12.12.2020.

12:34

Foto:

Vesti

(FOTO) UNUTRAŠNJOST HRAMA ZADIVIĆE SVAKOGA! 1.500 svetaca na mozaiku!

Ipak, po mišlje­nju stručnjaka, graditelja i crkvenih velikodostojnika, za nijansu iznad svih ostalih besprekornih umetničkih bravura je mozaik koji se prostire na čak 15.000 metara kvadratnih, što ga čini ubedljivo naj­ve­ćim na svetu

Informer

200 umetnika mozaičara radilo na mozaiku

Svi rekordi

Da bi se to nekako dočaralo, možda je dovoljno reći da je površina pod mozaikom u našem Hramu za čak 5.000 kvadratnih metara veća nego u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu i gotovo duplo veća nego u Crkvi Svetog Marka u Veneciji. Uz to, u velelepni mozaik je ugrađeno čak 50 miliona komadića stakla, koji su ukupno teški neverovatnih 320 tona. Urađeno je jedinstvenih 1.500 prikaza svetaca iz Biblije i srpske istorije, što je poduhvat koji će teško bilo ko u svetu uskoro moći da nadmaši.

Informer

Patrijarh Irinej u poseti ateleju Muhina u Moskvi

Na ovom velelepnom remek-delu radio je, nešto kra­će od četiri godine, ču­veni umetnik, slikar i ikonopisac, član Ruske akademije umetnosti Nikolaj Muhin sa još oko 300 mozaičara iz Rusije i drugih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Uz njih je i još toliko radnika bilo angažovano na postavljanju skela i drugih pripremnih radova. Da sve bude još impozantnije, majstori iz Rusije su lik svakog sveca prvo u mozaiku pravili u Moskvi, a potom u više od 300 vagona i bezbroj kamiona prenosili do Hrama Svetog Save.

Informer

Sastavljanje mozaika u Muhinovom ateljeu u Moskvi

Đakon Miroslav Nikolić, koji je dugo bio i prvi arhitekta Hrama, kaže da su majstori iz Rusije na čelu sa Muhinom sve perfektno isplanirali i doveli do savršenstva.

Tri sina kao blagoslov

Među pedesetak ruskih umetnika koji su vredno i predano radili mozaik bila su i petorica Srba. Na čelu te naše male ali vredne ekipe bio je mladi umetnik Miloš Đuran iz Beograda, koji od prvog dana radio na ukrašavanju unu­tra­šnjo­sti.

- Veoma sam zahvalan ruskim umetnicima što su me angažovali i dozvolili mi da oformim jednu malu brigadu srpskih umetnika koji će im pomagati. Biti jedan mali šraf u takvoj mašineriji i dati svoj doprinos za izradu velelepnog mozaika izaziva osećanje koje je nemoguće opisati rečima. Svi smo se trudili da damo svoj maksimum, u čemu smo i uspeli, a najveća nagrada za taj uspeh je plaketa Ruske akademije umetnosti, koja mi je dodeljena kao priznanje za rad na kupoli - kaže Đuran.

On dodaje da su Rusi pravi učitelji i da je tokom rada vladala velika disciplina. Unutrašnjost hrama ukrašavana je poslednjih godina pod rukovodstvom Jevgenija Čeliševa, glavnog inženjera montaže mozaika, dok je od prvog dana uz njega i njegov mlađi brat Anatolij, akademski mozaičar, koji je brinuo o umetničkom delu posla.

Braću Čelišev i njihovog srpskog kolegu Miloša povezalo je veliko prijateljstvo, a sva trojica, kada su završili mozaik, dobili su po sina.

- Sva trojica smo dobili po jednog sina. Ta divna stvar koja nam se dogodila blagoslov je Svetog Save, pa osim što smo uradili divan posao, stekli prijateljstvo, blagosloveni smo i decom - kaže Jevgenij.

Izrada i postavljanje mozaika svakako su bili izuzetno veliki izazov, tako da su već 2016. radnici počeli da „pripremaju teren" za dolazak ruskih umetnika. 

Informer

Akademik Muhin ispred mozaika Hrista Pantokratora

Vagoni mozaika

- Dok smo mi radili na tome da im sve pripremimo, oni su u Rusiji iznajmili salu gde su pravili najzahtevnije delove mozaika. To je izgledalo tako što su u razmeri jedan na prema jedan, odnosno u prirodnoj veličini, stavljali crteže svetitelja, na to stavili mrežice i potom su delić po delić lepili komadiće mozaika prateći linije na crtežima. Pošto su slike svetaca u toj razmeri velike i shvatili su da praktično majstori moraju da rade „jedan iznad drugoga", oni su odlučili da rade iz delova. Kako su to završavali, svaki deo su slagali u sanduk, to je utovarano na vagone i dopremano za Beograd - objašnjava đakon Nikolić.