08.07.2023.

12:22

Foto: printscreen

Vesti

Ovoliko ljudi u Srbiji prima invalidsku penziju: Evo koji su uslovi i šta vam je potrebno od dokumentacije

 Prosečna primanja invalidskih penzionera su oko 35.000 dinara, i ovo su neke od najnižih penzija u Srbiji.

Pravo na ovu penziju imaju svi oni za koje se utvrdi da je gubitak radne sposobnosti nastao do neophodnih godina za starosnu penziju. Takođe, pravo na invalidsku penziju se ostvaruje:

Ako je uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalno oboljenje, bez obzira na dužinu staža
Ako je invalidnost posledica bolesti ili povrede van rada, potrebno je najmanje 5 godina radnog staža osiguranja

Kakva je procedura

Kada je u pitanju invalidska penzija bolesti zbog koje osiguranik podnosi zahtev podležu proceni organa veštačenja koji svojim nalazom, mišljenjem i ocenom, u skladu sa Pravilnikom o obrazovanju i načinu rada organa veštačenja Republičkog fonda za penzijsko i invalidno osiguranje. Kada je u pitanju invalidska penzija uslovi propisuju da se ona isplaćuje do dana prestanka osiguranja.

Potrebna dokumentacija

Prilkom podnošenja prijave, potrebno je priložiti i sledeća dokumenta:

Obrazac br. 1. izdat od strane izabranog lekara, sa originalnom medicinskom dokumentacijom (specijalistički nalazi, snimci, otpusne liste i dr);
Potvrdu o radnom mestu sa opisom poslova koje osiguranik obavlja u momentu podnošenja zahteva;
Prijavu o povredi na radu, ukoliko je osiguranik pretrpeo povredu na radu;
Dokaz o regulisanom vojnom roku (fotokopiju vojne knjižice ili uverenje vojnog odseka);
Dokaz o korišćenju prava, odnosno evidenciji kod Nacionalne službe za zapošljavanje;
Fotokopiju lične karte ili uverenje o prebivalištu (dokaz kojim se potvrđuje identitet;
Fotokopiju zdravstvene knjižice;
Dokaze o stažu osiguranja navršenom u Republici Srbiji – zaključena radna knjižica, uverenje o beneficiranom stažu, druge javne isprave o stažu (rešenja, uverenja, potvrde i slično) u originalu ili overenoj fotokopiji;
Uverenje o obavljanju samostalne delatnosti koje izdaje nadležni organ opštine, odnosno odgovarajuće udruženje ili savez (za period do 31. decembra 2005. godine), odnosno rešenje Agencije za privredne registre (za period od 01. januara 2006. godine.)
Uverenje Poreske uprave o plaćenom doprinosu za penzijsko i invalidsko osiguranje (sa iskazanim osnovicama doprinosa i iznosom uplaćenog doprinosa) za period obavljanja samostalne delatnosti. Ovo uverenje nije potrebno za samostalne umetnike, filmske radnike i sportiste do 31. decembra 2002. godine, a za sveštenike i verske službenike do 31. avgusta 2004. godine);
Uverenje Poreske uprave o plaćenom doprinosu za penzijsko i invalidsko osiguranje (sa iskazanim osnovicama doprinosa i iznosom uplaćenog doprinosa) izdato za period obavljanja poljoprivredne delatnosti;
Dokaz o stažu u inostranstvu.

Procedura je ukratko sledeća: osiguranik podnosi zahtev filijali RFPiO da se utvrdi invalidnost na osnovu profesionalnog oboljenja. Prilikom veštačenja koristi se medicinska dokumentacija zdravstvenih ustanova. Medicinska dokumentacija koja se podnosi uz predlog za utvrđivanje invalidnosti obuhvata: – otpusne liste; – specijalističke nalaze; – dijagnostičke testove; – laboratorijske nalaze. Medicinska dokumentacija podnosi se u originalu ili overenoj fotokopiji.

Informer

 

Za veštačenje medicinskih činjenica čiji je uzrok profesionalna bolest, pored navedene medicinske dokumentacije, prilaže se i ekspertiza Instituta za medicinu rada Srbije „Dr Dragomir Karajović“ – Beograd, Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Novi Sad, Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Niš, odnosno Instituta za medicinu rada Vojnomedicinske akademije, izrađena u skladu sa aktom o utvrđivanju profesionalnih bolesti, pišu iz Kancelarije Minić.

Da li se prihvata dokumentacija od privatnika

Jedno od najčešćih pitanja postavljenih PIO Fondu oko invalidske penzije je to da li komisija uzima u obzir i medicinsku dokumentaciju koju je izdala privatna klinika.

Iz PIO Fonda kažu da Organ veštačenja Fonda veštači na osnovu medicinske dokumentacije izdate od strane nadležnih državnih zdravstvenih ustanova i na osnovu pregleda osiguranika, ali se prihvata i medicinska dokumentacija - nalazi, rezultati laboratorijskih testova, mišljenja i sl. koju su izdale privatne klinike, pod uslovom da postoji odgovarajući pečat privatne zdravstvene ustanove, faksimil i potpis lekara.