Alternativa za Nemačku (AfD) odmah je posle istorijske pobede u Saksoniji-Anhalt najavila da će izborni rezultat pokušati da pretvori u pritisak na saveznu vladu u Berlinu kako bi Nemačka promenila sankcionu politiku i ponovo uspostavila dobre odnose sa Rusijom.
Stranka otvoreno planira da eventualni ulazak u pokrajinsku vladu iskoristi i za uticaj na saveznu politiku preko Bundesrata, doma nemačkog parlamentarnog sistema u kojem sede predstavnici vlada saveznih pokrajina.
Saksonija-Anhalt ima četiri glasa u Bundesratu, a svi glasovi jedne pokrajine moraju da budu dati jedinstveno. To znači da bi vlada predvođena AfD-om dobila institucionalni kanal kroz koji može da blokira, usporava ili politički osporava deo odluka Berlina, iako sama ne bi mogla jednostrano da ukine evropske sankcije Rusiji.
Upravo je odnos prema Moskvi bio jedna od velikih tema kampanje.
Rojters je neposredno pred izbore zabeležio da se u Saksoniji-Anhalt ponovo otvorila duboka podela oko Rusije, posebno u istočnom delu zemlje, gde znatan deo stanovništva ne deli tvrd kurs savezne vlade prema Moskvi. AfD se zalaže za obnovu ekonomskih i političkih odnosa sa Rusijom i protiv je nastavka nemačke vojne podrške Ukrajini.
AfD hoće i vlast: „Svima pružamo ruku“
Hrupala je istovremeno jasno stavio do znanja da njegova stranka ne želi da ostane samo pobednik izbora bez vlasti.
- Uputićemo ponude za razgovor svim strankama. Onda ćemo videti ko će odbiti našu pruženu ruku - rekao je.
Posebno je prozvao CDU, koji je na izborima doživeo katastrofalan pad.
- Mislim da CDU mora sam sebe da pita kakve zaključke treba da izvuče iz ovog katastrofalnog izbornog rezultata - poručio je Hrupala, dodajući da odgovornost za stabilno upravljanje Saksonijom-Anhalt sada leži i na drugim parlamentarnim strankama.
Pregovori bi, prema njegovim rečima, trebalo da počnu već ove nedelje.
- Polazim od toga da ćemo imati Ulriha Zigmunda za predsednika vlade, koji će biti izabran u parlamentu Saksonije-Anhalt - rekao je Hrupala.
Njegova poruka je da AfD nakon pobede želi politički zaokret, a ne samo simboličnu promenu odnosa snaga.
- Želimo da prevaziđemo podele - rekao je kopredsednik stranke.
AfD pregazio CDU
Prema zvaničnim preliminarnim rezultatima, AfD je osvojio 43,8 odsto glasova, čak 23 procentna poena više nego 2021. godine, kada je imao 20,8 odsto.
CDU kancelara Fridriha Merca završio je daleko iza sa samo 17,2 odsto, dok je pre pet godina imao 37,1 odsto. SPD je osvojio 9,3 odsto, Zeleni 8,9, Levica 8,6, a Savez Sare Vagenkneht 5,3 odsto. Izlaznost je dostigla rekordnih 77,8 odsto.
AfD je tako više nego udvostručio podršku i ostvario najbolji rezultat u istoriji stranke na jednim pokrajinskim izborima.
Ipak, 43,8 odsto nije dovoljno za samostalno formiranje vlasti. Druge stranke godinama odbijaju koaliciju sa AfD-om, pa će pitanje da li će Zigmund zaista postati predsednik pokrajinske vlade zavisiti od toga da li će taj politički zid posle ovakvog rezultata početi da puca.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Poslanik Alternative za Nemačku (AfD) Tobijas Rauš pobedio je na izborima za predsednika parlamenta nemačke savezne države Saksonija-Anhalt, uz podršku levičarskih populista, prenosi briselski Politiko.
Novi izborni propust u Berlinu i to dovoljno veliki da promeni ne samo pobednika u jednoj izbornoj jedinici, već i raspodelu mandata u Predstavničkom domu nemačke prestonice.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Levica je osvojila 25,7 odsto glasova na izborima za parlament Berlina, dok je AfD sa 38,2 odsto bila najjača stranka u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. CDU nemačkog kancelara Fridriha Merca u toj pokrajini nije prešao cenzus od pet odsto, što je on ocenio kao "propast".
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) usvojila je koncept spoljne politike kojim se zalaže za potpunu normalizaciju odnosa sa Rusijom, obnovu trgovinskih veza i ponovnu kupovinu ruskih energenata, objavio je Bild.
Danas se održavaju izbori u okruzima, gradovima i lokalnim samoupravama nemačke savezne države Donja Saksonija, samo nedelju dana nakon istorijske pobede krajnje desnice u istočnonemačkoj državi Saksonija-Anhalt i pre dva ključna državna izbora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Članica REM Dubravka Valić Nedeljković napravila je neviđen skandal tokom izjašnjavanja glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića o prijavi koju je protiv Informera podneo član REM Rodoljub Šabić.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je za našu televiziju nakon politički obojene sednice Saveta REM-a usmerene direktno protiv Informera, potpunosti razmontiravši lažne izveštaje i sramne namere pojedinih članova ovog tela.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" na veličanstvenom skupu u Kragujevcu otkrio je detalje razgovora sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, pokazavši kako se vodi nezavisna, dostojanstvena i nepokolebljiva srpska politika!
Bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je na velikom skupu "Ujedinjene Srbije" u Kragujevcu da građani na izborima biraju pravac u kojem će Srbija ići, kritikovao je blokade i tzv. studentsku listu, a političkim protivnicima Aleksandra Vučića poručio da svoje optužbe treba da mu izgovore u lice.
Voditelj Aleksa Erski otvorio je 19. epizodu "Exatlona" ozbiljnom temom, a u centru razgovora našao se Mensur Ajdarpašić i njegovo učešće u takmičenju, kao i situacije koje su se dogodile tokom borbe i izazvale brojne reakcije.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Sutra, 10. oktobra, Srpska pravoslavna crkva obeležava Miholjske zadušnice, a mnoge vernike i dalje muči isto pitanje: da li se na groblje nosi paran ili neparan broj sveća?
Do kraja godine, tačnije za dva i po meseca, u Srbiji će biti otvoreno još 60 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica. Tako će za saobraćaj biti otvorene dve deonice ka zapadu zemlje - autoput Kuzmin - Sremska Rača i saobraćajnica Slepčević - Badovinci, dok se na istoku završava preostali deo Dunavskog koridora.
Meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Nevena Živanović najavila je da od nedelje u Srbiju stiže znatno svežije vreme, uz kišu i temperature koje neće prelaziti 20 stepeni.
Ako ja budem izabran za premijera, prosečna plata u Kragujevcu do kraja mog mandata biće 1.500 evra, a želja mi je i da prosečna penzija bude veća od 750 evra, poručio je Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Sudnice su uvek arena u kojem se sudije i tužioci bore sa optuženim i njihovima advokatima, ali su i mesto i u kojima su se dešavali skandali koji su šokirali javnost.
Požar na odžaku porodične kuće izbio je tokom večernjih sati u čačanskom naselju Ljubić. Vatrogasci su brzo stigli na lice mesta i ugasili vatru, a dvoje stanara je tokom intervencije evakuisano iz kuće.
Vidoje Stanišić iz Podgorice godinama se pojavljuje u izveštajima crnogorskih medija o kriminalnim slučajevima. Pravosnažno je osuđen zbog računarske prevare i nasilnih incidenata, dok se protiv njega vodio i postupak zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Igora Krstovića, dok je njegovo ime povezivano i sa drugim istragama.
Sud u Kumanovu osudio je na doživotni zatvor 25-godišnjeg Trajka Bojkovskog iz Starog Nagoričana, koji je optužen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva žena u regionu Kumanova.
Jeziv zločin dogodio se u petak posle podne u selu Livoč kod Gnjilana, kada je, kako se sumnja, jedan muškarac ubio svoju suprugu, prijatelja, inače člana njene porodice, i ranio još tri osobe.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Ova jednostavna domaća krema sprema se za svega nekoliko minuta, a ako je svake večeri nanosite na lice brzo ćete primetiti da vam je koža jedra i zategnuta.
Šelvi Nil iz Džordžije je povodom svog 80. rođendana priredila slavlje kakvo se retko viđa - umesto klasične rođendanske zabave, priredila je sopstvenu "sahranu".
Pevačica Tijana Milentijević, poznatija kao Tijana Em, ispričala je nesvakidašnje detalje sa jednog romskog svadbenog veselja na kojem je bila angažovana, a koje je iznenada prekinuto zbog situacije koju, kako kaže, do tada nije doživela.
Legende narodne muzike Lepa Lukić i Dragica Radosavljević Cakana nastupile su na svečanom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.