• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Ljubav&Zdravlje

04.09.2017

18:03

U ZEMLJI ŠLJIVA: Ova voćka otklanja umor, odlaže starenje, poboljšava probavu, štiti srce...

Ljubav

U ZEMLJI ŠLJIVA: Ova voćka otklanja umor, odlaže starenje, poboljšava probavu, štiti srce...

Podeli vest

Slatki sočni plodovi ne samo što će vam utoliti glad, osvežiti vas i dati vam energiju već će se pobrinuti i za vaše zdravlje
Pixabay

Srbija je zemlja šljiva, a baš one se nalaze na vrhu liste najjačih antioksidanasa, barem kad je reč o voću. Slatki sočni plodovi ne samo što će vam utoliti glad ili vas osvežiti i dati vam energiju već će se pobrinuti i za vaše zdravlje. Šljiva otklanja umor, odlaže starenje, poboljšava probavu, štiti srce i krvne sudove, reguliše nivo šećera u krvi... i još mnogo toga. Najzdravije su kada se jedu sveže, ali ni u suvom ili kuvanom obliku ne gube mnogo na lekovitim i hranljivim sastojcima.

Šljiva potiče iz različitih krajeva sveta, a evropska, koja se odomaćila i kod nas, otkrivena je još pre dve hiljade godina u području oko Kaspijskog jezera. Već u rimsko doba bilo je poznato čak 300 različitih vrsta evropske šljive. Među sortama posebnu pažnju privlači japanska šljiva "umeboši", koja je veoma cenjena u makrobiotičkoj ishrani.

Snažan antioksidans

Šljive su planetarno popularno voće, ne samo zbog izuzetnog ukusa već i zbog snažnog lekovitog dejstva. Odličan su izvor vitamina C, K, E, B6, kao i folne kiseline i nijacina.

Vitamin C u ovom voću, osim što je snažan antioksidans, pospešuje apsorpciju gvožđa, stimuliše rad imunog sitema, čuva zdravlje kože, mišića, kostiju i tetiva, doprinosi zdravlju zuba i desni, štiti od bakterija, virusa i alergija. Istraživanja pokazuju da vitamin C takođe može da smanji rizik od nekih vrsta raka, kao i od srčanih oboljenja.

2.000
vrsta šljiva postoji u svetu

Od minerala u ovom voću su najzastupljeniji bakar, kalijum, magnezijum, gvožđe i bor.

Plodovi šljive sadrže i značajne količine flavonoida polifenola poput luteina, kriptoksantina i zeaksantina, kojima se pripisuju snažna antioksidativna i protivupalna svojstva. Ova jedinjenja sprečavaju prevremeno starenje i pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, uzročnika mnogih bolesti.

Osim toga, ovo voće sadrži i limunsku kiselinu, koja otklanja umor, sprečava grčeve i poboljšava rad jetre i probavnog sistema. Tu su još i hlorogena i pantotenska kiselina, nešto proteina i ugljenih hidrata.

Pixabay

Čuva zdravlje srca

Šljiva je bogata mineralom kalijumom, koji pomaže u kontroli krvnog pritiska i srčanih otkucaja. Osim kalijuma važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca ima i vitamin C.

100 g
šljiva ima svega 46 kalorija

Istraživanja su pokazala da je konzumacija povrća i voća s visokim sadržajem ovog vitamina usko povezana sa smanjenjem rizika od bolesti srca i moždanog udara.

Sprečava anemiju

Sposobnost šljive da poboljša apsorpciju gvožđa u telu takođe je dokazana brojnim studijama, za šta je opet zaslužan vitamin C. Dobra apsorpcija gvožđa je od izuzetne važnosti pri prevenciji najčešće vrste anemije, takozvane sideropenijske anemije.

Poboljšava probavu

Određena jedinjenja prisutna u šljivama od velike su koristi za pravilno funkcioniranje probavnog sistema i otklanjanje zatvora. Najznačajniji među njima su dijetalna vlakna, sorbitol i izatin.

Poznati narodni lek protiv zatvora je kompot od suvih šljiva. Priprema se tako što se kratko prokuva nekoliko suvih šljiva i konzumira ujutro na prazan stomak s tečnošću u kojoj su se kuvale.

Dijebetes pod kontrolom

Šljive imaju i vrlo nizak glikemijski indeks, što ih čini odličnim saveznikom u kontroli nivoa šećera. Naime, topiva vlakna, prisutna u ovom voću, usporavaju brzinu kojom hrana napušta želudac i kontrolišu oslobađanje glukoze u krvi nakon obroka.

Od minerala u ovom voću su najzastupljeniji bakar, kalijum, magnezijum, gvožđe i bor

Topiva vlakna pored toga povećavaju osetljivost organizma na insulin, te zbog toga igraju korisnu ulogu u prevenciji i lečenju dijabetesa tipa 2.

Ovi ukusni sočni plodovi ne sadrže zasićene masti i imaju vrlo malo kalorija. U 100 grama šljiva nalazi se svega 46 kalorija. I topiva vlakna iz šljiva doprinose regulisanju telesne težine stvarajući osećaj sitosti u želucu..

