TESTENINA na STO NAČINA! Kako je nastala PRVA PASTA, plus 4 SJAJNA RECEPTA!
Podeli vest
Zbog svog neutralnog ukusa odlično se slaže s raznim sosovima, naći ćete je u supama, čorbama, raznim salatama, kao slojeve lazanja sa mesnim ili povrtnim nadevima, pa čak i u desertima
Sveža ili suva, duga ili kratka, ravna ili raznih oblika, u jednoj ili više boja, punjena... testenina ili kako je Italijani nazivaju pasta dolazi u više od 100 različitih vrsta. Zbog svog neutralnog ukusa odlično se slaže s raznim sosovima, naći ćete je u supama, čorbama, raznim salatama, kao slojeve lazanja sa mesnim ili povrćnim nadevima, pa čak i u desertima. Špageti, rigatoni, farfale, pene, tortelini, ravioli, fusili, kapelini, makaroni, taljatele... ono što spaja svaki oblik je najpopularniji od svih sosova, onaj na bazi paradajza.
Španska pita sa ajvarom može biti poslužena i hladna i topla, uz šolju jogurta za doručak ili večeru, a ako joj dodate i malo dekoracije može biti i predjelo.
01.02.2021
09:08
Na suvo
Pasta ili testenina je grupni naziv za sve specijalitete od rezanog ili sušenog testa, pripremljenog od brašna, jaja, soli i vode. Jede se u celom svetu, a pretpostavlja se da joj je kolevka Italija ili Kina. Postoji više teorija o njenom nastanku i poreklu, uključujući i onu po kojoj je Marko Polo doneo pastu u Italiju, nakon povratka iz Kine 1295. godine. Sigurno je da je bio oduševljen finoćom izrade kineskih rezanaca od pirinča, ali je teorija po kojoj je on iz Kine doneo veštinu pravljenja paste - odavno napuštena.
Verovatnije je da za nastanak paste Italijani, ipak, treba da zahvale Arapima, barem kada su dugi rezanci u pitanju. Prve dugačke rezance koji se kuvaju u vodi doneli su na Siciliju arapski osvajači u 7. veku. Suvi, otporni na buđ i uvek spremni da nahrane vojsku, rezanci su bili idealna hrana za duga putovanja brodovima, kojima su Arapi dolazili na Siciliju. Uskoro je Palermo, tada arapska kolonija, postao poznat po testenini u obliku dugih rezanaca. U to vreme špagete su se jele bez ičega. Za sočnost današnjih jela sa pastom odgovoran je Bonvičino, italijanski kulinarski genije, koji je tokom vremena osmislio bezbroj sosova, ali i oblika same paste.
Sa paradajzom
Za najpopularniji od svih sosova Italijani su morali da čekaju sve do 16. veka, kada su Španci iz novootkrivene Amerike doneli najvažniju biljku u istoriji paste, bez koje su današnje špagete gotovo nezamislive - paradajz. Prvi pisani recept za pastu u paradajz sosu, potiče tek iz 1839. godine.
Današnju planetarnu popularnost špagete, lazanje i ostale testenine duguju italijanskoj emigraciji u Americi. Italijani, koji su masovno došli u Ameriku oko 1900. godine, doneli su sa sobom i popularne recepte za špagete kakve se danas jedu u celom svetu. Pasta je tako postala deo američke, a time i pop kulture, i rezancima više niko nije mogao da stane na put.
"Al dente"
Sušena pasta se pravi isključivo od krupnog brašna pšenice durum, vode i soli, dok se u domaću dodaju jaja (bez vode). Ako se sami odvažite da umesite pastu, za 4-6 osoba su vam dovoljne dve šolje brašna, a bitno je da pamtite da vam na svake pola šolje (brašna) treba po jedno jaje. Mašinica za pastu je u tom slučaju dobra investicija.
Kada je reč o kuvanju, u vodu se stavlja dosta soli (Italijani kažu da treba da bude slana kao more) i ništa više. Ne dodaje se ulje, a ni ispiranje hladnom vodom ne dolazi u obzir, osim ukoliko ne kuvate testeninu za salatu koja će se jesti hladna. Pasta nikako ne sme da bude prekuvana, već "al dente", kako bi Italijani rekli. To znači da je skuvana, ali još uvek žilava pod zubima. Sveža pasta kuva se znatno kraće nego sušena - čim ispliva na površinu, vreme je za hitno ceđenje.
