05.02.2024.

09:53

Foto: Shutterstock

Vesti

Gori prestonica! Beograd najtopliji u poslednjih 135 godina: Vremenski rolerkoster tek sledi!

Iako su različiti stavovi naših meteorologa, kako profesionalnih tako i amaterskih, oko globalnog zagrevanja, brojke ne lažu: četiri od šest najtoplijih godina u istoriji srpske prestonice registrovane su od 2018! Prošla 2023. nadmašila je do sada rekordnu 2019. godinu, a na listi najtoplijih za njima slede 2022, 2018. i 2000. koja zaokružuje istorijskih top pet.

Topli rekordi

Na drugoj strani, odavno nismo imali godinu koja bi mogla da uđe u konkurenciju za najhladniju ikada na ovim prostorima. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), najniže temperature su beležene 1956, 1980, 1985, 1954. i 1976. godine.

- Najnovije obaranje rekorda za najtopliju godinu u Srbiji, koja je do pre neki dan bila 2019, kao i činjenica da je 10 najtoplijih godina osmotreno od 2000. do danas, jasno pokazuje da smo veoma ozbiljno "zagazili" u proces ubrzanog zagrevanja planete - istakao je nedavno dr Vladimir Đurđević, klimatolog i profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu.

A kako stoji u zvaničnom izveštaju RHMZ-a, prošle godine oboreni su mnogi rekordi.

- Prošla 2023. bila je najtoplija u Srbiji od 1951. godine sa odstupanjem srednje temperature vazduha od 1,5 stepen u odnosu na prosek 1990-2020, a u Beogradu je bila najtoplija od 1888. sa odstupanjem od 1,7 stepena. Uz to 2023. je bila veoma kišna u većem delu Srbije, a najkišnija u Sjenici ikada. Takođe, zabeležen je rekordno mali broj mraznih dana na devet, a ledenih dana na 11 glavnih meteoroloških stanica - stoji u uvodu izveštaja RHMZ.

- Januar 2023. bio je drugi najtopliji u Srbiji, septembar treći najtopliji u istoriji, oktobar drugi sa najvećom temperaturom, decembar treći najtopliji u ovim krajevima, a na čak 13 glavnih meteoroloških stanica je prevaziđen dosadašnji apsolutni decembarski maksimum temperature vazduha - dodaju iz RHMZ.

Zima 2022/2023 bila je treća najtoplija zima u Srbiji od 1951. godine, a druga najtoplija u Beogradu od 1888. godine, uz rekordno mali broj mraznih dana u Somboru, Banatskom Karlovcu, Beogradu, Valjevu, Kragujevcu, Smederevskoj Palanci, Požegi, Negotinu i na Paliću.

- Jesen 2023. bila je najtoplija u Srbiji od 1951. godine, zabeležen je rekordan broj letnjih dana na 17 glavnih meteoroloških stanica u Srbiji i rekordan broj od 12 tropskih dana u Novom Sadu - dodaju iz RHMZ.

Srednja temperatura vazduha u Srbiji 2023. iznosila je 12,5 stepeni, a u Beogradu 14,8 stepeni. U planinskim krajevima ona se kretala od 5,4 stepena na Kopaoniku do 9,5 stepeni na Zlatiboru.

Međutim, iako je iza nas najtoplija godina ikada, živa u termometru nijednom nije došla do 40. podeoka.

- Najviša dnevna temperatura vazduha u toku 2023. godine izmerena je 25. jula u Dimitrovgradu i 4. avgusta u Nišu i iznosila je 39,0 stepeni. U većem delu Srbije zabeleženo je od 37 do 60 tropskih dana što je za tri do 18 više od prosečnog broja za period 1991-2020. U Beogradu je zabeleženo 57 tropskih dana što je za 12 dana više od proseka - saopštili su iz RHMZ.

U Beogradu smo u 2023. imali 34 tropske noći, tokom kojih temperature nisu padale ni u najhladnijem delu noći ispod 20 stepeni. Na Paliću je zabeležena 21 tropska noć, u Loznici 18, u Negotinu 16, u Novom Sadu 15, u Zrenjaninu i Kikindi 14, u Somboru i Valjevu 12. Tropske noći nisu zabeležene u delu zapadne i južne Srbije.

