Foto:
Vesti
(FOTO) KAKO JE PLAN GRADNJE HRAMA SVETOG SAVE PREŽIVEO NEMAČKU OKUPACIJU Neverovatna priča sa početka gradnje svetinje u Beogradu
Obišao je krug, odmerio zidine, a potom se javio sveštenstvu Svetosavske crkve. Starešina, prota Branko Tatarin dodelio mu je radni sto. Za tim malim astalom u skromnom parohijskom domu tokom narednih nekoliko godina Pešić će osmisliti i sprovesti jedan od najvećih građevinskih projekata u istoriji domaćeg inženjerstva.
Na sva zvona
U kabinetu patrijarha Germana čekao ga je projekat hrama, koji je posle nemačke okupacije Patrijaršiji predao arhitekta Aleksandar Deroko. Ove planove, inače, Deroko je sačuvao tako što je metalnu tubu sa projektom zakopao u zemljanom podu svoje kuće.
Informer
Prvi Pešićev zadatak bio je da pozove zidare da razbiju zazide i oslobode prilaz unutrašnjosti.
- I dalje nismo mogli da verujemo da najzad počinjemo gradnju Hrama Svetog Save, da je komunistička vlast popustila i da je naš patrijarh German napokon uspeo da, posle ukupno 88 molbi, najzad privoli državu da izda dozvolu za izgradnju - napisao je arhitekta Pešić u svojim sećanjima, a u toku narednih nekoliko meseci završeni su veliki poslovi na pripremama za gradnju. Informer
Sredinom aprila 1986, nakon gotovo pet decenija, opet su počeli radovi na izgradnji hrama. Nakon kraćeg verskog obreda, kome je prisustvovalo oko 100.000 ljudi, protoneimar arhitekta Branko Pešić je prišao patrijarhu Germanu i rekao:
- Vaša svetosti, patrijarhu srpski gospodine Germane, sve je spremno za nastavak izgradnje Hrama Svetog Save. Molim vas da blagoslovite početak radova.
Informer
Na to mu je patrijarh spremno odgovorio i napravio znak krsta u vazduhu.
- U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, molitvama Svetog oca našeg Save, neka radovi počnu. Informer
Zavladalo je čudno uzbuđenje. Protoneimar se najpre zaledio, a onda se okrenuo upravniku gradilišta, koji je, stavivši šlem na glavu, otrčao prema radnicima, koji su netremice čekali znak. Zabrujao je veliki kran i korpa za beton se pokrenula. Začuo se zvuk slivanja prvih kubika materijala u novu oplatu. Sa male Svetosavske crkve odjeknula su zvona, a hor je spontano zapevao „Himnu Svetom Savi". Batom zvona i stihovima „Uskliknimo s ljubavlju" svetu je objavljeno da srpski narod ponovo gradi hram zahvalnosti svom najvećem svetitelju.
Sitne popravke
Od 1984. do 1992. godine. Hram je u potpunosti izgrađen, pokriven, a dobio je i impozantne kupole i krstove. Međutim, narednih osam godina zbog ratova na prostoru SFRJ i međunarodnih sankcija rađene su samo sitne popravke na hramu i održavanje objekta.
Stil gradnje
Hram Svetog Save je oduvek bio čudo, od same zamisli, preko konkursa, početka izgradnje, prekida, nastavka i izmene. Ko god je u bilo kom periodu došao da radi na izgradnji hrama bio je u čudu, kaže Pavle Slijepčević, arhitekta.
Informer
Kojim stilom graditi Hram Svetog Save, bilo je višedecenijsko otvoreno pitanje ne samo zbog njegovog značaja za srpski narod nego i zbog traganja za pravim i najboljim arhitektonskim rešenjem. Dvoumljenja nije bilo jedino oko toga da stil gradnje bude srpskovizantijski.
Informer
- Bogdan Nestorović i Aleksandar Deroko pobedili su na konkursu i bili su zamoljeni da u saradnji njih dvojica naprave rešenje. Problem je bio jer su njihove vizije bile u potpunosti različite. Kombinacijom ta dva rešenja dobili smo formu koju mi danas gledamo sagrađenu na platou. U to vreme propozicija je nalagala da crkva treba da bude u vizantijskom stilu i arhitekte su radile po svom osećanju, afinititetima i arhitektonskim stavovima. U vreme kada je rođena ta zamisao, krajem 19. veka, u Evropi se dešavao jedan pokret kojeg karakteriše obnova istorijskih srednjovekovnih stilova. Za srpsku arhitekturu to je to značilo traženje akademskog duha, a sa druge strane bilo je potrebno da Beograd izraste u jednu prestonicu sa palatom u traženju nacionalnog stila - priča Slijepčević.
Kad se 2000. krenulo u nove radne pobede, tu je bilo puno posla na sanaciji konstrukcije, a najviše su propali krov i kripta:
- Godine 2004. urađena je fasada i započet je i rad na enterijeru, a rađeno je i na svim sferama arhitekture, kao i kanalizaciji i vodovodu. Od tada do danas ideje Deroka su se poštovale u enterijeru, a jedina izmena je promena materijala, pa je arhitektonska plastika zamenjena prirodnim kamenom koji je klesan. U toku 2013. godine urađeni su pripremni radovi za mozaik i kasnije dolazi sedam godina kada su dovršavane instalacije, podno grejanje, likovna rešenja i ikonostasi.