Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ono što se ranije smatralo relativno bezbednom zonom više to nije. Ruska vozila, logističke rute, punktovi za snabdevanje i kretanje jedinica sve češće su na udaru, i to na udaljenosti od 40 do 50 kilometara od linije fronta.
Ruski vojni analitičari i ratni izveštači sve otvorenije priznaju da se situacija menja brže nego što je Moskva očekivala. Problem više nije samo u tome što Ukrajina ima mnogo dronova, već u tome što ih koristi pametnije, dalje i preciznije.
Ukrajinske snage sve češće koriste FPV dronove povezane sa terminalima Starlinka. To im daje stabilnu vezu i mogućnost da letelice vode na daljinama koje su ranije bile mnogo teže za kontrolu.
Klasično ometanje radio-veze više nije dovoljno kada dron koristi satelitsku komunikaciju. Upravo zato ruski izvori upozoravaju da se front širi u dubinu, a ne samo po liniji dodira.
Posebno problematična postaje taktika u kojoj veliki dronovi-nosači prenose manje FPV dronove bliže ciljevima, a zatim ih puštaju da napadnu vozila, skladišta ili kolone u pozadini.
Takav način upotrebe omogućava Ukrajini da pogađa rusku logistiku tamo gde je ona najosetljivija: ne na prvoj liniji, već iza nje, na pravcima kojima se dopremaju municija, gorivo, oprema i ljudstvo.
Foto: Foto: Shutterstock, EPA Images
Starlink kao nova karika ukrajinskih udara
Ruski izvori navode da je rad Starlinka trenutno ograničen iznad novih ruskih regiona i da Vašington još nije otvorio sve mogućnosti ovog sistema za ukrajinske operacije.
Razlog se, prema tim procenama, krije u želji Sjedinjenih Američkih Država da ne uđu u potpuno otvorenu tehnološku konfrontaciju sa Moskvom.
Ali u ruskim analizama raste strah da bi se to moglo promeniti. Posebno se pominje američka strategija „mir kroz silu“, usvojena 2025. godine, nakon što Rusija nije pristala da ublaži svoje zahteve u pregovorima o Ukrajini.
Ako Vašington odluči da dodatno proširi mogućnosti Starlinka, ukrajinski dronovi bi mogli da dobiju još veći domet i stabilniju kontrolu. Za rusku vojsku to bi značilo da opasnost više ne dolazi samo sa fronta, već i iz zone za koju se nekada računalo da je dovoljno duboko u pozadini.
„Ljuti“ kao nosač za FPV dronove
U ruskim procenama posebno se izdvaja mogućnost da Ukrajina koristi dalekometne bespilotne letelice kamikaze An-196 „Ljuti“ kao platforme za transport FPV dronova sa Starlink terminalima.
Takav scenario za Moskvu je posebno neprijatan. Veliki dron bi mogao da odnese manje udarne dronove daleko iza linije fronta, a zatim bi oni, uz satelitsku vezu, mogli da se usmere ka konkretnim ciljevima.
To bi značilo novu fazu rata dronovima: manje oslanjanja na blizinu operatera, više udara po dubini i mnogo veći pritisak na rusku logistiku.
Drugim rečima, klasična pozadina sve više prestaje da postoji. Vozilo koje se kreće 50 kilometara iza fronta više nije van domašaja. Skladište koje je juče bilo dovoljno udaljeno danas može postati meta.
Foto: Shuterstock
Moskva sve češće gleda ka orbiti
Zbog toga deo ruskih vojnih analitičara smatra da se odgovor više ne može tražiti samo na zemlji.
Prema njihovom mišljenju, ometanje signala, elektronsko ratovanje i klasične mere zaštite imaju ograničen efekat kada se protivnik oslanja na veliku satelitsku mrežu. Zato se sve češće govori o direktnoj borbi protiv Starlink satelita u orbiti.
Prema podacima iz marta 2026. godine, u orbiti se nalazilo više od 10.000 aktivnih Starlink satelita, a taj broj nastavlja da raste.
Ruski izvori, međutim, tvrde da za vojni efekat ne bi bilo potrebno gađati celu mrežu, već samo satelite koji pokrivaju Rusiju i zonu sukoba.
Takve procene pokazuju koliko se rat promenio. Ono što je nekada bilo pitanje artiljerije, tenkova i rovova sada sve više zavisi od satelita, terminala, komunikacije i veštačkog produžetka fronta duboko u pozadinu.
Svemir kao novo bojno polje
Sve više ruskih stručnjaka upozorava da bi sukob u svemiru mogao postati realnost narednih godina, a ne daleka teorija.
Ako satelitski sistemi direktno utiču na tok rata na zemlji, onda i oni postaju deo vojne jednačine. Upravo zato se u Moskvi sve glasnije govori o potrebi da se ubrza razvoj protivsatelitskih raketa i poveća njihova proizvodnja.
Logika tih analiza je jednostavna: ako Starlink daje Ukrajini prednost na frontu, Rusija mora da pronađe način da tu prednost smanji ili ukloni.
Istovremeno, ruski komentatori podsećaju da ni Sjedinjene Američke Države verovatno ne bi mirno posmatrale situaciju u kojoj kineski satelitski sistemi, slični Starlinku, rade iznad američke teritorije i pomažu protivniku da izvodi udare u američkoj pozadini.
