Od VRLINE do MANE! Psiholog otkriva da li je BITI STIDLJIV DOBRO ili LOŠE?
Podeli vest
Nekada se stidljivost smatrala vrlinom, danas je prepreka u mnogim životnim situacijama. Da li je biti stidljiv dobro ili loše i šta se nalazi u korenu ovog osećanja, objašnjava psiholog mr Sanja Marjanović
Osećaj nelagodnosti i nesigurnosti u kontaktu s drugima, posebno s nepoznatima, izaziva lupanje srca, crvenilo, znojenje, napetost, teskobu u želucu, podrhtavanje u grlu ili u čitavom telu, a kako stidljive osobe često biraju povlačenje iz komunikacije i izbegavaju kontakt očima, drugi ih doživljavaju kao distancirane, hladne ili uobražene. Postoje i osobe kod kojih se stidljivost ne vidi, izgledaju potpuno smireno, ali se u njima događa prava bura. Da li je biti stidljiv dobro ili loše i šta se nalazi u korenu ovog osećanja, objašnjava psiholog mr Sanja Marjanović iz savetovališta "Ekvilibrijum".
Muškarci dožive neverovatnu promenu kad postanu očevi. I dok žene proživljavaju značajne biološke promene, očevima se celokupna tranzicija svodi na psihološko i emocionalno prilagođavanje - čak se formira i nešto kasnije nego kod majke
28.02.2022
16:04 >> 16:17
Metod vaspitanja
Stid je, pored krivice, osećanje kojim se često služe roditelji u socijalizaciji svoje dece, sugeriše mr Sanja Marjanović. Pa tako, ako smatraju da je neko ponašanje neprimereno, oni će izazvati stid i krivicu kod deteta ako ga uradi ili pokuša da ga uradi. Kasnije, stid "čuva" osobu da uradi nešto što nije u skladu sa usvojenim načelima i vrednostima, što je dobra funkcija stida.
- Na stidljivost ljudi mogu da gledaju iz dva ugla. Prvi je da je stidljivost pozitivna, jer je ona znak da osoba ima usađene vrednosne norme koje poštuje, da joj je bitno da ne izneveri očekivanja drugih, poput roditelja ili zajednice, da joj je važno da svojim ponašanjem ne izazove negativne reakcije okoline, pa često ovu osobinu povezuju sa skromnošću i smernošću. Sa druge strane, stidljiva osoba se može procenjivati kao osoba koja ne vrednuje sebe, koja ne ume da se zauzme za sebe i sa kojom se teško uspostavlja i održava komunikacija - smatra mr Sanja Marjanović.
Strah od procenjivanja
Stid se obično javlja u socijalnim situacijama koje podrazumevaju da nas drugi ljudi procenjuju - procenjuju naše ponašanje, naše stavove, mišljenja, fizički izgled.
- Ovde nije važno što nas drugi ljudi procenjuju već koliko nam je važna njihova procena. Stidljive osobe obično jako brinu o tome kakav utisak ostavljaju na druge, jako im je važno šta će drugi ljudi misliti i da li će ih prihvatiti. Takođe, stid se javlja kada osoba uradi, kaže ili pomisli nešto što nije u skladu sa njenim vrednostima, moralnim načelima, očekivanjima koje ima od sebe ili koja drugi imaju od nje. Na primer, osoba može osećati stid povodom toga što je flertovala sa kolegom iako je u emotivnoj vezi, jer to nije u skladu sa njenim načelima o tome kako treba da se ponaša osoba koja ima partnera - sugeriše naša sagovornica.
Dobro ili loše?
Nemanje stida nije vrlina i ukazuje na mnoge poremećaje ličnosti, tvrde stručnjaci, a kako je reč o univerzalnom osećanju, svi mi osećamo stid u nekim za nas važnim socijalnim situacijama.
- Na primer, momak koji želi da osvoji devojku koja mu se jako dopada i veoma mu je značajno kako će ga ona proceniti i da li će ga prihvatiti ili odbaciti verovatno će imati određeni nivo stida kada sa njom bude komunicirao. Isto tako, ako student kome je jako važno da bude uspešan na fakultetu ne položi ispit, on može da oseća stid povodom toga - kaže mr Sanja Marjanović i pojašnjava da osećanje stida koje je vezano za samo neke situacije, koje nije intenzivno i koje ne dovodi do izbegavanja tih situacija ne predstavlja problem. U tom slučaju je reč o trenutnom emotivnom stanju.
"Čet" generacija
Istraživanja pokazuju da su najstidljivije osobe sa nekim fizičkim nedostatkom, sa problemom u motorici ili govoru, oni koji su trpeli traume u detinjstvu... Na stidljivost utiče sklop ličnosti, ali i genetika, pa sve više stručnjaka tvrdi da se stidljivi rađaju, da se osećaj neprijatnosti prema drugima nasleđuje baš kao i predispozicija za dijabetes, alergije ili gojaznost. Ono što zabrinjava, tvrde stručnjaci, jeste to što su mladi sve stidljiviji. Ali ne u pravom smislu te reči. Njih nije sramota od nečijih pogleda ili komentara, već su okrenuti novim načinima komunikacije, internetu, četovanju, SMS-ovima, zbog čega im kontakt "lice u lice" postaje sve neprijatniji i nepotrebniji.
- Sa druge strane, ako se stid javlja povodom skoro svih socijalnih situacija u kojima možemo da budemo procenjivani od strane drugih, onda govorimo o stidljivosti kao osobini. Stidljivi ljudi mogu da budu skloni izbegavanju određenih situacija usled velike neprijatnosti koju u njima osećaju, često se uz stidljivost javlja i osećanje anksioznosti koje dodatno pojačava neprijatnost. Izbegavanje socijalnih situacija može dovesti generalno do smanjenja kvaliteta života, manjka socijalnih veština i usamljenosti, razvoja socijalne anksioznosti i posledično depresivnosti. U ovom kontekstu stidljivost može da bude štetna za osobu - smatra mr Sanja Marjanović.
Kad vrag odnese šalu
Suština preterane stidljivosti jeste u sniženom samovrednovanju ili samopouzdanju - umanjuje se sopstvena vrednost, a uvećava vrednost drugih, naglašava naša sagovornica.
- Osoba koja nedovoljno prihvata sebe ili određene aspekte sebe ima određena disfunkcionalna uverenja o svojim mentalnim sposobnostima (nisam dovoljno pametan, nemam dobru memoriju), svojim socijalnim veštinama (nisam dovoljno duhovit), svom fizičkom izgledu (imam preveliki nos, debeo sam) i dodatno sve vreme misli da to uočavaju i drugi ljudi i plaši se njihove osude. Suština je u prihvatanju sebe i svih aspekata sebe podjednako, ne postoji savršenstvo - nešto mogu da popravim ako mi se ne sviđa ako dovoljno uporno radim na tome, a nešto što ne mogu da popravim prihvatam kako jeste - savetuje psiholog i dodaje:
- Preterano razmišljanje o tome kako nas neko procenjuje u trenutku kada smo u socijalnoj situaciji i treba da uspostavljamo kontakt sa ljudima ometa nas da s lakoćom komuniciramo i potpuno budemo u toj situaciji. Zato prestanite da se bavite "čitanjem misli" drugih ljudi već se prepustite trenutku, slušajte sagovornika, obratite pažnju na to šta vam ljudi govore i našalite se na svoj račun, to većina ljudi prihvata pozitivno - poručuje mr Sanja Marjanović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Muškarci dožive neverovatnu promenu kad postanu očevi. I dok žene proživljavaju značajne biološke promene, očevima se celokupna tranzicija svodi na psihološko i emocionalno prilagođavanje - čak se formira i nešto kasnije nego kod majke
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Ukrajinskim snagama ne ponestaje samo municije. Odlaganje zapadne pomoći znači i ponestajanje onog što je daleko teže nadoknaditi – morala potrebnog da se dobije bitka – a strahuje se čak da bi ukrajinska prva linija fronta mogla da se slomi već ovog leta.
Načelnik kenijske vojske, general Fransis Omondi Ogola, poginuo je nakon što se vojni helikopter srušio na zapadu zemlje, saopštio je predsednik Kenije.
Moskva neće unapred otkrivati uzvratne mere u slučaju konfiskovanja ruske imovine na Zapadu, ali ukoliko se to desi „neće ih štedeti“, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.