14.03.2021.

08:17

Foto:

Vesti

STRUČNJACI UPOZORAVAJU: U Srbiji u svakoj petoj porodici živi dete sa poremećajem govora i jezika!

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Silvana Punišić, logoped sa Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora, i Zorana Filipović, klinički psiholog na Klinici "Dr Laza Lazarević", objasnile su promene kod dece i tinejdžera koje nastaju u razvoju i odrastanju.

Kako je pandemija kovida-19 uticala na razvoj govora kod dece i šta se moglo uočiti poslednjih meseci?

- Za eksplicitne rezultate i podatke o uticaju same epidemije na poremećaje verbalne komunikacije, od izgovora glasova do složenijih poremećaja u razvoju govora i jezika, rano je govoriti iz ugla nauke, ali se na tome radi - istakla je Silvana Punišić.

Ona dodaje da će deca koja su započela tretmane i prestala sa njima, a spremaju se za školu, ako je lečenje bilo u početnoj fazi, imati posledice u govoru. Sekundarne posledice nerazvijene verbalne komunikacije su poremećaj pažnje, poremećaj ponašanja i školskih veština, objasnila je.

Na osnovu anketa koje je sproveo Institut, u svakoj petoj porodici živi dete sa poremećajem govora i jezika. Isto tako utvrđeno je da su i roditelji i deca pod stresom.

Informer

Silvana Punišić ističe da su sekundarne posledice nerazvijene verbalne komunikacije: poremećaj pažnje, poremećaj ponašanja i školskih veština
 
Kako pandemija koronavirusa u Srbiji utiče na mentalno zdravlje mališana

- Ponašanje i reakcija dece na ovu situaciju u velikoj meri zavisi od reakcije i ponašanja roditelja. Deca ne moraju u potpunosti da budu svesna situacije u kojoj se nalaze, ali su jako osetljiva na bilo kakve uznemirenosti roditelja. Deca su kao sunđer koji upija emocije roditelja, i u zavisnosti od uzrasta, reakcija se može ispoljavati na različite načine. Važno je reći za adolescente da se kod njih neke teškoće mogu ispoljavati u ponašanju, povećanoj iritabilnosti, anksioznosti i depresiji, oscilacija u raspoloženju - istakla je Zorana Filipović.

Informer

Zorana Filipović je pričala kako pandemija koronavirusa u Srbiji utiče na mentalno zdravlje mališana
 
U kom trenutku dete treba da izgovori prve glasove, prvu reč, prve rečenice

- Period gukanja su već glasovi, u trećem mesecu su grleni glasovi. Rečenica se očekuje između 12. i 15. meseca. U Srbiji je ogroman broj dece koja nisu progovorila i nisu skinula pelene, nemaju adekvatnu interakciju, socijalnu i verbalnu. Preterano su ispred elektronskih medija, telefona, televizora. U Srbiji je trenutno oko 350 logopeda koji mogu da se posvete deci. Na 20.000 stanovnika je jedan logoped. Situacija je alarmantna - rekla je Punišićeva.

Kada dete treba voditi kod logopeda ili psihologa

Bilo koje neuobičajeno ponašanje koje značajno odstupa od ponašanja koje je dete do tada pokazivalo, zahteva odlazak kod psihologa radi prevencije.