Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
- Mogu da potvrdim da smo dobili novi zahtev za isplatu. Reč je o nekoliko milijardi evra koje bi pokrile potrebe ukrajinske protivvazdušne odbrane, uključujući visokoefikasne sisteme PAC-3 Patriot - rekla je Fon der Lajen.
Države članice sada razmatraju zahtev, a predsednica Evropske komisije tvrdi da proces „ide u dobrom pravcu“.
Prema ukrajinskim medijima, Kijev za kupovinu američkih presretača traži oko dve milijarde evra. To je prvi put da je Ukrajina formalno zatražila da novac iz ovog kreditnog paketa EU iskoristi upravo za nabavku američkih PAC-3.
Problem je jednostavan – rakete su američke
Tu, međutim, počinje politički problem u samoj Evropskoj uniji.
Od ukupno 90 milijardi evra kredita namenjenog Ukrajini za 2026. i 2027. godinu, oko 60 milijardi predviđeno je za vojne potrebe, dok je 30 milijardi namenjeno budžetskoj podršci.
Ali novac za vojsku nije zamišljen kao otvoren ček za kupovinu oružja bilo gde u svetu. Pravila daju prednost ukrajinskoj i evropskoj odbrambenoj industriji, a vrednost delova i komponenti izvan EU i Evropskog ekonomskog prostora u načelu ne sme da pređe 35 odsto vrednosti proizvoda.
Američki PAC-3 taj uslov ne ispunjava, pa je za njegovu nabavku potreban poseban izuzetak.
Upravo oko takvih izuzetaka već mesecima traje spor unutar EU.
Francuska predvodi grupu koja insistira da evropski novac prvenstveno završi kod evropskih proizvođača oružja. Pariz sada pokušava i da vremenski ograniči izuzetke koji Ukrajini omogućavaju kupovinu naoružanja van Evrope.
Nemačka i Holandija zauzele su suprotnu poziciju. Njihov argument je da Evropa trenutno jednostavno ne proizvodi sve što je Ukrajini potrebno i da strogo pravilo „kupuj evropsko“ može da odloži isporuku sistema koji su Kijevu potrebni odmah. Holandija je još tokom pregovora predlagala da čak 15 milijardi evra bude dostupno za kupovinu oružja van Evrope.
Foto: EPA
Kod Patriota je taj problem posebno očigledan – odgovarajući evropski presretač koji bi mogao jednostavno da se ubaci u postojeće ukrajinske baterije Patriot ne postoji.
Kijev troši rakete brže nego što ih Amerika pravi
Iza čitavog zahteva stoji još ozbiljniji problem – fizički nedostatak raketa.
Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus rekao je još u martu da je Ukrajina tokom samo četiri zimska meseca potrošila oko 700 presretačkih raketa Patriot.
To je približno količina koju američka industrija može da napravi za čitavu godinu. Lokid Martin je tokom 2025. proizveo 620 raketa PAC-3, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ovog leta govorio o godišnjoj proizvodnji od približno 600 komada.
Zelenski je u avgustu rekao da je pokušavao da pronađe 300 raketa za takozvani zimski paket, dok je zahtev ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva još veći – 360 presretača samo za predstojeću zimu.
„Kada se proizvodi 600 godišnje, 360 nije jednostavno pronaći“, rekao je Zelenski.
Problem je dodatno eksplodirao zbog rata na Bliskom istoku.
Sukob SAD i Irana progutao je ogromne količine američkih protivraketnih presretača. Rojters je početkom avgusta naveo da su zalihe Patriota širom sveta ozbiljno iscrpljene upravo kombinacijom rata u Ukrajini i sukoba sa Iranom, dok pojedine evropske zemlje odbijaju da se odreknu svojih raketa jer strahuju za sopstvenu protivvazdušnu odbranu.
Američki i NATO zvaničnici krajem avgusta stanje američkih zaliha Patriota u Evropi opisivali su čak kao „kritičnije od kritičnog“, dok procene Centra za strateške i međunarodne studije ukazuju da su SAD tokom sukoba sa Iranom potrošile oko dve trećine svojih predratnih zaliha Patriot presretača.
Ruske rakete dodatno pritiskaju zalihe
Istovremeno se povećava pritisak sa druge strane.
Ukrajina Patriot prvenstveno čuva za presretanje ruskih balističkih raketa, posebno Iskandera, jer znatno jeftiniji sistemi mogu da preuzmu deo borbe protiv dronova i krstarećih raketa, ali protiv brzih balističkih ciljeva Kijev ima veoma malo alternativa.
Zelenski je upozorio da je Ukrajini za presretanje jednog velikog ruskog udara sa oko 70 balističkih raketa potrebno najmanje 140 presretača Patriot. Rusija je poslednjih nedelja u pojedinim napadima lansirala i do 30 balističkih raketa tokom samo jedne noći.
Zbog toga je pitanje za Brisel sada dvostruko: ne samo da li će odobriti milijarde za američke rakete, već i gde će ih Ukrajina uopšte pronaći.
Pentagon je krajem avgusta potpisao nove višegodišnje sporazume sa Lokid Martinom i drugim kompanijama kako bi ubrzao proizvodnju PAC-3 i drugih protivraketnih sistema, ali povećavanje proizvodnih kapaciteta ne može trenutno da popuni zalihe koje se troše u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Evropske zemlje trebalo bi narednih dana da odlučuju o ukrajinskom zahtevu. Ako ga odobre, Kijev će dobiti nekoliko milijardi evra za Patriote. Time, međutim, neće automatski biti rešen mnogo teži problem – raketa trenutno nema dovoljno ni za potrebe Ukrajine, ni za američku vojsku, ni za saveznike koji žele da zadrže sopstvene zalihe.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ tokom noći napale su infrastrukturne objekte u pograničnom delu Odeske oblasti, a nakon udara na trajektni kompleks i granični prelaz „Orlovka“ potpuno je obustavljen saobraćaj na ovom pravcu ka Rumuniji.
Premijer Albanije Edi Rama otvoreno je poručio da Ukrajina po postojećoj proceduri prijema neće postati članica Evropske unije i da toga, prema njegovim rečima, u Briselu svi moraju biti svesni.
Letonija je blokirala dogovor kojim bi Evropska unija skinula sankcije sa milijardera Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana, a zauzvrat produžila mere protiv gotovo 3.000 drugih ruskih pojedinaca i kompanija na naredne tri godine.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Ruska policija privela je oko 60 ljudi na odobrenom skupu Komunističke partije Ruske Federacije u Moskvi, nakon što su okupljeni počeli da uzvikuju parole „Dole car!“, „Za poštene izbore“ i „Sloboda političkim zatvorenicima“.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Bivši mađarski premijer Viktor Orban čestitao je Miloradu Dodiku i SNSD-u izborni rezultat u Bosni i Hercegovini, poručivši da je stranka dobila snažan mandat da nastavi borbu za interese i prava Republike Srpske.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" istakao je prilikom gostovanja u emisiji "Ćirilica", da je deset godina verno služio kao predsednik države svom narodu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" govorio je o "prvom među jednakima" na Pajtićevoj listi, blokaderskom vođi Iliji Srdanoviću.
Niš je večeras pokazao snagu, jedinstvo i odlučnost! Oko 8.000 ljudi preplavilo je centar grada, a velika kolona kretala se niškim ulicama sve do kapije Tvrđave, odakle je poslata snažna poruka - ne nasilju, da miru i Ujedinjenoj Srbiji.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da će minimalna zarada u Srbiji od 1. januara 2027. iznositi 600 evra, sa ciljem da naredne godine dostigne 650 evra.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Dan začeća svetog Jovana Krstitelja i preteče, dan posebno posvećen onima koji priželjkuju potomstvo.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas su izvedeni novi dokazi na suđenju kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka MIljkovića koja se tereti za sedam ubistava, trgovinu drogom i oružjem kao i silovanje jednog mladića u prostorijama na stadionu FK Partizan, a koje je predložilo tužilaštvo.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas oko jedan sat iza ponoći u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras oko 19.30 časova na Mokroluškom brdu, u smeru ka Beogradu, kada je automobil udario pešaka, koji je tom prilikom stradao.
Palestinac je uhapšen sinoć zbog sumnje da je počinio krivično delo ugrožavanje sigurnosti nakon što je u jednom hotelu u Skadarskoj ulici u Beogradu, kako se sumnja, napao radnicu recepcije i pretio da će ubiti nju i policajce.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Sijera je ponosno prošetala svoj sve veći trudnički stomak u providnoj crnoj čipkastoj haljini na prestižnom gala događaju BoF 500 u Parizu, i to samo nekoliko sati nakon iznenađujućeg pojavljivanja na modnoj pisti.
Problemi sa spavanjem nisu samo izvor umora, već mogu biti povezani sa većim rizikom od moždanog udara, hospitalizacije i drugih problema sa zdravljem mozga.
Nakon meseci iscrpljenosti, nagomilanih računa i odlaganih odluka, Blizancima, Škorpijama, Jarčevima i Ribama konačno stiže dugo priželjkivano olakšanje.
Učesnica rijalitija Rada Jovanović, bivša devojka Milana Popova, Stojinog sina, priznala je da je povraćala, pa se izvinila Stoji kao i svojim roditeljima.
Bivši učesnik rijalitija, David Dragojević, je istakao da ne planira ulazak u rijaliti, a njegova žena, Tamara Dragojević, se našalila da ga ne bi ni pustila.
Pevačica Sanja Vučić pojavila se danas na snimanju nove epizode muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" u veoma upečatljivom izdanju, a njen stajling odmah je privukao pažnju budući da je izgledala kao da je članica neke rok grupe!
Na društvenim mrežam pojavio se stari snimak na kome pokojni pevač Džej Ramadanovski otima mikrofon svom kolegi Draganu Kojiću Kebi kako bi ga dao Šerifu Konjeviću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.