RECEPTI:
Taljatele sa ćufticama
Sastojci: Za ćuftice: 250 g mlevene svinjetine, 250 g mlevene junetine, jaje, čen belog luka, kašičica origana, kašičica soli, malo crnog mlevenog bibera, 3 kašike prezli, 2 kašike sitno rendanog tvrdog sira. Za paradajz sos: manja glavica crnog luka, 2 čena belog luka, kašičica origana, ulje, 700 ml soka od paradajza (pelata), 0,5 dl vode, prstohvat smeđeg šećera, so, biber. Plus pakovanje taljatela.
Priprema: Sastojke za ćufte stavite u posudu i dobro ih izmesite rukama. Kada je smesa dobro umešena pravite male ćufte veličine oraha i odlažite ih na poslužavnik. Kada upotrebite svu masu, odložite ćufte u frižider. Crni i beli luk stavite u blender i isitnite da bude kao kaša ili sitno iseckajte. Na ulju u dubljoj posudi dinstajte ovu mešavinu. Dodajte paradajz, a zatim hladnu vodu s malo smeđeg šećera, origana, soli i bibera. Kuvajte 10 minuta. Ubacujte ćuftice jednu po jednu. Ne mešajte dok ne promene boju, od ružičaste u smeđu, jer će se raspasti. Kuvajte na tihoj vatri 20 minuta. Po želji dodajte još soli i bibera. Skuvajte taljatele i prelijte ih sosom sa ćufticama.
Lazanje sa spanaćem
Sastojci: 500 g listova za lazanje, 500 g spanaća (opran, očišćen i osušen), 700 g rikota sira, 500 g mocarele, 200 g gorgonzole, 100 g parmezana, 3 jajeta, luk, 2 čena belog luka, ulje, pola kašičice muskatnog oraščića, so i biber. Za bešamel sos: 1.2 l mleka, 60 g putera, 60 g brašna, kašika blagog senfa, so i biber.
Priprema: Za bešamel, kuvati brašno u zagrejanom puteru dok ne porumeni. Postepeno dodati mleko i mešati dok se sos blago ne zgusne. Začiniti senfom, solju i biberom. Prodinstati fino naseckani crni i beli luk. Preliti spanać kipućom vodom, ostaviti da se ohladi pod hladnom tekućom vodom i dobro ocediti, gnječeći ga rukama. Sitno iseckati. Pomešati spanać sa narendanim parmezanom, smrvljenom gorgonzolom i rikotom. Dodati prženi luk, jaja, muskatni oraščić, so i biber. Kašikom izvaditi malo bešamel sosa, na dno pleha. Staviti jedan sloj listova lazanje odozgo. Preliti bešamel sosom, poprskati delom smese od spanaća i složiti kriške mocarele. Ponoviti postupak dok ne iskoristite sve sastojke. Na kraju staviti još jedan sloj listova za lazanje, bešamela i mocarele. Peći 40 minuta na 180 stepeni.
Zapečeni kaneloni
Sastojci: 12 kanelona. Za fil: 300 g mlevenog mesa, glavica crnog luka, čen belog luka, 2 kašike ulja, biber, so, bosiljak. Za bešamel sos: 20 g putera, dve ravne kašike brašna, 0,5 l mleka ili više da se dobije ređi sos, so, biber, rendani muskatni oraščić. Za paradajz sos: 200 ml paradajza pasata ili rustica, malo soli, bosiljak, origano, beli luk u prahu.
Priprema: Na ulju propržiti beli i crni luk, dodati meso, začiniti i dinstati dok meso omekša. Puter istopiti, dodati brašno, propržiti i naliti mlekom, pa kuvati da se dobije gladak ređi sos. Začiniti po ukusu. Paradajz pomešati sa začinima. Kad se mesni fil prohladi, sipati u pleh malo bešamela, kanelone punjene mesnim filom, bešamel, paradajz i odozgo posuti seckanom mocarelom. Pokriti folijom i peći oko 40 minuta, a onda skinuti foliju i zapeći da porumeni.
Makarone sa šećerom i prezlama
Sastojci: 250 g makarona, 5-6 kašika šećera, 10 kašika (oko 80 g) prezli, cimet, muskatni oraščić, anis u prahu, kardamom, orasi (opciono).
Priprema: Makarone skuvajte na klasičan način. Sklonite šerpu sa ringle i poklopljeno ostavite da odstoji dok vi pripremite prezle. U posebnoj šerpici, na malo ulja, propržite prezle na tihoj vatri, neprestano mešajući kako ne bi zagorele, već dobile lagano zlaćanu boju. Pred kraj dodajte i šećera po ukusu, pa sve izmešajte i sklonite šerpicu sa vatre. Odvojite malu količinu za posipanje odozgo. Makarone procedite, pa ih pomešajte sa proprženim prezlama. Servirajte ih u malim činijama, a odozgo pospite sa malo prezli, dodajte još malo cimeta, prstohvat kardamoma i slično i/ili mlevene ili usitnjene orahe. Poslužite toplo ili hladno.
