11.09.2016.

08:12

Foto:

Vesti

VUKOSAVLJEVIĆ: Nacrt strategije kulturne politike do 2017.

On smatra da je strategija prioritet jer, kako je rekao za "Novosti", bez toga nema ni jasnih smernica ni donošenja važnih zakona, kao što je onaj o pozorištu ili o kulturnom nasleđu.

Govoreći o položaju pojedinih medijskih kuća, ministar je istakao da će se truditi da se u narednih šest meseci donese medijsku strategiju.

- Verujem da će to dovesti do seta zakona u oblasti medija. Po opštim uzusima, dominatnim u okvirima EU, kod nas se ohrabruje izlazak države iz vlasništva u medijima. Ranije, kada je država finansirala medije, stvarala je i preduslove za stabilnost i nezavisnost od tržišta. Zato moramo da pokušamo da preuzmemo ili prilagodimo uspešne modele članica EU - rekao je Vukosavljević.

Naglasio je da ni u EU ne postoje jedinstveni standardi, a kao primer je naveo Hrvatsku i Francusku, u kojima država nije sasvim izašla iz medija.

- I Hina, i Frans pres, i AFP, su u potpunom ili većinskom vlasništvu države. Za razliku od Nemačke, na primer. Dakle, ni u Evropi ne postoji standardizovan model - ukazao je Vukosavljavić.

Ministarstvo, naglasio je, može da obeća da će ozbiljno istražiti okolnosti, principe, pravila i praksu u zemljama EU i pronaći rešenja koja su se pokazala kao najuspešnija.

- Imajući u vidu specifičnosti i tradiciju, pokušaćemo da u saradnji s drugim nadležnim organima i institucijama predložimo jedan efikasan i razuman model u toj oblasti - naveo je Vukosavljević.

Na pitanje kako u svetu zahvaćenom globalizacijom zaštititi kulturne specifičnosti Srbije, a biti deo sveta, ministar je odgovorio da se mora definisati kulturni prostor i njegove vrednosti.

- Kultura ne sme da bude zatvorena prema stranim uticajima. Ipak, tradicija treba sistemski i temeljno da bude predmet pažnje i zastite. Verujem i da su Srbiji potrebni njeni kulturni centri u Pekingu, Moskvi, Berlinu, možda i u Briselu, i još ponegde - kaže Vukosavljević.

On je najavio i da će se ozbiljnije pristupiti obnavljanju Paviljona "Cvijeta Zuzorić".

- Sramota me je zbog stanja u koje smo nehatom doveli taj dragulj beogradske i srpske arhitekture. Inače, to je jedini prostor koji je glavni grad izradio za specifične glalerijske namene u poslednjih 90 godina - istakao je Vukosavljević.

Upitan kako postići balans tržišta i kvaliteta kada je u pitanju otkup knjiga za biblioteke, ministar je podsetio da u Ministarstvu postoji komisija za otkup, koja bibliotekama preporučuje naslove.

- Ako će se otkupljivati ono što je tiražno, onda nam nije potrebna komisija. Dovoljno je da se pogleda lista bestselera. Nedopustivo je da se za takve naslove izdvajaju državne pare. Ova i druge komisije moraju aktivnije da utiču na ukus publike. U tome je uloga države i njenih stručnih, kompetentnih i odgovorniih tela - smatra Vukosavljević.

On je dodao i da će u ustanovama u kojima upravni odbori nisu formirani, kao što je slučaj s Narodnim pozorištem, biti osnovani veoma brzo i da se ne radi o nedaljama, već o mesecima.

- Kada je reč o drugim ustanovama, uveren sam da će u razumno kratkom roku konkursi biti raspisani i završeni i da ćemo imati direktore na njima izabrane. Nisam pristalica v.d. stanja, osim u slučajevima krajnje nužde - istakao je Vukosavljavić.

Na pitanje da li će menjati upravne odbore gde već postoje, odgovara da neće ništa "an blok" menjati.

- Ohrabrićemo upravne odbore da se energičnije angažuju, obavljajući poslove koji su im povereni. Videćemo gde za to postoje potencijali, a tamo gde ih nema - doći će do promene - rekao je Vukosavljević.

On je naglasio i da klasičan repertoar mora da postoji u Narodnom pozorištu i da država to mora da finansira, pa makar samo jedan gledalac došao da gleda Steriju, Sofokla...

Srbija, ocenio je ministar, u kulturnom smislu ne sme da bude "hidrocefalus s velikom glavom i nemoćnim telom", odnosno da Beograd bude stecište i sedište svega.

- Ohrabrivaćemo instuitucije kulture u unutrašnjosti. Projektom ''Gradovi u fokusu'', šest gradova u Srbiji dobiće značajna sredstva. Ne sme nam se više desiti da se, praktično, 90 odsto kulturnog života zemlje odvija u glavnom gradu - zaključio je Vukosavljević.

Tagovi: