• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Ljubav&Zdravlje/N.L.

23.09.2019

09:00

VRŠNJACI U MEĐUSOBNOM OKRŠAJU! Empatijom protiv nasilja!

Ljubav

VRŠNJACI U MEĐUSOBNOM OKRŠAJU! Empatijom protiv nasilja!

Podeli vest

Da li su zakazali društvo, škola, roditelji, neprimeren TV sadržaj, nedostatak empatije i morala ili sve zajedno i šta roditelji mogu da učine da se vršnjačko nasilje makar umanji, objašnjava psihoterapeut Tatjana Firevski Jovanović

Dve devojčice u dvorištu osnovne škole lupaju šamare trećoj, dok se druga deca smeju, kao i same nasilnice, nemile su scene koje su preplavile medije ovih dana. Nažalost, nisu prve, niti jedine. Da li su zakazali društvo, škola, roditelji, neprimeren TV sadržaj, nedostatak empatije i morala ili sve zajedno i šta roditelji mogu da učine da se vršnjačko nasilje makar umanji, objašnjava psihoterapeut Tatjana Firevski Jovanović.

ZANIMLJIVO ZAŠTO VOLIMO DA OGOVARAMO DRUGE Zabava koja leči stres

- U pitanju je društveni fenomen, a ne samo porodični i ne može se svoditi isključivo na porodicu, koja je napadnuta sa svih strana i nema nikakvu društvenu zaštitu... Generacije koje su odrastale 60-ih, 70-ih, čak i 80-h imale su nekakvo detinjstvo, bezbrižno, odnegovano, učile su neka pravila, imale su Branka Kockicu, "Kolariću paniću", edukativni program, probrani sadržaj, roditelji su bili smireniji, sigurniji, imali su stabilne poslove, nije im pretio otkaz svaki dan... To je bila jedna sasvim druga društvena atmosfera i atmosfera, u kojoj je i škola bila vaspitna institucija - kaže Tatjana Firevski Jovanović.

Kontrola impulsivnosti

U takvoj klimi je, prema njenim rečima, i roditeljima teško da budu promišljeni, te su najčešće napeti, istrošeni, umorni, kad dođu s posla ne znaju gde im je glava, stalno su pod pritiskom i ne mogu da reaguju dobro.

- Nasilje rađa nasilje, što važi i za samu porodicu. Apsolutno sam protiv svakog zlostavljanja dece, ali roditelji ne smeju ni da ga vređaju, jer verbalna agresija ponekad više boli nego fizička (kada ga udarite po dupetu). Uvrede tipa "gluperdo, vidi šta radiš, ti si ovakav, ti si onakav, od tebe nikad ništa neće biti"... su sve same kletve i oslikavaju totalno nepoverenje u dete. Roditelji posle imaju osećanje krivice, pa onda stalno imaju oscilacije između osećanja krivice i tog grubog ponašanja - sugeriše psihoterapeut.

Foto: Shutterstock

Agresija kod dece nije samo stečeno, naučeno ponašanje već je delom i prirodna pojava koju treba socijalizovati.

DOKTOR ZA ROKENROL! Veštačka inteligencija zna kako se pravi hit?

- Postoje razlike u temperamentu, svakako, urođene. Kod dečaka školskog uzrasta više puta u toku razvoja skače testosteron, oni su dinamičniji, brži, mlate motkama, viču, često su u životnim opasnostima kad se igraju, nepromišljeni su, impulsivni. Međutim, na ispoljavanje agresivnosti najviše utiče porodica. Ako se sa detetom i međusobno ophodite na kulturan način, ako mu se objašnjavaju konsekvence svakog ponašanja, onda ono nauči da kontroliše svoju impulsivnost (recimo tako što će da izbroji do tri), kao i da razlikuje šta je dozvoljeno, a šta nije - ukazuje Tatjana Firevski Jovanović.

Kako bi se ti osećao?

Centralna tema vršnjačkog nasilja je, prema njenim rečima, zapravo razvijanje empatije, i to od malih nogu.

