Predsednika Vučića su dočekali domaćini ovogodišnjeg Samita, šeik Muhamed bin Zajed al Nahjan, predsednik Ujedinjenih Arapskih Emirata i generalni sekretar Antonio Gutereš.
Takođe, susreo se i sa predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom, predsednikom Poljske Andžejem Dudom, sa Katalin Novak, predsednicom Mađarske, kao i mnogim drugim zvaničnicima.
- Izuzetno važan i dobar razgovor sa Šarl Mišelom. Razgovarali smo o svim strateškim pitanjima od značaja za Srbiju i Evropu. Uveren sam da će Srbija u godinama koje su pred nama otvoriti vrata punopravnog članstva u EU - napisao je Vučić na Instagram nalogu "buducnostsrbijeav".
Sastanak sa direktorkom MMF-a
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa direktorkom MMF-a Kristalinom Georgievom, predsednicom Slovenije Natašom Pirc Musar i premijerkom Danske Mete Frederiksen na otvaranju Samita lidera o klimatskim promenama COP28 u UAE.
Srdačan susret sa premijerom Indije
Vučić se sastao i sa predsednikom Vlade Republike Indije Narendrom Modijem.
- Srdačan susret sa premijerom Indije i našim iskrenim prijateljem Narendra Modijem i brza razmena mišljenja o najvažnijim temama o kojima će se govoriti na samitu COP28. Razgovarali smo i o daljem jačanju bilateralnih odnosa i ekonomske saradnje, a ja sam sa zadovoljstvom ponovio poziv premijeru Modiju da poseti Srbiju, čime bi nam učinio veliku čast - piše na Instagram nalogu "buducnostsrbijeav".
Podsetimo, konferencije država članica Okvirne konvencije UN-a o promeni klime - COP 28 trajaće do 12. decembra.
Predsednik Vučić će se, nakon ceremonije otvaranja, obratiti učesnicima Samita, a planiran je i niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima nekoliko zemalja na marginama ovog skupa.
Organizatori Samita se nadaju da će COP28 uspeti da održi u životu cilj ograničavanja dugoročnog rasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, na šta je pristalo skoro 200 zemalja u Parizu 2015. godine.
Diskusije, koje će se voditi na COP28, obuhvatiće sve od rešavanja pitanja emisija štetnih gasova koji nastaju u poljoprivredi, preko sigurnosti zaliha hrane do načina na koji se zemlje mogu prilagoditi vremenskim ekstremima dok se planeta Zemlja zagreva zbog upotrebe fosilnih goriva.
U fokusu će biti finansiranje klimatskih promena za ranjive zemlje, obećanja koja se odnose na smanjenja emisija štetnih gasova, kao i postepeno ukidanje fosilnih goriva.