VELIKE SILE ODMERAVAJU SNAGU PREKO BOSNE! Šmit dolazi kao NELEGALNI Visoki predstavnik u BiH!
Podeli vest
Dolazak visokog predstavnika u BiH koji nema potpuni legalitet jer nije doneta odgovarajuća rezolucija kojom bi se on imenovao, biće zapravo ispitivanje mišića i merenje odnosa snaga i moći učesnika u globalnoj politici, ali u okvirima regionalnih politika na Balkanu, kaže profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Miloš Šolaja
On ovako gleda na činjenicu da je, umesto rezolucijom Saveta bezbednosti UN kao što je propisano Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, novog visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita, imenovao Savet za implementaciju mira i to uprkos protivljenju Rusije i Republike Srpske.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik ne očekuje ništa posebno od sastanka sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Metjuom Palmerom u poneđeljak, 5. jula, osim da čuje "isto ubeđivanje i njihovu nemoć da bilo šta postignu"
03.07.2021
16:17
- On u svakom slučaju nema potpuni legalitet jer nije doneta odgovarajuća rezolucija kojom bi se on imenovao. Sam Savet za implementaciju mira nije institucija po Dejtonskom sporazumu i nije ni autorizovana da se direktno bavi visokim predstavnikom, osim ako se uzme za pravo da se ona u okviru nekih svojih opštih opredeljenja i orijentacija bavi time ko će biti visoki predstavnik. Druga je stvar to što smo mi u Bosni i Hercegovini i svuda u svetu u poslednjih 25 godina prihvatili taj Savet za implementaciju mira i on je postao jedna opšteprihvaćena praksa - objašnjava Šolaja.
Ispitivanje mišića globalnih sila u regionalnim okvirima
Iako se može osporavati legalitet i legitimitet visokog predstavnika, Šolaja veruje da će Šmit ipak doći na tu poziciju i da će to biti neka vrsta kohabitacije.
- On će funkcionisati i donosiće neke odluke sa kojima se neko neće slagati više, manje ili potpuno, ali život će ići dalje. To će, u stvari, biti jedno ispitivanje mišića, odnosno merenje odnosa snaga i moći učesnika u globalnoj politici, ali u okvirima regionalnih politika na Balkanu, odnosno jugoistočne Evrope. Međutim, ono što je ovde zanimljivo jeste da je to ipak jedno prihvaćeno stanje u kome međunarodno pravo nema nikakvu zaštitu. Naime, ta odredba u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma gubi svrhu ukoliko se ne bude poštovala, što onda znači da svi putevi za kršenje međunarodnog prava mogu biti otvoreni - ocenjuje Šolaja.
Istina, dodaje profesor, međunarodno pravo i jeste takva oblast u kojoj se najčešće ispituje moć pojedinih učesnika, odnosno, koliko oni mogu svoje neke želje i interese da obezbede na osnovu moći, a koliko je to zaista usaglašeno, odnosno dogovoreno pravo kojeg bi se svi držali.
- To je sada drugo pitanje, pitanje koje ostaje i za pravno-teorijsku i za neku i političku diskusiju, ali mislim da ćemo visokog predstavnika imati realno na terenu. Inače, visoki predstavnik je, u načelu, uvek Evropljanin, a ta institucija je i nastala na insistiranju Evropljana u vreme pregovora u Dejtonu o miru u BiH i svim mogućim rešenjima. Tako je, recimo, prvi zamenik uvek Amerikanac i on obično ima veliki uticaj u kancelariji visokog predstavnika, koja je takođe jedna od institucija koja je nekako nastala na neki nepoznat način. Naime, Aneks 10 reguliše da ni kancelarija ne postoji, već postoji mogućnost da visoki predstavnik formira neki svoj tim koji će pomagati u realizaciji njegovog mandata. Taj tim, dakle, nije kancelarija koja je institucionalizovana, za razliku od današnje koju prihvatamo kao neki instutucionalizovan mehanizam. Ali, moram biti iskren i reći da su tome kumovali i unutrašnji akteri u BiH koji su nekako prihvatili tu kancelariju i ona je postala praksa, a u međunarodnom pravu mnogo toga što je, u suštini, praksa ili običaj, postane na kraju i kodifikovano međunarodno pravo - ukazuje profesor.
Ključno pitanje - šta je danas zaštita ostvarivanja odredbi međunarodnog prava
Kako kaže, jedno od ključnih, suštinskih pitanja je - šta je danas zaštita ostvarivanja odredbi međunarodnog prava i kako to ispravljati u ovakvim slučajevima.
- Očigledno je da je tu jednostavno ignorisana ova odredba u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja je možda manje ili više uopštena, ali ipak postoji i odražava duh onog principa da ipak Ujedinjene nacije, u krajnjoj liniji, odobravaju visokog predstavnika. Ali, o ovoj odluci u Ujedinjenim nacijama nije ni glasano, dakle, ne radi se o tome da li je neko odbio ili ne, a kasniji komentari su niz saopštenja koji odražavaju politički stav, ali se iz toga ne vidi kakve će biti konkretne akcije i konkretni odnosi aktera - kaže Šolaja.
U svakom slučaju, zaključuje naš sagovornik, ostaje nešto za razmišljanje, a to je ko i kako se štite odredbe međunarodnog prava u slučaju ovakvih ugovora, jer se pred Međunarodnim sudom pravde kao strane pojavljuju države, a u slučaju Dejtonskog mirovnog sporazuma unutrašnji akteri Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine ili nepostojeća Republika Bosna i Hercegovina ne mogu da budu akteri jer nisu države.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Savet bezbednosti UN nije izabrao visokog predstavnika jer, kako se moglo videti, nije bilo konsenzusa za njegov izbor u okviru tog tela, koje je po odredbama Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma jedino ovlašteno da odlučuje o imenovanju visokih predstavnika. On je naglasio da se stoga ne može govoriti o legitimitetu visokog predstavnika u BiH kojeg nameću određene države, mimo odredaba propisanih Dejtonskim sporazumom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik ne očekuje ništa posebno od sastanka sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Metjuom Palmerom u poneđeljak, 5. jula, osim da čuje "isto ubeđivanje i njihovu nemoć da bilo šta postignu"
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.