Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Po njegovom viđenju, rat se više ne vodi samo artiljerijom, dronovima i pešadijom, već i kontrolom komunikacija. Ko ima vezu, taj brže vidi, brže gađa i brže pomera jedinice.
Upravo zato on pitanje Starlinka ne vidi kao sporednu tehničku temu, već kao jedan od centralnih problema čitavog sukoba.
Starlink kao nervni sistem ukrajinske vojske
Prema Malofejevljevoj proceni, u orbiti se trenutno nalazi između 7.000 i 9.000 aktivnih satelita Starlinka, dok se iznad zone sukoba u svakom trenutku kreće više od stotinu takvih uređaja.
Većina njih raspoređena je na visini od oko 550 kilometara iznad Zemlje, a upravo ta mreža, smatra on, čini kičmu ukrajinske vojne komunikacije.
Malofejev navodi da bi za Moskvu najpovoljnije rešenje bio dogovor sa Ilonom Maskom. On podseća da je Mask ranije u pojedinim izjavama pokazivao razumevanje za ruske stavove i kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali dodaje da se na terenu ništa presudno nije promenilo — Starlink i dalje radi u Ukrajini.
Zbog toga predlaže da Moskva postavi jasan zahtev: ili da se sistem isključi u zoni sukoba, ili da svim stranama bude omogućen pristup pod istim uslovima.
Ako se to ne dogodi, Malofejev smatra da bi Rusija mogla da pređe na mnogo tvrđe poteze.
On pominje mogućnost udara na infrastrukturu od koje zavisi rad sistema, uključujući podmorske optičke kablove i bazne stanice u Evropi preko kojih, prema njegovim tvrdnjama, signal stiže do terminala u Ukrajini. Posebno navodi Poljsku i Nemačku kao važne tačke u tom lancu.
Malofejev tvrdi da Rusija ima tehnička sredstva za takve operacije, ali naglašava i da bi u sličnim incidentima na moru uvek bilo teško nedvosmisleno dokazati ko stoji iza napada.
Pretnja iz svemira i opasna granica eskalacije
Najradikalniji deo njegove analize odnosi se na mogućnost napada na satelite u orbiti. Malofejev podseća da Rusija poseduje protivsatelitske sisteme, među kojima pominje „Peresvet“ i raketu „Nudolj“, koja je ranije korišćena u testu protiv starog ruskog kosmičkog aparata „Kosmos-1408“.
Ipak, on priznaje da pojedinačno obaranje satelita ne bi bilo jednostavno rešenje. Starlink se proizvodi serijski, satelita je mnogo, a protivsatelitske rakete su skupe i ne mogu se trošiti kao obična municija.
Zato govori o drugačijem pristupu, koji opisuje kao stvaranje velikog broja fragmenata u orbiti. Prema njegovoj zamisli, sitni delovi metala, zbog ogromnih brzina u niskoj Zemljinoj orbiti, mogli bi da izazovu lančana oštećenja satelita.
Malofejev se poziva na takozvani Keslerov efekat — scenario u kojem svemirski otpad pokreće novi talas sudara i stvara opasnu zonu za sve objekte na određenim visinama.
On tvrdi da bi takav udar najpre pogodio solarne panele satelita, a da bi se potom oštećenja širila kroz orbitalnu grupaciju. U tom kontekstu pominje i Iran i Severnu Koreju kao zemlje koje bi, prema njegovom mišljenju, mogle da raspolažu određenim tehničkim kapacitetima.
Međutim, upravo tu dolazi i najveće upozorenje. Takav scenario ne bi pogodio samo Starlink, već bi mogao da stvori pojas opasnog svemirskog otpada oko planete i ozbiljno oteža pristup svemiru na neodređeno vreme.
Malofejev zbog toga zaključuje da niko razuman nema interes da se takva granica zaista pređe. Ipak, smatra da upravo zbog te opasnosti ultimatum Starlinku treba da bude poslednje upozorenje pre daljih poteza Moskve.
Za Rusiju je poruka jasna: dok ukrajinske jedinice imaju stabilnu satelitsku vezu, svaki ruski prodor na frontu biće skuplji, sporiji i teži. Za Zapad je, međutim, ova izjava još jedan signal da se rat sve više pomera iz rovova u oblasti komunikacija, infrastrukture i svemira.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Ruska vojska od 19. do 21. maja održava vežbe za pripremu i upotrebu nuklearnih snaga u uslovima pretnje agresijom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Američki vojni vrh sve pažljivije gleda ka orbiti, jer Rusija, prema zapadnim procenama, razvija sisteme koji ne moraju da obore satelit da bi napravili ozbiljnu štetu — dovoljno je da ga prate, zaslepe, ometaju ili u pravom trenutku izbace iz igre.
Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
Ivica Dačić na RTS-u otvorio je dušu o borbi za život. Iz petodnevne indukovane kome, kaže, spasili su ga jastuk iz manastira Tumane, a kasnije i Pojas Presvete Bogorodice!
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar