24.03.2020.

15:22

Foto:

Zaštitnik

SVE O MORATORIJUMU NA OTPLATU KREDITA Bez plaćanja rate od 1. aprila, odlaganje poskupljuje kredit!

Vest da je Narodna banka Srbije objavila takozvani moratorijum na kredite obradovala je na milione građana koji su zaduženi kod banaka.

Međutim, u proteklih nekoliko dana kome god je dospevala rata na naplatu, ostao je bez novca na računu po tom osnovu. Brojna pitanja tim povodom stigla su na našu adresu jer su građani verovali da su od dana objavljivanja vesti pa u naredna tri meseca oslobođeni kreditnih obaveza. Takođe, ono što ih brine je da li će ih odlaganje otplate kredita koštati.

Ukoliko dužnik nakon objavljivanja ponude nastavi da uredno izmiruje obaveze, to ga ne sprečava da u toku trajanja vanrednog stanja primeni moratorijum NBS

Narodna banka Srbije je ukazala na aspekte primene moratorijuma u praksi.
- Kako su propisi objavljeni u 'Službenom glasniku' 17. marta 2020. godine, a stupili na snagu 18. marta, obaveza banke i davaoca lizinga je da dužnicima ponudi zastoj u otplati do 21. marta i da na svojoj internet prezentaciji objave ponudu o zastoju otplate obaveze - kaže se u saopštenju NBS.

Važi za sve

Iz Kabineta guvernera navode da, nakon što banka, odnosno davalac lizinga, objavi ovu ponudu na svojoj internet prezentaciji, dužnik ima rok od 10 dana od dana objavljivanja da tu ponudu odbije, a, ako to ne učini - smatraće se da je ponuda prihvaćena tog desetog dana. Ono što je važno jeste da primena moratorijuma počinje nakon 10 dana od  objavljivanja ponude.

- Dakle, banka, odnosno davalac lizinga, ima pravo da naplati rate koje dospevaju do dana od kog moratorijum počinje da proizvodi pravno dejstvo.

U zavisnosti od dana objavljivanja ponude banke, to može biti najkasnije 31. mart, osim ako je klijent izričito zahtevao primenu moratorijuma pre isteka tog roka - stoji u saopštenju NBS.

Moratorijum podrazumeva zastoj u otplati po osnovu kredita, ali i svih drugih obaveza dužnika prema banci, a da dužnici koji imaju više kredita imaju pravo na moratorijum u otplati rata za sve pozajmice.

Veće rate

Ono što posebno brine zadužene građane jeste da li će ih pauza od tri meseca u otplati dodatno koštati. Iako je saopšteno da banke neće naplaćivati zateznu kamatu, redovna kamata ostaje, a s obzirom da se rok otplate produžava za tri meseca, i rate će u skladu sa tim poskupeti, jer se banke nisu odrekle svoje zarade.  

OVO MORATE DA ZNATE

* do 21. marta banka je morala da da ponudu za zastoj u otplati
* banke imaju pravo da naplate sve rate koje dospevaju do 31. marta
* klijent kome rate dospevaju pre 31. marta, mora da izričito od banke zahteva raniji zastoj
* nakon 31. marta, ukoliko se ne izjasnite da odbijate zastoj, otplata se zamrzava u narednih 90 dana
* banke neće naplaćivati zateznu, već samo redovnu kamatu
* rok za otplatu kredita automatski se produžava za tri meseca od ugovorenog
* klijent može dogovoriti sa bankom drugačiji vid nadoknade koji mu odgovara

- Obaveze koje uđu u moratorijum, biće prenete na kraj otplate kredita, tako što će biti dodate kao tri nove rate. Ono što je bitno, banke će ipak obračunavati redovnu kamatu tokom trajanja moratorijuma, a ukupan zbir kamate za ta tri meseca će zatim biti preraspoređen na preostali broj rata, što će dovesti do povećanja mesečne obaveze.

To povećanje zavisi od nekoliko faktora, a to su: preostala glavnica kredita, visina ugovorene redovne kamate i preostali rok otplate - objašnjavaju u Udruženju "Efektiva" i dodaju:

- Građani treba da razmotre ove ponude i prihvate ih ili odbiju procenjujući svoje finansijske mogućnosti. Ono na šta smo hteli da ukažemo je da prihvatanje moratorijuma poskupljuje kredit, jer se banke nisu odrekle svoje zarade.

Tako će na primer, dužnik koji je podigao 500.000 dinara kredita sa rokom otplate od 84 meseca i kamatnom stopom od 9,82%, umesto dosdašnjih 8.320 dinara ubuduće banci svakog meseca vraćati 310 dinara više. Ukoliko vam je ostalo da platite na primer još 50 rata, kredit će vas koštati 15.000 dinara više od planiranog. 

Informer

 

Značajnija razlika je kod stambenih kredita. Ukoliko neko otplaćuje kredit od 50.000 evra sa rokom na 20 godina (kamata 3%) rata će mu biti veća za 3,82 evra. Pa ukoliko ste na polovini otplate (ostalo vam je još 120 meseci), na kraju će vas pozajmica koštati skoro 500 evra više.  

Ukoliko dužnik nakon objavljivanja ponude nastavi da uredno izmiruje obaveze, to ga ne sprečava da u toku trajanja vanrednog stanja primeni moratorijum. Primera radi, ako dužnik ponudu za moratorijum u propisanom roku nije odbio, a otplatio je jednu dospelu ratu kredita, narednog meseca se i na tog dužnika primenjuje moratorijum ukoliko ne isplati ratu.