Šćekić i Milačić saglasni: Srpski jezik u Crnoj Gori mora biti službeni!

- Očekujem da vlast na svim nivoima postupa u skladu sa realnom strukturom stanovništva i uvaži činjenicu da Srbi čine značajan segment ovog društva. Pošto srpskim jezikom govori 269.307 stanovnika Crne Gore zalagaću se da srpski jezik bude službeni jezik - istakao je on.

Tvrdi da ljudi koji govore srpskim jezikom najmanje što očekuju je da dobiju pravo da svuda govore, školuju se na svom jeziku.

- Učinićemo sve da se ispoštuje elementarna građanska prava svih građana pa tako u Srba - naveo je Šćekić.

Sa Dragoslavom Šćekićem saglasan je i Marko Milačić lider Prave Crne Gore. 

- Nakon objavljivanja zvaničnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, potvrđeno je da je srpski jezik najzastupljeniji u našoj zemlji, kojim govori 43,18 % građana (269.307). Ovi rezultati potvrđuju ono što je već duže vreme prisutno u svakodnevnom životu građana, a to je da većinski deo stanovništva koristi srpski jezik kao svoj primarni jezik - navode iz Prave Crne Gore.

Kako dodaju, Popis služi kao ključni instrument za kreiranje dugoročnih nacionalnih politika u različitim oblastima - od obrazovanja i kulture, do službene upotrebe jezika i drugih važnih društvenih aspekata. Kroz popis, koji se sprovodi na deset godina, dobijamo uvid u ključne promene i trendove unutar naše države, koji bi trebali da se odraze i na javne politike. Najnoviji podaci ukazuju na kontinuirani rast broja građana koji se izjašnjavaju da govore srpskim jezikom, čime se potvrđuje dugogodišnji značaj srpskog jezika u našoj državi. 

Iako crnogorski jezik, kao službeni jezik, kojim prema ovom popisu govori skoro deset odsto manje građana nego srpskim jezikom (34,52%), uživa odgovarajući status, činjenica da srpski jezik do sada nije bio službeni, uprkos tome što ga govori većina građana, predstavlja nepravdu koju je sada potrebno ispraviti. Ovaj popis jasno pokazuje da se položaj srpskog jezika ne sme zanemarivati, već da se mora formalizovati kao službeni jezik uz crnogorski, kako bi se odrazila stvarna jezička slika naše zemlje, navode oni.

Postoje brojni primeri država koje uviđaju važnost normiranja više jezika kao službenih, u skladu sa zastupljenošću jezika u društvu. Jedan od najrelevantnijih primjera je Švajcarska, koja ima četiri službena jezika (nemački, francuski, italijanski i retoromanski), što je prilagođeno njenoj složenoj jezičkoj strukturi. Slično, Belgija ima tri službena jezika (holandski, francuski i nemački), dok Finska priznaje švedski kao drugi službeni jezik uz finski.

- Prava Crna Gora apeluje na nadležne institucije i društveno političke činioce da u skladu sa rezultatima ovog popisa zajednički i odmah pokrenemo proceduru normiranja srpskog jezika kao službenog. Ovim korakom ćemo obezbediti pravedan i reprezentativan okvir za sve građane Crne Gore, i time učvrstiti temelje zajedničkog suživota u našoj zemlji, uz poštovanje jezičkih i kulturnih identiteta svih njenih građana - zaključuje se u saopštenju.