Autor: Informer.rs

08.03.2024.

12:28

Foto: Shutterstock

Vesti

Besplatni mamografski pregledi na ulicama Beograda: Specijalista radiologije razbija mitove o zračnoj terapiji i raku dojke

Mamografija podrazumeva snimanje dojki uz pomoć x-zraka uz upotrebu najnižih doza zračenja. Kao odgovor na poziv za besplatne mamografske preglede, na društvenim mrežama se pojavio poziv ženama na kolektivan bojkot mamografa pod tvrdnjom da je štetan i da njegovo zračenje izaziva rak i da je ultrazvuk podjednako efikasan za otkrivanje raka dojke.

Zato smo zamolili dr Natašu Pujić Stanisavljević, specijalistu radiologije u MediGroup Dijagnostičkom centru Slavija, da nam odgovori na ova važna pitanja.

Prosečna efektivna doza zračenja tokom snimanja digitalnom mamografijom

- Rizik od pojave karcinoma raste sa dozom zračenja kojoj je tkivo izloženo, zato se prilikom mamografskog snimanja koristi najmanji mogući broj snimaka koji nam omogućava adekvatnu evaluaciju tkiva dojke - kaže dr Nataša Pujić Stanisavljević na početku našeg razgovora i daje dalje objašnjenje:

Informer

- Da bismo razumeli koliku to dozu zračenja naše telo primi tokom mamografskog snimanja, uporedićemo je sa prosečnom efektivnom dozom prirodnog zračenja kojoj je naše telo svakodnevno izloženo tokom života na planeti Zemlji, dakle iz prirodnih izvora poput kosmičkog zračenja, zračenja iz izvora iz naše prirodne sredine koje je nepovezano sa izvorima zračenja koje je stvorio čovek. Prosečna efektivna doza zračenja tokom snimanja digitalnom mamografijom obe dojke u dve projekcije je jednaka dozi koju naše telo primi iz svih prirodnih izvora za oko 2 meseca života na Zemlji. Dakle, naše telo iz prirodne sredine primi toliku dozu zračenja kao da svaka dva meseca uradi po jednu mamografiju. Procenjen rizik da će  zbog mamografskih snimanja dojki nastati karcinom dojke je 1-1,3 slučaja na 100000 snimanih žena, ali ćemo redovnim mamografskim pregledima i ove karcinome otkriti i lečiti u ranoj fazi bolesti, kad je karcinom izlečiv. S druge strane, naučne studije su pokazale da otkrivanjem i lečenjem bolesti u ranoj fazi njenog nastanka smanjujemo pojavu karcinoma koji dovode do smrtnog ishoda u prvih 10 godina nakon otkrivanja i lečenja za oko 60%, i u toku dve godine i na 100.000 pregledanih žena spasemo oko 350 života.  Studije su takođe pokazale da preskakanjem odlazaka na redovni pregled procenat smanjenja smrtnosti od ove bolesti opada. Dakle, korist od ranog otkrivanja karcinoma dojke i smanjenje smrtnosti od ove bolesti koje je utvrđeno kod žena koje redovno dolaze na preventivne mamografske preglede, daleko prevazilazi rizik koji sa sobom nose ove niske doze zračenja.

Informer

U Srbiji je samo kod 28% žena dijagnostikovan maligni tumor manji od 2cm i lokalizovan samo na tkivu dojke, što omogućava izlečivost u preko 90% slučajeva.

– Nažalost, statistika pokazuje da je kod skoro 50 posto žena veličina tumora dojke bila preko 2 cm sa već postojećim metastazama, što znatno smanjuje mogućnost izlečenja. Imajući ovo u vidu, jedina efikasna mera za smanjenje stope umiranja od ove bolesti je njeno rano otkrivanje, za šta su nam neophodni redovni preventivni pregledi. Prema poslednjim podacima iz objavljene analize sprovođenja Nacionalnog  programa ranog otkrivanja karcinoma dojke u Srbiji je manje od 10% žena ciljne populacije obuhvaćeno preventivnim mamografskim pregledima i manje od 1/4 od ukupnog broja Domova zdravlja je sprovodilo preventivne preglede. Zato se karcinom dojke u Srbiji uglavnom otkriva u uznapredovaloj fazi bolesti, kada i najsavremenija terapija ima ograničene mogućnosti delovanja i ne može dovesti do potpunog izlečenja. Da bismo uspeli da smanjimo smrtnost od karcinoma dojke neophodno je da obuhvatimo preventivnim mamografskim pregledima više od 85% žena u starosnoj dobi kada se javlja ova bolest – kaže dr Nataša Pujić Stanisavljević i razrešava još jednu nedoumicu:

 - Pored predrasuda o štetnosti zračenja tokom mamografskog pregleda, postoje i predrasude o štetnosti pritiska na dojke koji se primenjuje tokom pregleda. Pritisak ploča prilikom snimanja traje nekoliko sekundi, nije štetan, nije bolan, i neophodan je da bi se primenila najmanja doza zračenja i omogućio dobar kvalitet snimka. Preglede je potrebno raditi na savremenim digitalnim aparatima, jer oni omogućavaju primenu znatno manje doze zračenja i dobijanje većeg kvaliteta snimaka u odnosu na stare analogne aparate.