Čuva zdravlje kostiju

Velike količine flavonoida i fenolnih jedinjenja iz šljiva zaslužne su za očuvanje koštane mase. Tu je i mineral bor, koji aktivno učestvuje u očuvanju hrskavičnog tkiva i gustoće kostiju.

Istraživanja su otkrila da redovna konzumacija šljiva doprinosi opštem zdravlju kostiju, posebno kod žena u menopauzi.

Za lep ten

Vitamin E i beta-karoten iz ovog voća štite ćelije od slobodnih radikala, čime se sprečava gubitak elastičnosti kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja.

Poznati narodni lek protiv zatvora je kompot od suvih šljiva

Šljiva pored toga sadrži visoku količinu antioksidansa sa snažnim protivupalnim svojstvima. Oni poboljšavaju cirkulaciju i ćelijski metabolizam, što pozitivno deluje na očuvanje elastičnosti kože, a istovremeno sprečava pojavu upala, akni i bora.

Šljiva takođe ubrzava zaceljivanje rana, regeneriše oštećeno tkivo i smanjuje vidljivost ožiljaka.

Na trpezi

Osim što se od nje prave džemovi i kompoti, šljiva je odlična u kombinaciji sa različitim vrstama testa, od pita, preko savijača, do knedli od krompirovog testa. Gušći umak od propasiranih kuvanih šljiva sa šećerom i cimetom, a po želji i muskatnim oraščićem, odlično se slaže sa sladoledom od vanile.

U slanim jelima najviše se koristi sušena šljiva, u kombinaciji sa svinjetinom, junetinom i piletinom. Svinjetinu i piletinu možete napuniti ili obložiti šljivama, a kod junetine ih stavite u sos kako bi dobio dodatnu punoću.

Šljivovica, bila ona obična ili prepečenica, izvrstan je aperitiv, a možete je koristiti za flambiranje slatkih i slanih poslastica.

Pixabay

RECEPTI:

Pekmez od šljiva

Sastojci: 5 kg šljiva, 1 kg šećera (ako šljive nisu baš slatke, može maksimalno 1,5 kg), 2 limuna, 2 dl ruma i 3 vanilin-šećera.
Prirema:
Šljive operite pod mlazom vode, ocedite, prepolovite i izvadite koštice. U posudu u kojoj ćete kuvati pekmez stavite red šljiva, red šećera i tako dok sve ne potrošite. Ostavite preko noći na hladnom i suvom mestu, a sutradan kuvajte na srednje jakoj vatri. Kada je smesa već prilično gusta, dodajte limun oljušen i iseckan na tanke kriške. Pred sam kraj kuvanja dodajte rum. Kuvano je kada sa varjače pekmez pada u komadima. Sipajte u sterilizovane i zagrejane tegle i ostavite u mlakoj rerni sa blago otvorenim vratima da se ohladi i da se uhvati zaštitna korica. Ohlađeni pekmez pospite kašikom kristal šećera, zatvorite celofanom natopljenim rumom i stavite poklopac.

Rolnice od suvih šljiva i slanine

Sastojci: 24 suve šljive bez koštica, 24 pečena badema, 24 kriške slanine.
Priprema:
Propržite bademe dok ne puste aromu i ne dobiju boju, zatim ih malo ohladite, pa ubacite po jedan u svaku šljivu. Zamotajte punjene šljive u slaninu i pričvrstite čačkalicama. Pecite ih desetak minuta u prethodno zagrejanoj rerni na 220 stepeni i tokom pečenja jednom okrenite.

 

 

 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

Vesti

TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima! (VIDEO)
Live TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima! (VIDEO)

Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.

28.03.2024

10:35

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država! (VIDEO)
Live TV

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država! (VIDEO)

Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.

28.03.2024

10:11

Potpukovnik protivvazduhoplovne odbrane o obaranju "nevidljivog": Prva dva pokušaja bila su neuspešna, ali nismo gubili nadu! (VIDEO)
Live TV

Potpukovnik protivvazduhoplovne odbrane o obaranju "nevidljivog": Prva dva pokušaja bila su neuspešna, ali nismo gubili nadu! (VIDEO)

Na današnji dan pre 25 godine, četvrte noći NATO agresije na našu zemlju, Vojska Jugoslavije oborila je američki bombarder F-117A. Do tada se smatralo da ovaj tip aviona, koji je zbog smanjenog radarskog odraza zvan „nevidljivi”, nije moguće locirati na nebu. Ipak, to je uspelo Trećem raketnom divizionu 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije, 27. marta 1999. u 20.42 časa. Dva projektila tipa „neva” ispaljena su iz atara Šimanovaca, a jedan je pogodio F-117A, koji se posle bombardovanja podzemnog komandnog centra u brdu Straževica u Beogradu zaputio ka vazdušnom prostoru Mađarske. Letelica u plamenu sunovratila se na njive u ataru sremskog sela Buđanovci. Pilot se katapultirao i prizemljio pomoću padobrana. Ostaci oborenog F-117A „noćni soko”, što je pun naziv aviona, danas se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva, kao trofej kojim nijedna vojska na svetu ne može da se podiči. O ovom poduhvatu Vojske Jugoslavije za Informer TV govorio je Đorđe Aničić, potpukovnik protivvazdušne odbrane, u emisiji "Info jutro".

27.03.2024

10:15

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Džet set

Srbija