Sistem vrednosti

Osim što su deca nasilnici često i sami svedoci nasilja, nije retka situacija da problematični tinejdžeri odrastaju uz roditelje koji nemaju vremena ili one koji kompenzuju ljubav poklonima...
- To su neki kriterijumi uspešnosti u društvu - uspešan je onaj ko zarađuje, a kako zarađuje, da li je to na pošten način - nije ni bitno. Deca vide da takav kriterijum postoji i onda se gubi svaka druga vrednost. Nagrađuje se samo postignuće. I u školi se nagrađuje samo postignuće, a ne ko je dobar drug, ko je dobar čovek, ko je spreman da pomogne, ko je najbolji drugar u razredu, ko nikad nikog neće da uvredi, nego da pomaže kad mu je teško. To su osobine koje treba da se razvijaju. Pre svega je bitno da dete postane dobar čovek da bismo imali zdravo društvo, a biti dobar čovek znači biti mentalno zdrav - opominje naša sagovornica.

- Od druge godine dete je već sposobno da empatiše sa drugim detetom, pa i beba čak empatiše sa majkom. Ako je majka neraspoložena, pa je tužna, pa plače, i beba pravi te grimase, oseća emociju. Ne povezuje kognitivno, da ona sad zna zašto mama plače, ali oseća. Dakle, ta empatija treba da se razvija time što mu se govori koje je ponašanje ružno "ne možeš da šutneš kucu, to će kucu da boli", "zašto guraš drugo dete? mogao si da mu priđeš i lepo ga pitaš 'da li hoćeš da mi daš svoju igračku?, da, to njega boli, zamisli kad bi on tebe gurnuo, kako bi se ti osećao?" Ali s tim da se ne grdi dete, nego da se nežno zagrli i objasni reakcija - šta je posledica tog ponašanja. Ukoliko se dete grdi i izvređa na način "ti si surov, ti si grozan, sramota me je od tebe", to je to nasilje koje će da rodi nasilje - navodi naša sagovornica.

Slanjem kontradiktornih poruka ("ponašaj se primereno, dok ja mogu šta hoću") dete nauči da bude licemerno - pred roditeljima je super, a čim nema supervizora, odmah počne da divlja, dodaje psihoterapeut. Ako su deca starija, odnosno tinejdžeri, onda sa njima treba voditi ozbiljne razgovore kao sa odraslima.

6 NAMIRNICA ZBOG KOJIH IMUNITET POSTAJE SUPER OTPORAN! Jedite ih svaki dan i sprečite opake bolesti!

- I potpuno se izgubilo to moralno vaspitanje, sada cilj opravdava sredstvo, znači - radi šta hoćeš, važno je da imaš pare... Treba imati u vidu da je to uzrast kada su jako povodljivi, sa 13-14 godina... Jedan krene i ako je taj jedan glavni, svi hoće da mu se šlihtaju i onda se ponašaju kao on. Dakle, psihologija čopora, ali to je normalno u tom uzrastu. Vrlo malo dece ima neki svoj integritet i tek sa 15, 16 ili 17 godina počinju da promišljaju. A ovo, u osnovnoj školi, šesti, sedmi, osmi razred, to je dosta kritično. Zato je bitno znati s kim se dete druži, zašto mu se to dete dopada, šta je razlog, kako ga doživljava... - savetuje Firevski Jovanović.

Kazna je iz raja izašla

Ako neko maltretira naše dete, psihoterapeut predlaže da koristite institucije, uključujući druge roditelje, centar za socijalni rad ukoliko je nasilnik neko dete iz komšiluka i školu, a dete učiti da SVE treba da vam kaže.

Foto: pexels.com

- Nikada ne nastupajte u stilu "ma tuci i ti njih, radi i ti ovo i ono, odbrani se", kako se najčešće očevi postavljaju prema sinovima. Ili: "ajde, kakav si ti, plačeš zato što te je maltretirao tamo neki", a dete da je znalo da se odbrani, ono bi se odbranilo. Obavezno treba zvati roditelje nasilnika, a problem je što ni roditelji više nemaju adekvatne mehanizme u svojim rukama. Čak je i kazna problematična. U vrtiću nema više - ideš u kaznu, nego ideš da sedneš u stolicu za razmišljanje. Sedi dete tamo, mlati nogama, gleda okolo, što i nije neka naročita kazna. Nekada je bilo da ideš u ćošak, pa te je blam kad svi gledaju... Roditeljima i posebno školi su potpuno su vezane ruke. Profesor ne sme ni da vikne na dete, ne daj bože da ga udari, otišao bi u zatvor, izgubio licencu, a neka kazna bi svakako trebalo da postoji... Recimo, posle škole da ostanu (u višim razredima osnovne škole) da čiste dvorište ili ribaju klupe - poručuje Firevski Jovanović.

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:



 

 

 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
SS

pre 4 godine

Naravno da su svi zakazali,počevši od roditelja,prosvete,države,a pogotovo dostupnih rinaliti programa na telecizijama, pa to je strašno,emitovanje zla u sred bela dana,šta gledaju deca te intelektualce i biraju uzore.Deci više nisu uzor pisci,naučnici,sportaši,već falš pevači,pevačice,i ove polupismene spodobe,prostitutke,sponzoruše,zečice,šipkare.Strašno i tone nam društvo ako se ne preduzme nešto.

Izbori 2024

Vesti

TV

Policija pretpostavlja ko je krivac za nestanak Danke Ilić? Devojčica možda i nije bila na mestu gde je prijavljen netanak!
Live TV

Policija pretpostavlja ko je krivac za nestanak Danke Ilić? Devojčica možda i nije bila na mestu gde je prijavljen netanak!

Broj nestanaka maloletne dece iz godine u godinu je u porastu. Najveći procenat je onih koji sami odu od kuće. Ipak, među nestalima ima i sasvim male dece, ali srećom, njihov broj je izuzetno mali. Porodice nestale dece na prvom mestu obraćaju se državnim organima, ali odgovore traže i od astrologa, vračara, a konkretnu pomoć od privatnih detektiva. Gost "Info jutra" bio je Braca Zdravković, privatni detektiv.

29.03.2024

10:35

CIA radi predsedniku Vučiću o glavi! Glavni problem su domaći neprijatelji! (VIDEO)
Live TV

CIA radi predsedniku Vučiću o glavi! Glavni problem su domaći neprijatelji! (VIDEO)

Američka Centralna informativna agencija radi o glavi predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i za to ima pomoć ljudi koji su u neposrednom okruženju šefa naše države! Ovo tvrdi Aleksandar Vulin, bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije. Na ovu temu su u "Info jutru" govorili Milenko Jovanov, član Predsedništva SNS i Dejan Vukelić, urednik Sprskog portala.

29.03.2024

09:18

Protiv Srbije vođen je nuklearni i hemijski rat! Kanceri u našoj zemlji daleko su agresivniji nego u Evropi! (VIDEO)
Live TV

Protiv Srbije vođen je nuklearni i hemijski rat! Kanceri u našoj zemlji daleko su agresivniji nego u Evropi! (VIDEO)

Serijalom dokumentarnih filmova o NATO agresiji nad Srbijom obeležavamo 25 godina od početka bombardovanja naše zemlje. Za 78 dana agresije na Srbiju je bačeno 22.000 hiljade tona projektila, među kojima 37.000 hiljada zabranjenih, kasetnih bombi, bombi sa osiromašenim uranijumom. Žena koja je među prvima u našoj zemlji pričala o zastrašujućim posledicama NATO bombardovanja je doktora Danica Grujičić, ministarka zdravlja. Ona je bila gošća "Info jutra".

29.03.2024

08:45

JOŠ TV VESTI

Hronika

Zločinci iz Novog Sada dobili 16 godina robije za otmicu i mučenje: Sve je počelo od odbijanja mušterije
Hronika

Zločinci iz Novog Sada dobili 16 godina robije za otmicu i mučenje: Sve je počelo od odbijanja mušterije

Milan Pandurеvić (37) iz Bogatića i Biljana Ćosić (52) iz istog mеsta s boravištеm u Novom Sadu, kojima sе pripisujе da su prе dvе godinе počinili otmicu njеnog klijеnta u prostituciji, uz maltrеtiranjе oštеćеnog i iznuđivanjе novca, osuđеni su jučе u novosadskom Višеm sudu prvostеpеnom prеsudom na dеsеt i šеst godina zatvora.

29.03.2024

09:22

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Džet set

Srbija