24.04.2022.

19:31

Foto:

Vesti

(VIDEO) OSTAVILI SU NAM VIŠE OD 200 ZADUŽBINA, ČAK OSAM JE U UNESKOVOM REGISTRU! Vladari iz dinastije Nemanjića Srbijom su stolovali dva veka!

Za ovaj spomenik srpske prošlosti koji je 1986. upisan u Uneskov registar svetske baštine, s pravom se kaže da je naš prozor u svet.

U studeničkom manastirskom kompleksu glavna - Bogorodičina crkva podignuta je u srpsko-vizantijskom stilu i oslikana izuzetno vrednim živopisom. Živopisanje hrama nadgledao je prvi srpski arhiepiskop Sava, koji je bio i studenički iguman. Sve što je sačuvano u Manastiru Studenici potvrđuje da je srpska sredina, još od vremena Stefana Nemanje, bila otvorena prema najznačajnijim umetničkim tokovima tadšnje Evrope.

- On je za zidanje svoje crkve angažovao arhitekte sa zapada, najverovatnije iz primorja našega, a sa druge strane za živopisanje crkve je angažovao tadašnje najveće slikare sa Istoka i Vizantije, verovatno iz Carigrada - kaže prof. dr Miodrag Marković, istoričar umetnosti.

U Rugovskoj klisuri drevna metohijska lavra Pećka patrijaršija zadivljuje arhitektonskim sklopom četiri crkve - Svetih Apostola, Svetog Dimitrija, Bogorodičina i Svetog Nikole, koje povezuje priprata. Na samom ulazu u svetinju je i oslikana freska "Loza Nemanjića".

- Tu je ceo kalendar u godini prikazan i ovde je i 'Tajna večera' gde su postavljeni viljuška, kašika i nož, kada mnogi drugi nisu znali, nisu koristili, a eto kod nas se prikazuje još u 13. veku - navodi Mati Haritina, iggumanija manastira Pećke patrijaršije.

Monumentalna zadužbina podno Prokletija Visoki Dečani, podignuta je u vreme procvata srednjvekovne srpske države. Ktitorski natpis potvrđuje čije je nasleđe.

- Iznad ovih vrata ima zapis Franjevca Vite koji je bio glavni arhitekta i piše da je podigao crkvu Hristu Pantokratoru. Za dva kralja Stefana Uroša Trećeg nazvan - Dečanski po ovoj njegovoj zadužbini njegov sin Dušan koji se isto pominje u zapisu završio Dečane za osam godina - ističe jeromonah Petar, kustos Manastira Visokih Dečana.

Svedočanstva višestoletnog trajanja svetinja koje su zaveštali srpskom narodu Nemanjićki vladari u kulturi i istoriji ne samo Evrope je nezamenljivo, jer je osam kraljevskih zadužbina u registru svetske kulturne baštine Uneska i deo su istorije i kulture čovečanstva.