Najniža dnevna temperatura vazduha u toku 2023. godine izmerena je 9. februara u Sjenici i iznosila je minus 22,7 stepeni, u planinskim predelima je registrovano od šest dana na Zlatiboru i Crnom Vrhu do 15 dana sa jakim mrazom na Kopaoniku. U Beogradu, severnoj i delovima zapadne, istočne i centralne Srbije dani sa jakim mrazom nisu registrovani.

- Zabeležen je rekordno mali broj ledenih dana na 11 glavnih meteoroloških stanica, u intervalu od jedan do tri dana u većem delu Srbije, a u višim predelima od 16 u Sjenici do 51 dan na Kopaoniku. Broj ledenih dana je bio za osam do 19 dana ispod prosečnih vrednosti. Broj mraznih dana je bio u intervalu od 18 u Beogradu do 84 u Požegi, a u višim predelima od 90 na Zlatiboru do 143 na Kopaoniku. Broj mraznih dana je bio za 13 do 35 dana ispod proseka u većem delu Srbije, a na planinama do 45 dana - stoji u izveštaju RHMZ-a.

Čak 18, 20, 18, 17, 18 stepeni... Tako bi možda trebalo da izgledaju temperature na proleće, ali ne na početku februara kao što ih meteorolozi najavljuju za ovu nedelju!

- Pred nama je oko nedelju dana veoma toplog vremena sa temperaturama koje će biti iznad i znatno iznad proseka. Dominacija jakog anticiklona sa jezgrom nad severom Afrike ka nama će transportovati veoma topao i stabilan vazduh. Noćni minimumi će takođe biti vrlo visoki. Slabih, noćnih mrazeva može biti uglavnom u višim planinskim predelima ili kotlinama. Maksimumi će se do naredne subote uglavnom kretati od sedam do 17 stepeni Celzijusa, a oko 6. februara bi lokalno uz jugozapadni fen moglo biti i oko 20 stepeni Celzijusa - kaže Marko Čubrilo, profesor geografije i zaljubljenik u meteorologiju.

Kako dodaje, promena sinoptike se očekuje oko 10. februara.

- Tada bi, zbog porasta vazdušnog pritiska nad severozapadom Evrope, počelo premeštanje ciklona južnijom putanjom i oko 12. februara prvi od njih, uz izglednu sekundarnu ciklogenezu nad Jadranom stiže i do nas. Tada se uz jak južni vetar očekuje pogoršanje sa kišom, a zatim bi usledilo i jače zahlađenje. Sam tempo zahlađenja još nije moguće odrediti jer je u pitanju vrlo udaljen termin, ali sve upućuje da bi najverovatnije vrlo brzo bilo uslova za sneg i u nizijama, te bi se zima negde oko polovine meseca vratila na naše prostore - dodaje Čubrilo.

Prema aktuelnim prognozama, dalji razvoj sinoptike bi mogao ići u pravcu dužeg hladnog perioda.

- Sumirano, pred nama je nedelju dana pravog prolećnog vremena, ali sudeći po trenutnim proračunima modela zima nikako nije gotova - zaključuje Čubrilo.

Najhladniji dan u februaru u Beogradu bio je 11. februar 1929. kada je izmereno čak minus 25,5 stepeni Celzijusa.

- Ipak, treba reći da su te vrednosti izmerene u periodu kada je grad bio daleko manje urbanizovan i da bi se u današnjim uslovima, pri uticaju veoma hladnih vazdušnih masa ovakve temperature mogle osmotriti tek na perifernim delovima grada. Zbog efekta urbanog ostrva toplote zimi u jutarnjim satima temperatura može biti viša za pet ili čak deset stepeni u odnosu na periferiju - kaže Slobodan Sovilj, meteorolog iz RHMZ-a.

Najtopliji februar 1899.

Najtoplije nam je bilo 30. februara 1899. godine kada je izmereno plus 24,5 stepeni. Rekordna visina snega u Beogradu zabeležena je baš u februaru. To je bilo 3. februara 1962. kada je izmereno čak 80 centimetara snega.

- Mnogi građani pamte februar 2012. koji je u novijoj istoriji bio najhladniji sa periodom od tri nedelje koji su pratili umereni i jaki jutarnji mrazevi, međutim tokom tog perioda visina snega u Beogradu je premašila tek nešto malo više od 50 centimetara - dodaje meteorolog.