TOPLA voda je KAO LEK! 5 razloga zašto je treba piti SVAKOG JUTRA!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Španska pita sa ajvarom može biti poslužena i hladna i topla, uz šolju jogurta za doručak ili večeru, a ako joj dodate i malo dekoracije može biti i predjelo.
Zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije je primetio da približavanje zajedničkih nuklearnih misija zemalja alijanse ruskim granicama pogoršava pretnje.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Borislav Novaković iz Narodnog pokreta Srbije, poznatiji kao Bora Solunac, rekao je da su sva tri zahteva koja je opozicija imala ispunjena i istakao da će Miloš Jovanović, Zdravko Ponoš i Dragan Đilas teško odbraniti narodu to što u Beogradu bojkotuju izbore jer kažu da ne postoje dobri izborni uslovi, dok u Srbiji izlaze na lokalne izbore.
Marko Vidojković i njegova antisrpska ekipa odavno ne kriju svoje mišljenje o Srbima, a to je da smo genocidan narod. Sada za to postoje i dokazi - crno na belo!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razotkrio je i trikove Evropske unije koja je pokrenula mehanizam da Albancima ukidaju sankcije kad ne ispune obaveze iz Briselskog sporazuma, pa onda krive Srbe!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je da Amerika samo podigne obrvu, a onda svi ostali skoče da glasaju za sramnu rezoluciju o 'genocidu u Srebrenici'.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da situacija oko nacrta rezolucije o Srebrenici nije jednostavna, da je ostalo još mnogo posla da pokušavamo i da se borimo da uzdignute glave izađemo iz ove situacije.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Pokušaj Nemačke da na silu ostvari svoje ambicije da Republiku Srpsku proglasi genocidnom tvorevinom, komentarisali su gosti Info jutra, direktor predsedništva Republike Srpske u Beogradu Mlađen Cicović i advokat Predrag Savić.
Licemerje Nemačke, SAD i Ruande koje su glavni sponzori sramne rezolucije o Srebrenici, komentarisali su gosti Info jutra, kontraadmiral u penziji Boško Antić i novinar Vladan Dinić.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Prvo osnovno javno tužilastvo u Beogradu danas je odnelo optužni predlog Prvom osnovnom sudu u Beogradu protiv bivšeg fudbalera Nikole Petkovića (38), zbog sumnje da je pretio košarkašu Nemanji Bjelici.
Bivši pripadnik Zbora narodne garde ("zenge") Branko Tunić (59) osuđen je danas u odsustvu pred Višim sudom u Beogradu na osam godina zatvora zbog ratnog zločina nad 17 vojnika JNA u logoru Rakitje u Zagrebu, septembra 1991.
Povreda kolena zbog koje je Filip Petrušev (24) pre vremena napustio teren na sinoćnjem meču sa Barselonom u četvrtfinalu plej-ofa Evrolige lakše je prirode.
Fudbalski klub Partizan dotakao je dno! Nekadašnji šampion države i klub tradicije gotovo 80 godina zbog lošeg vođenja doživeo je da u 21. veku ne može ni da priđe trofeju u Srbiji punih pet godina, odnosno šest, pošto će proći sigurno još godinu dana kako neće biti u konkurenciji za pehar u domaćem fudbalu.
Rukovodstvo košarkaške Evrolige pokrenulo je disciplinski postupak protiv trenera Panatinaikosa Ergina Atamana zbog komentarisanja suđenja posle poraza od Makabija u prvoj utakmici četvrtfinala plej-ofa, saopšteno je danas na zvaničnom sajtu takmičenja.
Iako Sjedinjene Američke Države koriste svoj softverski alat „Mejven“ da pomognu ukrajinskim snagama da obrađuju obaveštajne podatke, očigledno se ispostavilo da je to još jedna kreacija vašingtonskog vojno-industrijskog kompleksa koja kijevskom režimu nije priuštila nikakvu prednost na bojnom polju.
Popularna pevačica ispričala je anegdotu sa jedne svadbe, a potvrdila je i to da su žene zvale i pokušavale da zakažu kardiološki pregled kod njenog supruga.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Kako se bliže prvomajski praznici, Vasrks ali i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, obori u okolini Čačka su sve prazniji, a kilogram najboljeg pečenja sve je teže naći.
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.