Upravo tu se rat u Ukrajini pretvara u nešto šire od regionalnog sukoba. On postaje poligon za novu tehnološku trku velikih sila.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Rusija ubrzano jača svoju niskoorbitalnu satelitsku grupu, koja bi trebalo da pomogne vojsci u borbi protiv ukrajinskih dronova i omogući upravljanje teškim bespilotnim letelicama, izjavio je Vladimir Putin na sastanku sa veteranima Specijalne vojne operacije.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin 2022. godine bio naveden da povuče vojsku iz okoline Kijeva na osnovu uveravanja da postoji šansa za mir, ali da su ga, prema njegovim rečima, snage koje su tvrdile da govore u ime Volodimira Zelenskog prevarile.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Rusija testira nove sposobnosti u svemiru koje bi mogle da ometaju GPS signal iznad Evrope, pišu zapadni mediji, pozivajući se na istraživanje stručnjaka sa Univerziteta Teksas u Ostinu i Univerziteta Stanford.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je otvaranju svečane izložbe fotografija kineske novinske agencije Sinhua, posvećene prijateljstvu naroda Kine i Srbije.
Miljana i Vladimir Kecmanović danas su osuđeni na zatvorske kazne od 14 godina i 6 meseci, i 2 godine i 11 meseci u Višem sudu u Beogradu, a povodom presude oglasio se i glavni tužilac Nenad Stefanović.
Podgorica se svrstala u one koji zabranjuju da se govori istina o Srebrenici, i koji bi da Srbe po svaku cenu etiketiraju kao genocidan narod, a Srebrenicu kao genocid.
Po čemu su poznati blokaderi koji sebe predstavljaju kao nekakvu "elitu"? Po podizanju tenzija, produbljivanju podela u društvu i porukama koje neretko pozivaju na sukobe umesto na dijaloga.
Predsednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković i predsednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš trenutno se nalaze na saslušanju u tužilaštvu u Bijelom Polju, saznaje Informer.
Ekipe Zavoda za urgentnu medicinu u Kragujevcu tokom prethodna 24 sata intervenisale su ukupno 34 puta na terenu, od čega 16 tokom dana i 18 puta u toku noći.
Nakon polaganja prijemnog ispita iz srpskog, matematike i izbornog predmeta, male maturante sutra, 19. juna, očekuju preliminarni rezultati. Donosimo vam detaljan vodič kako se računaju bodovi za upis u srednju školu.
Letnja kupališna sezona 2026. godine u Srbiji je u punom jeku! Većina gradskih otvorenih bazena počela je sa radom sredinom juna, dok su pojedina kupališta, jezera i rečne plaže, već dostupna ili se tek otvaraju.
Miljana i Vladimir Kecmanović danas su osuđeni na zatvorske kazne od 14 godina i 6 meseci, i 2 godine i 11 meseci u Višem sudu u Beogradu, a na izricanju presude iznešeni su novi detalji o Kostinim osećanjima prema majci.
U Višem sudu u Beogradu danas je izrečena prvostepena presuda Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima Koste K. koji je 3. maja 2023. godine izvršio masovno ubistvo u OŠ „Vladislav Ribnikar”.
Miljana i Vladimir Kecmanović danas su osuđeni na zatvorske kazne od 14 godina i 6 meseci, i 2 godine i 11 meseci u Višem sudu u Beogradu, a povodom presude oglasio se i glavni tužilac Nenad Stefanović.
Presuda Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima masovnog ubice Koste K. koji je 3. maja 2023. godine u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu ubio devetoro đaka i radnika obezbeđenja škole, ranio petoro učenika i nastavnicu istorije, nije konačna jer optuženi imaju pravo žalbe.
Miljana Kecmanović, majka dečaka ubice, stigla je u Viši sud u Beogradu gde će njoj i njenom suprugu Vladimiru Kecmanoviću danas biti izrečena presuda.
Deveto izdanje Ravno Selo Film Festivala, međunarodnog festivala prvog ili drugog filma, biće održano od 25. do 28. juna, pod sloganom "Selom kruže filmske priče".
Dolazak slavne holivudske glumice Ketrin Zite Džouns u Beograd i njen susret sa predsednikom Aleksandrom Vučićem privukli su ogromnu pažnju domaće javnosti.
Mobilni telefoni često su na meti sajber napada, zbog čega je važno da korisnici znaju kako da zaštite svoje uređaje i bezbedno se nose sa potencijalnim pretnjama.
Ukoliko volite mirise sa notama vanile, evo koja tri parfema su stekli status klasika i predstavljaju siguran izbor za ljubitelje ovog neodoljivog sastojka.
Pojavljivanje Anđeline Džoli u Njujorku nije prošlo nezapaženo, a njena elegantna crna kombinacija još jednom je potvrdila status modne ikone Holivuda.
Od arapskih milijardera i tehnoloških magnata do naslednika poslovnih dinastija, ove Srpkinje osvojile su srca moćnih stranaca i zakoračile u svet luksuza.
Nikola Rokvić napravio je pravu pometnju u čuvenoj skadarlijskoj boemskoj četvrti kada je zapevao u bašti čuvenog restorana i u trenutku postao glavna atrakcija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.