21.01.2021.

21:45

Foto:

Vesti

DOKTOR RADMILO PETROVIĆ OTKRIO VELIKU TAJNU IZ DOBA JUGOSLAVIJE "Siguran sam da taj čovek nije bio nulti pacijent, evo i zašto"

Petrović je bio jedan od lekara na prvoj liniji fronta protiv variole, i njegova sećanja na to su dramatična. 

- Prošlo je tačno 48 godina od variole vere. Otkrili smo je pod elektronskim mikroskopom 16. marta 1972, na uzorku koji je stigao iz Đakovice na Kosovu. Tadašnja je vlast, međutim, vest o zarazi otkrila na televiziji tek 29. marta, kad su shvatili da se više ne može kriti. Ali šaputalo se i ranije, vest se prenosila usmeno, Vašington je znao već istog dana, 16. marta uveče i to objavio - priseća se epidemiolog za zagrebački portal Express.

Spasonosna vakcina

- Epidemiju sam, zajedno s još dvoje kolega u tom našem malom mobilnom timu, vukao na svojim leđima. Zadatak nam je bio da pod punom spremom, sa bolesnika uzmemo uzorak, obično iz gnojnog čira na koži, i odnesemo ga u Torlak. U karantinu bi i prespavali, kući u Beogradu nisam išao. Uzorke sam uzimao svuda, u celoj Jugoslaviji, iako je epidemija uspela da se zadrži u najvećoj meri na području centralne Srbije i Kosova. Dva slučaja su još bila u Crnoj Gori, zbog čega je ceo Plav stavljen u karantin, nekoliko sumnjivih slučajeva je bilo u Bosni, jedan u Hrvatskoj - govori Petrović.

Srećom, većina Jugoslovena je bila vakcinisana protiv velikih boginja, i to je bilo spasonosno.

Kasnije je, kaže  Petrović, ustanovljeno da je vakcine potrebno ponoviti svake tri, a ne sedam godina, kako se mislilo, ali da vakcinicanih nije bilo, epidemija bi imala katastrofalne razmere. I ovako je smrtnost kod zaraženih bila 20 odsto.

Informer

Variola vera bila je veoma opasna zaraza, ali ju je vakcina stavila pod kontrolu

- Vakcinu je proizvodio Imunološki zavod u Zagrebu, s kog su mi odmah poslali dovoljno doza da se vakcinišemo mi na Torlaku, a onda je krenula i revakcinacija 18 miliona ljudi u Jugoslaviji. Rukovodstvo je bilo u panici - seća se dr. Petrović, koji je prve godine svoga staža odrađivao u Osijeku.

Bojao se i on sam, kaže, imao je kod kuće u Beogradu suprugu i dvoje dece.

- Bio sam među umirućima. Grozni su to bili jauci, zapomaganje, užasni bolovi u leđima, kostima. Radili smo u dvostrukim zaštitinim odelima. Sve sam to skidao po izlasku, spaljivao, jer se virus mogao dugo zadržati u prašini.

Kritike nakon izjave

On je uveren kako Ibrahim Hoti nije bio nulti pacijent.

- Prvo, nije imao nikakve tipične simptome, a drugo, nije zarazio nikog od 11 članova u svojoj kući nego ljude vani, iako se virus prenosi kapljičnim putem u zatvorenim prostorima, ili dodirom. Određen je kao ‘nulti’ po diktatu vlasti. U Skopju se vakcinisao. Pre nekoliko godina sam u feljtonu za Večernje novosti konstatovao da je variola vera bila biološko oružje kojim je trebalo oslabiti ekonomiju. Virusi imaju primarni zadatak oslabiti nečiju ekonomiju, a ljudske su žrtve kolateralna šteta. Jako sam bio kritikovan nakon tog feljtona, ali i dalje isto mislim - kaže dr. Petrović.

Kad god je nemoguće dokazati tačan izvor zaraze, pa tako i u slučaju korone, ne treba potpuno odbaciti, kaže, ideju biološkog oružja.

Informer

Kada se ne zna tačan uzrok, ne treba odbaciti mogućnost biološkog oružja

Epidemija variolom je obznanjena dve nedelje kasnije od pravog početka, ali i proglašena završenom dve nedelje pre.

- Zbog početka turističke sezone na Jadranu. Prvog maja sam se spremao na posao, a supruga me pita gde ću. Odgovorio sam joj da idem da obiđem obolele od variole, a ona mi kaže da su na televiziji rekli kako ih više nema. “Za njih nema, za mene još ima!”, odgovorio sam joj, i otišao. Jer bilo ih je, poslednji u Novom Pazaru”, priča Petrović.

Nije bilo mnogo informacija

Protiv variole vere se vlast borila karantinom za obolele u nekoliko bolnica, o čemu govori i čuveni film, dok su u karantinu na nekoliko drugih mesta bili i njihovi kontakti. Milicija i sanitarni timovi su danonoćno dežurali na ulazima u grad, i kontrolisali kretanje.

- Ljudi su se bojali u celoj Jugoslaviji, ali panike nije bilo. Jesu, neki su paničarili, neki su i "dezertirali" s posla, ali opšte panike nije bilo. Nije bilo niti informacija koliko ih ima danas, ni približno. Moglo se čuti samo osnovno. Danas je previše, razliitih informacija, što zbunjuje, priča dr. Petrović.