zanimljiv lični utisak o freskopisu u Velikim Meteorima.
- Govore da se ne zna ko je oslikao manastir. Ali, svako ko je ikada bio u Gračanici i video te svete zidove, razumeće nalik čemu su Meteori freskopisani. To je građevina koja spaja nebo i zemlju, molitvu i kamen, prošlost i budućnost. Baš kao i naša svetinja na Kosmetu – prenosi nam naša sagavornica.
- Klekla sam pred mošti monaha Joasafa, koje se nalaze u manastiru. Molila sam se za Kosovo i Metohiju, pominjajući naše svete pretke, Meteori nisu samo grčko kulturno nasleđe. Oni su svetski fenomen, oda Bogu, ali i jedan od najvećih spomenika koji svedoči o srpskoj istoriji i našem narodu. Srbi su civilizacija i svet, i to sam osetila više nego ikada, stojeći na ovom svetom mestu.

Meteori pod zaštitom UNESKO

Velike Meteore dnevno poseti hiljade turista i hodočasnika iz celog sveta a UNESKO je još 1989. godine, ovaj hram uvrstio u listu svetske kultune baštine, dok su ih grčke vlasti sedam godina kasnije proglasile za zvanično sveto mesto.