Foto: D. K.
Vesti
Slavoljub odustao od gajenja ovaca, ali mu zato novi biznis cveta: Radi samo 45 minuta, a pare kaplju
Na ideju da pokrene farmu i uzgaja ovu sve popularniju rasu, došao je sasvim slučajno. Zanimljivo je da je Slavoljub nekoliko godina uzgajao ovce, a onda je na jedanput prelomio - ovce više neće uzgajati, ali šta dalje. Njive nije mogao prepustiti šiblju i korovu.
"Nakon te odluke, nastao je problem šta sa velikim površinama zemlje. Kako sad sve to održavati i da ne zarasta u korov", priča Slavoljub. Bio je primoran da pronađe rešenje, kako bi njegovo imanje u Kostajnici ostalo u životu, pa je krenuo u potragu za novom idejom.
"Počeo sam malo da istražujem i informišem se o mangulicama. Pošto volim meso da jedem, kao i većina, odluka je pala da iz nekog hobija krenem sa njihovim uzgojem", govori Cvijanović, koji je onda zavrnuo rukave i ogradio površinu od 10 duluma kako bi njegova farma bila bezbedna.
Prasi se dva puta godišnje
"Doktori mangulice preporučuju onima sa srčanim oboljenjima. Najviše se traži mast, slanina, čvarci, a meso je dosta sočnije od naših klasičnih svinja. Sada dosta ljudi zovu i traže slaninu i mast", otkriva ovaj farmer. Mangulica se prasi dva puta godišnje i daje veoma mali broj mladih. Prosek je od četiri do pet prasića: "Zanimljivo da je kod mene prvi put oprasila osam i dozvoljavaju svim prascima da ih doje."
Potom se zaputio u Travnik i tamo našao za prvu ruku pet mangulica: "Bile su sve ženke, a nedugo zatim nabavio sam i jednog nerasta, nakon čega je sve krenulo", istakao je ovaj domaćin koji danas na svojoj farmi ima oko 40 mangulica i taj broj stalno varira. Postoji nekoliko vrsta mangulica, priča Slavoljub, precizirajući kako je reč o jednom genetskom soju, ali tri vrste.
"Ovo kod mene je takozvana crna lasasta koja je dosta zastupljena u Srbiji, a nazivaju je Buđanovačka svinja. Postoji bela rasa mađarska i crvena, koja je malo zastupljena. Inače to je rumunska rasa", kaže ovaj uzgajivač iz Kostajnice, koji dnevno oko 45 minuta izdvoji za ove svinje kako bi ih nahranio.
Obaveza nema puno oko samih životinja, u to vreme uračunao je i put dok dođe iz Doboja do imanja, nahrani ih i nazad, kući. Najviše im daje kukuruz i ječam u ishrani, a kako kaže vole prirodu i šumu. "Povrće, voće, sve to mogu, a obezbedim im i velike količine trave. Deo hrane, tačnije kukuruza sam zasejem na nekih šest dunuma, dok ostatak kupim. To je negde količinski isto koliko i zasejem sam", pojašnjava. Meso i mast ove svinje sadrži u sebi HDL (lipoproteini velike gustine) holesterol te je jedina životinja koja je sadrži. Baš iz toga razloga, kako navodi, narod je počeo da se informiše oko ovog mesa i traži ga.